#101 Ante Markovic
Posted: 16/02/2009 12:05
O cemu vi lupetate casti vam?voajer wrote:Da razjasnimo nekoliko stvari u vezi EU, nashe ekonomije, zaduzivanja itd.
1. Kada god cujem kritichare EU kako je potezu kao neki primjer, dodje mi smjeshno.
Norveshka ima nafte na pretek i ekonomski je kroz to potpuno nezavisna. Dobiti od prodaje nafte je drzava pretochila u fondove chiji su vlasnici svi gradjani, njihove penzije se djelom isplacuju odqatle i chitav socialni sistem im pochiva na nafti. Norveshka nema interesa da udje u EU jer ekonomski stoji bolje od vecine zemalja tamo a ne mora nista posebno da proizvodi niti da pazi na efikasnost socialnog sistema itd.
BiH nema nafte, nema infrastrukturu, nema zdravstveni sistem, nema adekvatnih deviznih rezervi, nema adekvatno skolstvo, nema nista izuzev miliona gradjana.
Mi niti smo sposobni niti smo voljni da krenemo u neki projekat izgradnje i modernizacije zemlje. Bez EU nemamo dakle ni volje da se gdje pokrenemo a kamoli sredstava da se maknemo. Za nas je ta EU pitanje opstanka, ne samo politichkog, vec i fizichkog.
2. Zaduzivanje samo po sebi nije loshe. Drugo je pitanje na sta se posudjena sredstva koriste. Kada bi ishla u infrastrukturu, kredite perspektivnoj privredi, stvaranje solidnog finansiskog sistema itd, to bi nam bio spas i jedini ispravan motor napretka, Onda bi se komotno mogli zaduziti josh 10x ovoliko i da ne osjetimo, novac bi se vracao sa lakocom.
Ali kad se zajmovi troshe na jednokratno izmirivanje dugova na ime isplacivanje lata, socialnih pomoci, ili za finansiranje nepostojecih projekata a sa ciljem presipanja novca "podobnima", onda je i 10€ da se zaduzish previshe. Osim toga, u takvim uslovima je teshko i dobiti kredite jer niko nije lud da sipa u posudu bez dna.
3. Opasnost od rasprodaje drzavne imovine:
Nije problem prodaja preduzeca. Najveci problem je sto se tako dobijen novac baca kroz prozor umjesto da se pametno investira u drustvo na nachin da nam svima pomogne i da se oplodi.. Pri tome je potpuno nebitno hoce li postignuta cijena preduzeca biti 100 miliona ili miliarda- i jedno i drugo ce biti bacheno kroz prozor.
Neki idealni sluchaj bi bio sljedeci:
EU- da smo joj svakim danom sve blizi, da donosimo odgovoarajuce zakonodavstvo koje nas priblizava uslovima zivota u EU, da se za pametne stvari koristimo fondovima EU u sto vecoj mjeri, da se ukljuchimo u obrazovni sistem tamo i u mnogobrojne programe za zemlje kandidate, da iskoristimo povlastice za izvoz u EU koje priblizavanjem EU dobijamo itd.
Krediti- da dobijamo neogranichene kredite za pametne projekte koji drustvo guraju u modernizaciju i progres, da nas svjetske institucije prepoznaju kao odgovornog partnera i da onda kredite dobijamo po sve povoljnijim okolnostima
Prodaja drzavnih preduzeca- da preduzeca prodajemo po dobrim uslovima firmama ili pojedincima koji se uklapaju u koncept razvoja BiH (ups, pa mi nemao ovakav koncept) a da za uzvrat strani investitori imaju sigurnost za svoj ulog kod nas i da imaju okolinu koja im omogucava da u najkrachem moguem roku pochnu ostvarivati dobit.
E sad, zasto ovaj idealni sluchaj vishe lichi na nauchnu fatastiku nego bilo sta sto je ostvarivo- pitajte glasache. BiH glasachko tijelo vishe voli bezperspektivno drustvo, mala i neisplativa zaduzivanja, bacanje para kroz prozor te samoizolaciju od sveukupnih kretanja u svijetu.
Obrazlozenje- neobrazovanost i ignorancija. Samo tako se i moze prokomentarisati potezanje Norveshke kao argumenta protiv pristupa EU, ili protiv teznje ka pristupu.
Postoji put koji je organizovala EU koji olakshava vukojebinama kao sto smo mi da se priblize evropskim standardima- misliti da je nama bolje ne ici njime vec nesto kao nezavisno se razvijati je otprilike kao kad plivash u sred okeana i naleti brod sa dobronamjernim kapetanom i hoce da te spasi, a ti odbijesh i kazesh: neka, neka, svoj vi poso a ja cu polako sam doplivat do obale. Razlog za odbijanje: na brodu bi morao chistiti palubu pa ti je to ispod chasti.
Upravo ovo poređenje mi se sviđa, mislim da bolje i zdrqavije jabuke nema u citavoj EU...ali znas kad ce je nas seljak prodati...NIKAD!Master.DKP wrote: P.S. Zamislite koliko BiH producira recimo jabuka najbolje kvalitete u Europi. Znas kako ce Europa sa merakom unistiti sve te "nase jabuke" koje nemaju CE i ISO ceftifikat i dovuci ti na pijacu "madarske" jabuke ili jabuke iz Portugala koje imaju okus prokuhane gume iz ves mashine ali ima EC, CEE, ISO isl. norme
druze dok nas seljak postigne europski standard, prvo mora da se educira, pa onda da uzme kredit pod uslovima kakvim samo EUJa iz toga donosim zakljuchak da bi pridruzivanjem u EU nashe jabuke takodje bile donirane, bolje kontrolisane kvalitete, jeftinije i shodno tome puno uspjeshnije prodavane nego da smo van EU + seljak bi zivio ko lord od onog sto radi.
voajer wrote:U jabuke se fakat ne razumijem toliko, uzeo sam ih tek kao slikovit primjer.
Ali imam jednu kratku o paradajzu, pa makar i nemalo direktne veze s temom.
U citavoj evropi danas u samoposlugama preovladavaju spanski paradajzi, neka sterilna, bezukusna vrsta koja citavu godinu uspjeva i crvenise ko krv.
Medjutim, paradajz je vocka chudnovata, ima ga milion vrsta. I sad, skontali u Austriji da su mnoge vrste ugrozene i pocheli im skupljati sjeme (tim ugrozenim vrstama). U Bechu kazu ima "biblioteka" biljnih vrsta u nestajanju, odnosno biblioteka sjemena tih vrsta. Dosjetili se u njihovoj istochnoj pokrajini Burgenlandu i uzeli od svakog sjemena po malo i pocheli uzgajati. Bio sam tamo u jednom malom mjestascu prije tri godine- ima restoran sve od paradajza se jede- ima chak i slatko od paradajza, neka japanska vrsta. Ubio sam se od djakonija, da chovjek ne povjeruje sta se sve da napraviti- samo od raznih vrsta paradajza.
Takav paradajz kazu mozes kupti i u Bechu na pijaci, samo je znatno skuplji od onog spanskog sterilnog.
edit:
Moja je stara uzgajala prekrasan paradajz u ratu, kad ga jedesh ko da je vec pomjeshan s bjelim lukom na salatu- e to je nula kakvih sam jeo u tom Burgenlandu.
Moze u BiH-a pridonjeti samo razvoju nacionalizma, povecanoj stopi segregacije i diskriminacije, te uveliko poskupiti cijene osnovnih zivotnih namirnica...Hamica wrote:Odoste s teme na pesticide i usjeve. Ekonomska kriza dakle, pocela u USA, presla i Atlantik i Pacifik, dobro zahvatila EU, Hrvatska kaslje, kriza do Vinjana dosla, ceka vizu da udze. Sta da se radi? Moze li BiH ista uradit? I da li ova kriza moze Bosni nesto pozitivno donjet? Recimo potpuno ogoljavanje vlasti, otklon od suplje nacionalizma...? Nije u Bosni ni dosad bilo vecih investicija ni zaposlenosti da bi ekonomska kriza nesto drasticno mjenjala.
shalaedin wrote:Moze u BiH-a pridonjeti samo razvoju nacionalizma, povecanoj stopi segregacije i diskriminacije, te uveliko poskupiti cijene osnovnih zivotnih namirnica...Hamica wrote:Odoste s teme na pesticide i usjeve. Ekonomska kriza dakle, pocela u USA, presla i Atlantik i Pacifik, dobro zahvatila EU, Hrvatska kaslje, kriza do Vinjana dosla, ceka vizu da udze. Sta da se radi? Moze li BiH ista uradit? I da li ova kriza moze Bosni nesto pozitivno donjet? Recimo potpuno ogoljavanje vlasti, otklon od suplje nacionalizma...? Nije u Bosni ni dosad bilo vecih investicija ni zaposlenosti da bi ekonomska kriza nesto drasticno mjenjala.
Recesija je došla u BiH
Tokom januara u budžet FBiH uplaćeno svega 80 miliona KM...
17.02.2009. 09:30
Punjenje budžeta FBiH tokom januara je drastično smanjeno u odnosu na ovogodišnji plan, ocjena je federalnog dopremijera i ministra finansija Vjekoslava Bevande. On, u razgovoru za naš list, ocjenjuje da se konačno moraju poduzeti "drastične promjene u smislu reformi i daljnjeg smanjenja javne potrošnje".
- Tokom prvog mjeseca u budžet FBiH uplaćeno je svega 80 miliona KM i to je trend na koji sam upozoravao. Kako je došlo do smanjenja prihoda po osnovu Sporazuma sa EU, mora se što prije usvojiti novi zakon o akcizama koji će dijelom pokriti ove probleme. Trošenje i planiranje rashoda bez pokrića mora se zaustaviti - istakao je Bevanda.
Na pitanje da li je za smanjenje prihoda u budžetima ipak krivac i globalna ekonomska kriza, ministar je potvrdno odgovorio.
- Recesija je prisutna i u BiH, potrošnja građana je smanjena, baš kao i industrijske aktivnosti. Zato sada svi moramo odgovorno djelovati. Mi smo napravili inventuru za prošlu godinu i zadužit ćemo se da zatvorimo deficit, a dio novca obezbijedit ćemo i posredstvom sukcesije imovine bivše SFRJ. U budžetu FBiH nastao je manjak od 280 miliona KM, a sveukupne obaveze iznose 490 miliona KM. Konačne brojke po stavkama znat će se poslije izrade završnog računa - kazao je Bevanda.
Kao prioritetne poteze radi održanja likvidnosti budžeta naveo je da se mora konačno uspostaviti registar korisnika socijalne i svih vidova pomoći iz budžeta.
Nemam pojma o Silajdžićevim kreditima
Bevanda ističe da on, kao ministar finansija FBiH, nema pojma o bilo kakvim kreditima za bankarski sektor ili privredu, koje je navodno isposlovao i dogovorio član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić.
Vlada FBiH je u kritičnom trenutku
- Polarizacije unutar Vlade FBiH su vidljive, stoga mi, faktički, i nismo imali ozbiljnije tačke dnevnog reda u posljednja tri mjeseca. Sva bitna pitanja se odgađaju, nema sistematičnosti i došli smo do jednog kritičnog trenutka - izjavio je Bevanda.
Autor: A. HADŽIARAPOVIĆ
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/aktu ... osla-u-bih
Na koji nacin se kriza banaka odrazava na stanovnistvo Istocne Evrope, ima li iko nacitaniji da objasni? Banke dizu kamatu da bi pokrile svoje dugove?ins wrote:"Neuspješno spašavanje istočne Europe vodi globalnom slomu"
Nakon što je poljski zlot deprecirao 40 posto prema eura, a mađarska forinta pala na povijesno nisku vrijednost prema euru, sve realnija postaje mogućnost da 10 posto kredita ne bude naplaćeno, što bi izazvalo kolaps austrijskog financijskog sektora, piše Daily Telegraph.
U Poljskoj je 60 posto hipotekarnih kredita vezano uz švicarski franak, a franak je Poljacima poskupio 50 posto. Slična situacija je u Mađarskoj, na Balkanu, na Baltiku i Ukrajini.
Prema utjecaju na kreditno tržište pad tečaja u istočnoj Europi ima isti utjecaj na banke i dužnike kao američka hipotekarna kriza drugorazrednog tržišta, no razlika je u tome što su banke u SAD-u svoju krizu pretrpjele, a europske trpe američku i sada im slijedi i istočnoeuropska kriza.
Dok EBRD u svojoj analizi ocjenjuje da je 10, pa čak do 20 posto kreditnih plasmana "nenaplativio", austrijski tisak piše kako nekim njihovim bankama na istoku prijeti "monetarni Staljingrad".
Europske banke su pet puta više izložene na istočnoeuropskom tržištu, upozorava MMF, nego što su američke bile sekundarnom hipotekarnom, a uz to su 50 posto zaduženije od američkih.
Samo je pitanje vremena kada će se otkriti da je europski bankarski sustav "nasukan", a Europa nema svoje "Fed", koji može jedinstveno djelovati te kao američki poslužiti kao zadnji izlaz i poplaviti tržište svježim kapitalom.
Zapadne banke su ukupno na istoku posudile 1,74 bilijuna dolara, od čega je jedan bilijun vezan uz euro i franak, a istočna Europa treba novih 400 milijardi eura samo da servisira te dugove.
Business.hr
I sta je worst case scenario (po bh duznike), sta te austrijske banke mogu uradit? Ne mogu se povuc, tu su gdje jesuvoajer wrote:Smanjena potroshachka moc stanovnistva, smanjen obrt roba, gubitci radnih mjesta, nedostatak novca u opticaju- pa sve ponovo u krug, i ponovo i ponovo...