ISTRAŽILI SMO
Kuda idu bh. vozovi: Kako izgleda naša željeznička mreža i šta je sa međunarodnim linijama
Piše: S. Grebović
Foto: A. L.
Željeznički saobraćaj smatra se daleko najsigurnijim i najefikasnijim vidom transporta ljudi i roba. Ekonomski uspjeh jedne države prevashodno se ogleda u kvalitetnoj saobraćajnoj infrastrukturi u kojoj željeznički saobraćaj čini njen značajan dio.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić prošle se sedmice sastao sa komesarom Evropske unije za susjedsku politiku i proširenje Oliverom Varhelyem sa kojim je potpisao grant EU za izgradnju brze pruge Beograd - Niš vrijednu 600 miliona eura.
Nakon potpisivanja Vučić se zahvalio Evropskoj uniji rekavši da je paket od 600 miliona evropskih novčanica najveći bespovratni iznos novca koji je Srbija dobila od EU.
Radovi na izgradnji ove pruge bi trebali biti okončani u naredne četiri godine, odnosno do 2027., a brzina vozova će dostizati i 200 kilometara na sat.
Time će Željeznice Srbije značajno proširiti svoju ionako odličnu željezničku infrastrukturu sa novih 230 kilometara željeznice, po čemu su apsolutni lideri u regionu.
Šta je sa bosanskohercegovačkom mrežom pruga?
Danas posjedujemo ukupnu dužinu od 1.032,7 kilometara pruga, od čega je u Federaciji Bosne i Hercegovine njih 608,5 kilometara, a u entitetu Republika Srpska 424,2 kilometra.
Ukidanjem uskotračnih pruga, dužina željezničkih pruga u Bosni i Hercegovini u odnosu na stanje od prije stotinu i više godina je smanjena za oko 580 km ili 36 posto.
Više je nego apsurdno je da ulaganje u bosanskohercegovačke željeznice postaje zanemarivo u odnosu na region. O evropskim i svjetskim trendovima nije ni potrebno trošiti riječi.
Od rata pa na ovamo, nije izgrađena niti jedna nova dionica pruge, a postojeće se sporo modernizuju i slabo održavaju. Razlog tome leži kako u izostanku adekvatne finansijske i svake druge podrške od strane države, tako i u nepostojanju jasne vizije željezničkih upravljačkih struktura.
Jasno je da je tromost bosanskohercegovačkih političara, kako prijašnjih tako i sadašnjih, jedini razlog nerazvijenosti mreže naših pruga.
Tome svjedoči i podatak da ni do danas nije uspostavljen željeznički saobraćaj između dva najveća bh. grada na relaciji Sarajevo - Banja Luka, kao ni veći dio lokalnih putničkih linija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Temu modernizacije pruga u BiH ponovno je aktuelizirao državni ministar komunikacija i prometa Edin Forto nedavno ocijenivši da revitalizacija i elektrifikacija postojećih pruga u BiH, kao i uspostavljanje novih pravaca mora biti prioritet rada njegovog ministarstva u narednom periodu.
Najavio je da postoji mogućnost rješavanja takvih projekata u njegovom mandatu poput revitalizacije Unske pruge, elektrifikacije poteza između Tuzle i Doboja te brojnih drugih.
Ko koči te projekte?
Govoreći o kapitalnim investicijama, Forto je naglasio da je jednako važno da Bosna i Hercegovina pored gradnje cesta počne raditi i na revitalizaciji i izgradnji pruga.
"Budućnost komercijalnog i putničkog transporta je u prugama. Evropa mnogo ulaže u taj segment, a BiH kao i u mnogim stvarima kaska", podsjetio je ministar Forto na ono što svi već znamo.
Prošle godine je pokrenuta inicijativa za uspostavom nove pruge na relaciji Sarajevo-Zagreb koja bi išla preko Banja Luke, a za koju nije pronađen zajednički jezik ili bolje rečeno interes.
Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine i Željeznice Republike Srpske izrazile su želju za realizaciju ovog projekta, no čini se kako problem leži u "trećoj strani", odnosno u Hrvatskim željeznicama.
Da je kojim slučajem došlo do dogovora, voz na liniji između glavnih gradova BiH i Hrvatske trebao je da počne saobraćati 11. decembra prošle godine, no ta je inicijativa, barem za sada, propala.
"Trenutno postoji određeni zastoj budući da Željeznice Hrvatske nisu uložile dovoljno napora i želje za uvođenje ove linije. Sa njihove strane jednostavno nije iskazana spremnost. Oni smatraju da ne bi bilo dovoljno putnika i da naše nadležne institucije ne bi bile sposobne finansijski podržati ovaj projekat", potvrdio je za portal Klix.ba Enis Džafić, generalni direktor Željeznica FBiH.
Da su ove tvrdnje neutemeljene, svjedoči i to da su Željeznice FBiH prošle godine ostvarile odličan finansijski rezultat i zabilježile drastično povećanje broja putnika, koje se može dovesti u vezu sa uspostavom linije Sarajevo - Ploče.
U 2022. GODINI
Iz Željeznica FBiH kažu da su ostvarili najbolji finansijski rezultat u posljednjih 30 godina
Džafić je dodao da je i za ovu ljetnu sezonu osigurana pomenuta linija Sarajevo - Ploče koja će saobraćati petkom, subotom i nedjeljom u periodu od 1. juna do 1. augusta ove godine.
On je istakao da su Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine od hrvatskih kolega tražile ovu liniju i za ostale dane, što su oni kategorično odbili.
"Na isti odgovor naiđemo i kada su u pitanju druge međunarodne linije koje bi išle preko teritorije Republike Hrvatske kao što su one za Budimpeštu i Beograd. Svaki put su nam rekli kako država Hrvatska od toga prosto ne bi imala interesa", podvukao je Džafić.
https://www.klix.ba/vijesti/bih/kuda-id ... /230306064
