madner wrote:Amazonka27 wrote:
da...to je istina..jer ako koristis jedan izvor...to je fabula ili copy paste. Moras koristiti vise literature, ili vise drugih radova da bi rekao ono sto se od tebe trazi, a sve to obiljeziti sa footnotama. To je osnovno pravilo pisanja bilo kojeg rada, jer kad profesor cita(ili neko drugi), zapita se odakle ti takva informacija...pogledas u footnotu koja sadrzi, ime literature, autora, izdavaca, godina izdavanja i br stranice.
Upravo tako, pa
necu se hvalit sto sam napisao rad u skladu sa pravopisom, valjda se to podrazumjeva.
Amazonka27 wrote:
primam licno jer sam bolonjac. Kazes da nisam student nego ucenik.
Nisam to rekao, rekao sam da to vise lici na nacin nastave skole.
Madneru, pravopis i gramatiku moraš savladati već u srednjoj, a na fakultetu se
podrazumijeva da si ih apsolvirao. Ne znam kako su tvoji seminarski izgledali, ali priručnik po kojem se priprema seminarski/diplomski (koji je napravljen 2006. godine - mr. Snježana Brkić, mr. Eldin Mehić i Vanja Kenić, i broji nekih 50-tak stranica) nema veze sa pravopisom nego sa tehničkim pravilima oko uređivanja teksta (sa čime se ne susrećeš u srednjoj, pa ni na nekim fakultetima, ali opet ne kažem ni da je to neko mudro slovo - ima jako puno detalja oko načina na koji određene stvari u seminarskom/diplomskom trebaš napisati, tehnički gledano - ali ako hoćeš da ti je seminarski od nekih 20-30 stranica tehnički po PS-u, moraćeš se ipak malo više potruditi). Podrazumijeva se da si rad napisao pismeno i da nema gramatičkih grešaka.
Tvoji komentari na moje navode koji se odnose na seminarski, samo potvrđuju moju pretpostavku koja se odnosi na to da su prije seminarski radovi podrazumijevali lijepo sročen pismeni rad, otkucan na kompjuteru i, normalno, isprintan i uvezan, kako i dolikuje, kao i to da moje postove čitaš
veoma površno i zadržavaš se samo na stvarima koje, po tvom mišljenju možeš osporiti.
A ukoliko ti opet nešto ne bude jasno, mogu ti i citirati par pasosa iz priručnika, jer sam stekao dojam da nisi imao priliku upoznati se sa istim, a veoma je korisno znati. Koliko vidim gore stavljaš "citiranje" u pogrešan kontekst, jer očito misliš da je prepisati dvije tri stranice iz jedne, pa pet iz druge, 4 iz treće, malo materijala skinuti sa neta po principu copy/paste, i na kraju navesti odakle si uzeo materijal, seminarski rad u kojem si citirao literaturu. Citiranje (mada se ne sjećam ni da sam ovo nešto posebno naglasio u svom postu) koje sam spomenuo, podrazumijeva da je tekst većinom tvoj, a da se ponegdje nadovežeš na neki citat i obavezno vidno naznačiš da je riječ o citatu, što podrazumijeva da si solidno upoznat sa problematikom i da si se u vrlo kratkom vremenskom periodu dosta načitao o istoj. Pored toga što trebaš znati šta je to ustvari citiranje, postoje i posebna pravila vezana uz isto, pa nije isto citirati onako ofrlje i po nekom od dva sistema koja su u upotrebi (postoji npr. sistem „autor–datum“ – kao što su Harvard sistem, APA, MLA22 i dr. i numerički sistemi – kao što su Chicago, Turabian, Vancouver, Footnote,Oxford Style, koji imaju svoja, određena pravila kojih se treba pridržavati kada nešto/nekog citiraš), a ima tu još dosta bitnih stvari kada je sređivanje teksta u pitanju, ali mi uopšte nije bila namjera da ih ističem. I da sebe ispravim, u vezi posta u kojem se slažem s tobom da su to standardna pravila za pisanje pismenog rada, slažem se ali samo u kontekstu akademskog pismenog rada, ali ne i pismenog iz srednje škole, kojeg si ti imao na umu.
A ako smatraš da su i prezentacije mačiji kašalj, onda ću ti navesti da je izlaganje vremenski ograničeno i da ti se bodovi oduzimaju ako pričaš više od npr. 15-minuta (pogotovo u drugoj i trećoj godini, dok su u prvoj profesori i asistenti malo popustljiviji, iz prostog razloga što su svjesni da se studenti prvi put susreću sa takvim načinom rada - u nekim državama je kroz cijelo školovanje prisutan ovakav vid nastave, pa im nije nimalo strano kada dođu na fakultet i moraju materiju izlagati pred auditorijem od nekih 100-njak studenata). Što je vrlo nezgodno, jer se moraš dobro zamislit šta da izbaciš, a šta da zadržiš, a da predstaviš neku temu, o kojoj si pisao nekih 20-30 stranica. Ta prezentacija mora biti i atraktivna, svidjeti se studentima i animirati ih. Ako cijeli amfiteatar priča istovremeno s tobom, opet ti se odbijaju bodovi, jer to znači da studenti nisu dovoljno animirani, odnosno da nisi dovoljno zanimljivo izložio temu. Iz nekih predmeta ti je ocjena iz prezentacije sastavljena, bukvalno iz pet zasebnih, a tu su: ocjena profesora i ocjena studenata, po pitanju zanimljivosti same teme, odnosno tvoje sposobnosti da je učiniš zanimljivom, zatim tvojih oratorskih sposobnosti, samog tvog nastupa, dojma koji ostavljaš, onda da li si uspio za tih 15 minuta izložiti ono što je potrebno itd. Dakle, na sve ti to trebaš misliti kada spremaš prezentaciju, pored toga što se moraš spremiti za ispit (koji, opet ponavljam nije ništa lakši u odnosu na dotadašnji), za koji imaš samo jedan rok??? Dakle, madneru, nemoj me vući za jezik, mogu ja nastaviti sa detaljnim opisivanjem ostalih aktivnosti; seminarski nije mnogo zahtjevniji u odnosu na ostale aktivnosti koje su neophodne da bi položio ispit, ali mi je bilo najlakše njega navesti, jer sam smatrao da ćeš imati osnovu za upoređivanje, pa skontati razliku između onda i sada, ali ti je ni po tom pitanju nemaš.
Da se razumijemo, uvijek sam imao maksimalan broj bodova iz prethodno navedenih aktivnosti i iste mi nisu predstavljale nikakav problem, nego satisfakciju, i pored toga što sam čitavo vrijeme radio, i pokušavao ukladiti vrijeme između fakulteta, posla i porodice. Ali znam masu studenata, kojima je fakultet bio jedina obaveza, pa su jedva stizali ispoštovati sve ove obaveze i zahtjeve i uvijek nešto kukali, i neki od njih još uvijek studiraju (dakle nije nimalo jednostavno).
S druge strane, kad kažeš da sama po sebi govori činjenica što sada ima puno više diplomaca nego prije, nadovezao bih se na Amazonku i njen post po ovom pitanju i dodao da sama činjenica da gubiš pravo studiranja ako nisi diplomirao nakon 5 godina (što podrazumijeva da si dvaput obnovio godinu), ne dopušta niti jednom studentu da se opusti i dozvoli sebi da se zbog ljenosti ili nesposobnosti da se odrekne par kafa ili izlazaka, zauvijek halali sa fakultetom, pored činjenice da studij nije nimalo jeftin, i da nikom ne pada na pamet bacati pare. Evo, npr. pored školarine, koja je za jedne 100, za druge 1000, a za treće 2000 KM, tokom svake godine moraš položiti i po dva stepena engleskog jezika, za što je većina, tokom studija morala izdvojiti po godini 300KM za kurs u Interlingvi i još 60 za samu verifikaciju. Znači ukupno nekih 1100 KM samo za engleski. Normalno ima raje kojoj ne idu jezici, pa padne i mora sve ponovo plaćati. Ja sam, npr. dobro prošao po ovom pitanju, jer znam dobro engleski, tako da sam izlazio samo na verifikacije i odmah ih polagao. I navodiš da je tvoje studiranje bilo uživancija i sl., a ne vidiš da je to samo po sebi kontradiktorno sa onim što govoriš, jer time potvrđuješ da se prije student mogao opustiti i studirati godinama, jer računa na nekoliko ispitnih rokova, mogućnost prenošenja po nekoliko predmeta u više godine studija i sl., za razliku od bolonjca.
I još griješiš kada izjednačavš srednju sa bolonjom. Još jedna nebuloza u nizu, kao i kad kažeš da više obaveza ne čini Bolonju težom. Ma nemoj. Znači ako ja moram uraditi isto kao i ti, i još plus 5 puta više, za isti rezultat, ja imam samo više obaveza i to me spušta na nivo srednje škole

. Logika, nula poena.