Forum Klix.ba

KANTONALNI ZAVOD ZA ZAŠTITU
KULTURNO-HISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASLIJEĐA
SARAJEVO

OBAVJEŠTENJE
O NABAVCI
RADOVI

Odjeljak I: UGOVORNI ORGAN

I.1. PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG
ORGANA
Organizacija: Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i
prirodnog naslijeđa Sarajevo
Kontakt osoba: Amer Sulejmanagić, dipl. ing. arh.
Adresa: Josipa Štadlera 32
Poštanski broj: 71000
Grad: Sarajevo
Identifikacioni broj: 4200004140005
Telefon: 033/475-020; 475-025
Fax: 033/475-034
E-mail: [email protected]
Internet adresa: www.spomenici-sa.ba

I.2. ADRESA NA KOJOJ SE MOGU DOBITI
DODATNE INFORMACIJE
Kao pod I.1.

I.3. ADRESA NA KOJOJ SE MOŽE DOBITI
DOKUMENTACIJA
Kao pod I.1.

I.4. ADRESA NA KOJU SE DOSTAVLJAJU
PONUDE/ZAHTJEVI ZA UČEŠĆE
Kao pod I.1.

I.5. VRSTA UGOVORNOG ORGANA (član 3. ZJN)
I.5.a javni subjekt
I.5.b na kantonalnom nivou, ostali

Odjeljak II: PREDMET UGOVORA

II.1. VRSTA UGOVORA
Radovi

II.2. DA LI SE NAMJERAVA ZAKLJUČITI OKVIRNI
SPORAZUM? (član 32. ZJN)
Ne

II.3. NAZIV/REFERENCA POD KOJIM JE KONKRETAN
UGOVOR EVIDENTIRAN KOD UGOVORNOG ORGANA
Ugovor o izvođenju radova tekućeg održavanja, djelimične
rekonstrukcije i sanacije Spomen parka Vraca Sarajevo - II faza.

II.4. OPIS PREDMETA UGOVORA
Radovi obuhvataju tekuće održavanje, djelimična rekonstrukcija i
sanacija Spomen park Vraca

II.5. UKUPNA KOLIČINA (BROJ JEDINICA) I/ILI
OBIM UGOVORA
0bim radova prema predmjeru radova iz tenderske dokumentacije.

II.6. MJESTO ISPORUKE ROBA ILI LOKACIJA
IZVRŠENJA USLUGA ILI RADOVA
Spomen park Vraca, Općina Novo Sarajevo, Sarajevo

II.7. PODJELA NA LOTOVE
Ne

II.8. PRIHVATLJIVOST ALTERNATIVNIH
PONUDA? (član 17. ZJN)
Ne

II.9. TRAJANJE UGOVORA ILI ROK IZVRŠENJA
Prema prihvaćenoj ponudi
Odjeljak III: PRAVNE, EKONOMSKE I TEHNIČKE
INFORMACIJE

III.1. IZNOS GARANCIJE ZA PONUDU (član 16. ZJN)
Ne

III.2. OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA
PONUDU (čl. 16. - 17. UPZ)
Ne

III.3. IZNOS GARANCIJE ZA IZVRŠENJE UGOVORA
(član 16. ZJN)
Ne

III.4. OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA
IZVRŠENJE UGOVORA (član 19. UPZ)
Ne

III.5. USLOVI ZA UČEŠĆE - LIČNA SITUACIJA (član 23.
ZJN)
Ne zahtijeva se

III.6. USLOVI ZA UČEŠĆE - SPOSOBNOST ZA
OBAVLJANJE PROFESIONALNE
DJELATNOSTI (član 24. ZJN)
Pravo na učešće imaju sva pravna lica registrovana za djelatnost
koja je predmet ovog nadmetanja:
- ovjerena fotokopija rješenja o upisu u sudski registar, ovjerena
fotokopija ne može biti starija od tri mjeseca
- ovjerena fotokopija ovlaštenja nadležnog ministarstva za
izvođenje radova na zaštiti, konzervaciji i rehabilitaciji
nacionalnih spomenika - licenca, ovjerena fotokopija ne može
biti starija od tri mjeseca

III.7. USLOVI ZA UČEŠĆE - EKONOMSKA I
FINANSIJSKA PODOBNOST (član 25. ZJN)
Dostaviti dokaz o ekonomskoj odnosno finansijskoj podobnosti i
to:
- potvrda od poslovne banke o solventnosti računa u posljednja
tri mjeseca.

III.8. USLOVI ZA UČEŠĆE - TEHNIČKA I/ILI
PROFESIONALNA SPOSOBNOST (član 26. ZJN)
Dostaviti dokaze o tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti i to:
- izjava o tehničkoj i profesionalnoj osposobljenosti za izvršenje
ugovora i
- izjava ponuđača da za predmetne radove neće angažovati
podugovarače

Odjeljak IV: POSTUPAK

IV.1. VRSTA POSTUPKA
Konkurentski zahtjev za dostavljanje ponuda, uz dodatnu objavu.

IV.2. KRITERIJI ZA DODJELU UGOVORA (član 34. ZJN)
a) Najniža cijena tehnički zadovoljavajuće ponude

IV.3. PRIMJENA PREFERENCIJALNOG
TRETMANA DOMAĆEG (član 20. UPZ)
Da

IV.4. USLOVI ZA DOBIJANJE TENDERSKE
DOKUMENTACIJE (član 18. ZJN)
Tenderska dokumentacija se može preuzeti u prostorijama Zavoda,
Sarajevo, Josipa Štadlera 32, svakim radnim danom od 10,00 do
14,00 sati odmah nakon objavljivanja ovog obavještenja u
"Službenom glasniku BiH".

IV.5. ZAHTJEVI U POGLEDU JEZIKA PONUDE (član 8.
ZJN)
Nema

IV.6. ROK ZA PRIJEM PONUDA/ZAHTJEVA ZA
UČEŠĆE
Ponude se podnose na protokol Zavoda ili poštom do 25. 8. 2011.
godine do 12,00 sati.

IV.7. MINIMALAN VREMENSKI PERIOD VAŽNOSTI
PONUDE KOJI JE PONUĐAČ DUŽAN
OBEZBIJEDITI
Opcija ponude minimalno 60 dana

IV.8. DATUM I MJESTO OTVARANJA PONUDA (član 33.
ZJN, član 13. UPZ)
25. 8. 2011. godine u 13,00 sati, u prostorijama Zavoda, izvršiće se
javno otvaranje ponuda

Odjeljak V: DODATNE INFORMACIJE
Zavod zadržava pravo prihvatili ili odbiti svaku ponudu, poništiti ili
odbaciti sve ponude u bilo koje vrijeme prije sklapanja ugovora, i
pri tome ne snosi nikakvu materijalnu ni drugu odgovornost prema
ponuđačima.

Hvala puno ins

PS: Slijedi "par" slikica sa lokacije (preporucujem ne jesti 3h prije konzumiranja slika )

.

Spomen-park Vraca na meti lopova i vandala

Spomen-park Vraca koji je podignut žrtvama drugog svjetskog rata, a 2005. proglašen nacionalnim spomenikom BiH, svakim danom sve više propada. Građanima koji šetaju ovim parkom napravljenim na staroj austrougarskoj tvrđavi izgrađenoj u 19. stoljeću pažnju, nažalost najviše privlače smeće, zapušteno zelenilo, polomljene flaše, uništene klupe.....

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... 0&Itemid=1

Diskriminatorski odnos prema žrtvama i braniocima grada 41-45!
Šta da tako izgledaju memorijalni centri iz rata 92-95?
Zar su jedne žrtve manje vrijedne poštovanja od drugih?

Nažalost, kod mene se ugasila i posljednja nada da će Spomen park ikada biti obnovljen. Nešto novca koje je izdvajala Vlada FBiH protekle dvije-tri godine (80.000 KM) su ukinuli Nikšić i kompanija. Video nadzor koji je obećao Behmen i koji je trebao biti postavljen još prošlog aprila je izgleda također izrada. Tako da se i ono malo pozitivnih pomaka više gotovo i ne vidi...

A sve one koji su mogli a nisu i koji su i “zaslužni“ za ovu bruku molim da budu ljudi i da više ne polažu vijence gore za vrijeme praznika. Licemjerno je..Do bola!!!! Ako ljudima kojima u čiju je čast podignut spomenik: našim svirepo ubijenim sugrađanima, mrtvim narodnim herojima, Valteru koji je simbol ovog grada ne mogu očuvati dostojanstvo onda bolje da puste da priroda i vrijeme učine svoje....

Budite makar ljudi pa prenesite Valterovo tijelo i tijela njegovih drugova na neko gradsko groblje ili u park gdje su počivali godinama, da im se narkomani ne drogiraju na grobu i pijanci ne ostavljaju prazne flaše. Ovako, možda će im neko nekada odnijeti koji cvijet, bez straha da će ga napasti neki nadrogirani i pijani delikvent....

valterbranisarajevo wrote:Nažalost, kod mene se ugasila i posljednja nada da će Spomen park ikada biti obnovljen....

Mislim da upravljanje i kompletnu brigu o Spomen parku Vraca treba izuzeti od vlasti KS i predati nekom ozbiljnijem nevladinom udruženju, koje će ga, ubijeđen sam, s mnogo više pijeteta, pažnje i truda voditi

Spomen park Vraca i Historijski muzej BiH treba integrisati u jednu ustanovu, koja bi obradjivala WWII i antifasisticku borbu, i imala sjediste na Vracama. Historijski muzej ovakav kakav je sada parazit.

Zgradu Historijskog muzeja dati Collegium Artisticumu.

Ovo je super ideja! O njoj smo već jednom raspravljali na ovoj temi s obzirom da je muzejska postavka sa Vraca trajno izgubljena..i naravno oslobađanje prostora za neku drugu kulturnu instituciju. Collegium Artisticum ili npr. centralnu gradsku kulturnu instituciju Muzej grada Sarajeva, koji je nakon što su prostorije na čaršiji vraćene FIN-u ostao na ulici.. Ima depadanse ali ne i centralnu zgradu, tako da istorija našeg grada propada po podrumima..Šteta..

Ideja ima....

Međutim, nažalost ja više ne vjerujem u ništa.....Nemamo ljude sa vizijom na vlasti i zato propadamo, u kulturi, sportu....

Ma ovo je sve žalosno....A bliži se 6. april, opet će se gore polagati vijenci, malo slikati, pričati o antifašizmu a onda ponovo zaborav...

ostavite ga ovakvog, idealan je foto sesije.

doduse, mozda bi se mogao ocistiti od sprica i kondoma.

Spomen park Vraca-najatraktivnije turističko obilježje u KS?!

http://www.titomanija.com.ba/index.php? ... &Itemid=28

ins wrote:Spomen park Vraca i Historijski muzej BiH treba integrisati u jednu ustanovu, koja bi obradjivala WWII i antifasisticku borbu, i imala sjediste na Vracama. Historijski muzej ovakav kakav je sada parazit.

Zgradu Historijskog muzeja dati Collegium Artisticumu.

Historijski muzej jeste nasljednik bivšeg Muzeja revolucije, ali on danas u svom djelovanju obuhvata srednji vijek i savremeno doba. Stoga, pogrešno ga je smatrati muzejom Drugog svjetskog rata kako si ga ti označio. Nažalost, nerješeni pravni status tog muzeja i pitanja koja proizilaze iz toga, financiranje muzeja i imenovanja novog rukovodećeg kadra, doveli su ga u situaciju da takva jedna ustanova ne može pokrenuti ni jedan značajniji projekat koji bi je učinio reprezentativnijom za turističku ponudu i značajnijom u naučnoj sferi.

bombašica wrote: ali on danas u svom djelovanju obuhvata srednji vijek i savremeno doba.

Neozbiljno i za ovu selendru od glavnog grada

Muzej prije svega mora imati relevantnu zbirku i potom tom zbirkom privuci posjetioce. Historijski muzej nema ni jedno ni drugo. Dok se to ne desi, prica ove vrste spada u spisak zelja.

Pokusaj Historijskog muzeja da igra na terenu Zemaljskog muzeja je kontraproduktivan vec u samom startu, i zato treba da nadje svoje novo odredjenje. Po meni, kao muzej antifasisticke borbe.

ins wrote:

bombašica wrote: ali on danas u svom djelovanju obuhvata srednji vijek i savremeno doba.

Neozbiljno i za ovu selendru od glavnog grada

Muzej prije svega mora imati relevantnu zbirku i potom tom zbirkom privuci posjetioce. Historijski muzej nema ni jedno ni drugo. Dok se to ne desi, prica ove vrste spada u spisak zelja.

Pokusaj Historijskog muzeja da igra na terenu Zemaljskog muzeja je kontraproduktivan vec u samom startu, i zato treba da nadje svoje novo odredjenje. Po meni, kao muzej antifasisticke borbe.

Slažem se s tobom da Historijski muzej nema zbirke koje bi opravdavale njegov naziv, ali dokle god se zove tako može se formalno njegova djelatnost odnositi i na druge historijske periode, a ne samo na vijeme Drugog svjetskog rata. U tom smislu, neki njegovi uposlenici se školuju na postdiplomskim studijama za srednji vijek.

To znači da ćemo u krugu od 50 metara teorijski možda imati dva muzeja koji će npr. imati postavke posvećene istoriji srednjovjekovene Bosne, što je čisti hoštapleraj i apsurd.. a u isto vrijeme za rekonstrukciju Spomen parka Vraca nema para niti će ih ikada biti...Sada sam sve više siguran da su za krah kulturnih institucija u Sarajevu debelo kriva i njihova nesposobna i gramziva rukovodstva...

valterbranisarajevo wrote:To znači da ćemo u krugu od 50 metara teorijski možda imati dva muzeja koji će npr. imati postavke posvećene istoriji srednjovjekovene Bosne, što je čisti hoštapleraj i apsurd.. a u isto vrijeme za rekonstrukciju Spomen parka Vraca nema para niti će ih ikada biti...Sada sam sve više siguran da su za krah kulturnih institucija u Sarajevu debelo kriva i njihova nesposobna i gramziva rukovodstva...

Rukovodstvo muzeja ili tačnije rečeno njegova direktorica (jer upravnog niti nadzornog odbora godinama nema) nije određivala njegovu namjenu niti opseg djelovanja tako da ti ova posljednja konstatacija ne stoji.

Stoji stoji itekako, ali ova konstatacija se nije donosila samo na dotični muzej jer sam koristio množinu. Kulturni radnici kojima se može vjerovati su također nedavno upozorili da uprave muzeja samo „leže“, čekaju sadaku od države a sami ni ne pokušavaju da nekako promijene stanje. Naravno odgovornost države je ogromna ali..

Evo jedan primjer. Planetarno popularna manifestacija Dan otvorenih muzeja koja se sihronizovano odvija u muzejima svih svjetskih gradova i baš služi za popularizaciju posjeta građana je godinama pa i decenijama ignorisana od strane naših muzeja...Oni nisu u stanju ni to organizovati. Za to ne trebaju milioni nego samo dobra volja.. Jednostavno kulturne institucije funkcionišu po obrascu kao i sve ostalo na ovim prostorima. Bitno je da je direktor stranački podoban a da li je stručan o tom potom, a onda on naravno zapošljava i uhljebljava po preporukama. Kada se samo sjetim kako su se ponašalo rukovodstvo Umjetničke galerije za vrijeme najave zatvaranja. Tada sam shvatio da su sve to obični nesposobnjakovići i karijeristi. Kada se na sve to doda nemar države, mnogobrojna ministarstva i zavodi za kulturu, čija je svrha postojanja isključivo samoodržavanje i upumpavanje novca za kulturu na vlastite kreditne kartice onda nije ni čudo što je Sarajevo od nekadašnjeg grada postalo samo jedna betonska kasaba...

Jesu upravnici/menadžeri nesposobni i nepreduzimljivi, ali najveća odgovornost je na državi, na ministrima na svim nivoima, na onima koji kreiraju kulturnu i naučnu politiku jedne države , definiraju ciljeve i strategije, postavljaju prioritete, a u skladu s tim i sposobne i kompetentne ljude koji te programe mogu i znaju sprovesti.

Redom, prvo država, pa onda cehovi, pa onda oni koje ta država postavi.

E, sad, pitanje je šta su ovoj državi prioriteti ... da li javne institucije nauke i kulture ili privatni trodnevni festivali, na što nam se ''kultura'' uglavnom i svela ...

Stoji stoji itekako, ali ova konstatacija se nije donosila samo na dotični muzej jer sam koristio množinu. Kulturni radnici kojima se može vjerovati su također nedavno upozorili da uprave muzeja samo „leže“, čekaju sadaku od države a sami ni ne pokušavaju da nekako promijene stanje. Naravno odgovornost države je ogromna ali..

Evo jedan primjer. Planetarno popularna manifestacija Dan otvorenih muzeja koja se sihronizovano odvija u muzejima svih svjetskih gradova i baš služi za popularizaciju posjeta građana je godinama pa i decenijama ignorisana od strane naših muzeja...Oni nisu u stanju ni to organizovati. Za to ne trebaju milioni nego samo dobra volja.. Jednostavno kulturne institucije funkcionišu po obrascu kao i sve ostalo na ovim prostorima. Bitno je da je direktor stranački podoban a da li je stručan o tom potom, a onda on naravno zapošljava i uhljebljava po preporukama. Kada se samo sjetim kako su se ponašalo rukovodstvo Umjetničke galerije za vrijeme najave zatvaranja. Tada sam shvatio da su sve to obični nesposobnjakovići i karijeristi. Kada se na sve to doda nemar države, mnogobrojna ministarstva i zavodi za kulturu, čija je svrha postojanja isključivo samoodržavanje i upumpavanje novca za kulturu na vlastite kreditne kartice onda nije ni čudo što je Sarajevo od nekadašnjeg grada postalo samo jedna betonska kasaba... Ti isti kulturni radnici koje ti spominješ su na budžetu raznoraznih nivoa vlasti, tako da me čudi da se uopšte imaju obraza javljati i nekoga kritikovati povodom pitanja finansiranja. Muzeji nisu komercijalne insitutucije koje svojim sadržajem mogu privuči na stotine hiljada ljudi, posebno u ovom tamnom vilajetu...tako da one ne mogu biti samofinansirajuće ustanove. I svugdje u svijetu muzeji, pa i čuveni Luvru, primaju sredstva iz gradskih i državnih struktura vlasti. Samo je kod nas izgleda normalno da stručnjaci zaposleni u muzejima, bibliotekama, galerijama trebaju raditi s punim entuzijazmom i poletom bez obzira što mjesecima ne primaju platu, a neki godinama ni topli obrok (kakav je slučaj sa Historijskim muzejom).
Što se tiče manifestacije Noć muzeja, ona je organizovana prošle i ove godine kod nas....a tek nedavno (prije 4-5 godina) je ista popularizovana u Zagrebu, te kasnije u Beogradu. Takve se ideje izgleda kod nas probijaju jako teško.
Ali, da država nema interesa za ove institucije to je očigledno. Međutim, nije mi jasno kako SDA i druge bošnjačke ili ti, kako se vole zvati probosanske stranke koje su nekad bile ili su još uvijek u vlasti, a koja se navodno bore za opstanak BiH kao države, ne finansiraju ove institucije iz budžeta drugih nivoa vlasti na kojima oni imaju vlast (federacija, kanton). Možda te stranke nemaju interesa za državno blago već za neke sedmične ili mjesečne manifestacije preko kojih će se samo Sarajevo reklamirati kao svjetska kasaba, a lokalne vlasti hvaliti kako su dale podršku tako jednom važnom projektu koji je doveo svjetske veličine....Da se razumijemo, nisam ni protiv SFF ili MESS ...mnogo znače za ovaj grad, ali mislim da bi podršku vlasti, proporcionalno njihovoj važnosti trebale imati kulturne insitutucije sa dugogodišnjom tradicijom zbog kojih se BiH može nazvati civilizirano zemljom.

Najbolje je da ovu raspravu nastavimo konkretnim prijerima. Ja ću svoje tvrdnje o nesposobnosti mendžmenta kulturnih institucija jednim primjerom. Naravno bilo bi sjajno kada bi se država brinula o kulturnim institucijama, ali one to ne očegledno ne žele (često i iz političkih razloga, zbog negiranja državnosti BiH i na taj način).

Međutim to ne znači da direktori trebaju dići ruke u zrak i gledati mirno kako sve propada.

Evo jedan preimjer. Za razliku od sarajevskih muzeja koji su sa većom ili manjom štetom na objektima i eksponatima ipak preživjele rat, muzej II zasjedanaj AVNOJ-a u Jajcu je bio skroz uništen – bez ijednog eksponata (otprilike kako sada izgleda spomen soba ili muzej ZAVNOBIH-a u Mrkonjić Gradu) Shvativši da od države (posebno zbog ideološkog predznaka muzeja) nikada neće dobiti ni marke direktor (mislim da se preziva Milak) i kustosi su odlučuili da muzej obnove sami. Pisali su, pregovarali i uspjeli. Ogroman novac su recimo dobili od sponzora koje su im obezbjedila antifašistička udruženja iz Slovenije... Danas je on, uz Titovu pećinu u Drvaru, sigurno najposjećenija kulturna institucija u BiH. Imaju dovoljno novca za održavanje, režije, pune budžet opštine, a da ne govorim koliko je njegovo ponovno otvaranje doprinjelo poboljšanju turističke ponude Jajca i enormnom povećanju broja turista.

Tako se to radi kada institucije pa i one kulturne vode sposobni ljudi –menadžeri a ne nesposobni stranački apartčici.

Što se tiče noći muzeja, ja znam da je ta manifestacija napokon organizovana u i Sarajevu, a kako je organizovana najbolje govori podatak da većina građana uopšte nije ni znala za nju. Ja sam imao sve podatke, kako se ona odvijala u Beogradu ili Zagrebu, a za sarajevsku sam saznao tek kada je bila završena.

Siguran sam da bi svi mediji besplatno dali prostor za njezino reklamiranje, štampanje plakata koji bi bili postavljeni na mjestima masovnih okupljanja građana bi sigurno također doprinijeli njezinoj popularizaciji(ne moraju to biti skupi bilbordi-malo znanja corela ili photoshopa, jedan računar i A3 kolor printer nisu baš velika investicija) zatim odlazak direktora i ksutosa u škole, poziv učenicima da posjete muzeje i slično. Prostora ima, samo treba malo volje. Od kukumakanja i čekanja sadake, ponavljam nema ništa. Onda je bolje da kažu:“ od institucije koju vodimo nema ništa“, daju otkaz i odu na biro....Možda će umjesto njih prostor dobiti neki „sarajevski Milak“ i napraviti od ničega – nešto...

Evo i slika:

2001. godine





danas:

Zoran Bibanović o turizmu u Sarajevu

Koliko sam shvatila ti se držiš teze da su menadžmenti muzeja nesposoban i nedorasli situaciji da obezbjede financijska sredstva za normalan rad njihovih institucija.
Držim da se moglo više učiniti za ove institucije, ali teško je od ovakve sredine kakva je naša očekivati osjetniji prihod od ulaznica ili prodaje nekih muzejskih replika, a koji bi pokrivao troškove rada muzeja. Kada uzmemo u obzir kako je niska cijena karte, a i navika naših građana da posjećuju muzej onda ti mora biti jasno da najveća financijska injekcija treba doći od struktura vlasti. Teško je, pa i jednoj takoj velikoj i značajnoj ustanovi kakva je Zemaljski muzej namači više od 100 000 KM koliko im je potrebno samo za isplatu plata uposlenicima (bez obzira što iznajmljuju botaničku baštu za vjenčanja, raznorazne „fanca evente“- modne revije, promocije pića itd i na taj način pokušavaju nešto zaraditi). Morat ćeš priznati da se novac za grijanje i plate uposenika ne možeš tražiti od stranih donatora, već isti doniraju sredstva za projekte i opremu kulturnih ustanova.

Spomenuo si Noć muzeja....iznenađena sam da nisi bio obavješten o toj manifestaciji. Doduše nisu bili postavljeni bilbordi po gradu (jer to baška košta) već su najave išle preko lokalnih medija. Znam dosta raje koja je tu noć izašla u muzej ili je namjeravala to učiniti. Inače, radno vrijeme muzeja je do 17h radnim danima, tako da svak ko ima imalo želje da se upozna s muzejskim blagom ne može tražiti opravdanje (bez obzira što ne primaju nikakva sredstva za izdržavanje Zemaljski muzej je i dalje otvoren za posjetitelje).
Prošle godine sam, baš u ova doba, često svraćala u Zemaljski muzej i uvijek je bio pun djece. Đačke eskurzije dolaze iz svih dijelova zemlje. O dolasku đaka u muzeje ne odlučuju direktori već upravitelji škola stoga od njih zavisi da li će biti organizovan kolektivni posjet jedne škole muzeju ili ne, tu menadžment muzeja nema nikakvu ulogu. Valjda bi i prosvjetni radnici trebali biti muzeja i organizovati đačke posjete istom.
Dotakao si se i muzeja AVNOJ u Jajcu....zaista je to sjajan primjer kako se i pored nemara države stvari ipak mogu kretati unaprijed. Ali, neadekvatno je porediti jedan mali muzej sa nekoliko zaposlenika, sa većim muzejskim ustanovama kakav je Zemaljski muzej koji zapošljava oko 60 radnika. Najveći troškovi za jajački muzej bili su troškovi renoviranja enterijera. Ali, troškovi održavanja tog muzeja su manji od bilo kojeg sarajevskog...hem što imaju manje uposlenika (ne znam da li imaju više od 2-3), hem što su im „eksponati“ takvi da za iste ne trebaju posebni uslovi održavanja i da ne nabrajam dalje. Hoću reći, i Zemaljski muzej je poslije rata renoviran ali ...pogledaj ga sad. On i dalje radi ali u kakvim uslovima. Sigurno su sarajevski muzeji mogli napraviti više, ali i dalje me fasciniraju ljudi koji tamo rade bez plata i koji i dalje drže muzej otvorenim za posjetitelje, koji i dalje priređuju manifestacije i prave izložbe. Njima se ne može zamjeriti....

Naravno da se Zemaljski muzej ne može nikao porediti sa muzejom u Jajcu, ali može donekle sa Istorijskim muzejom, koji si ti potencirala, pa sada nema svrhe da idemo u drugom pravcu, prema zemaljskom. Ne pokušavam kompletnu krivicu prebaciti na menadžment, ali smatram da ipak mogu pokazati malo više samoinicijative. Nisu zaposleni u Muzeju grada Sarajeva krivi što su izbačeni iz svojih prostorija a nije im osigurana alternativa, pa sada funkcionišu samo kao depadansi. To je 100% sramota i obraz vlasti..

Na kraju krajeva zašto bi stvarno bio problem da neko od zaposlenih pređe preko ceste, u mašinsku ili građevinsku školu, napravi im malu prezentaciju i pozovu da posjete muzeje, ili da odu u kampus i urade to isto (uz neki mali popust za grupne posjete). Eto to je jedna vrsta samoinicijative....

Ne bih više u off topic i završiću sa jednim prijedlogom. Ako ovo sa Istorijskim muzejom ne funkcioniše kako treba, bez obzira što je neko drugi promijenio namjenu muzeja niko ne spriječava rukovodstvo da predlože osnivaču da se npr. muzeju vrati stara namjena i tako uzme dio ogromnog "kolača" koji širom bivše Jugoslavije ostavljaju poklonici tzv. nostalgija turizma. Kafić Tito je izuzetno popularan na prostoru bivše Jugoslavije, većina posjetilaca ga upisuje u svoju turističku rutu i sigurno je da će usput posjetiti i Muzej revolucije kada su već tu, a uz sve ovo mogu i ponuditi da upravo pod njihovom nadležnosti bude i neka buduća postavka u Spomen parku Vraca, mogu u okviru muzeja napraviti spomen sobu posvećenu Vladimiru Periću Valteru, spomen sobu posvećenu boravcima maršala Tita u BiH i eto biće to puno bolje - sigurno.

Kad već spominješ Muzej grada Sarajeva, on je na kantonalnom budžetu (dakle, obezbjeđena su mu financijska sredstva za rad), ima rješen pravni status, a pitanje njegova smještaja ne vidim kao problem. Normalno je da takav tip muzeja djeluje kroz depadanse...morat ćeš se složiti da bi bilo totalno pogrešno postavku bosanske kuće iz Svrzine kuće pernijeti u neki drugi prostor. Isti slučaj je sa Despičevom kućom, te sa Muzejom atendata koji je smješten na baš autentičnom mjestu.
Očigledno nisi upučen, ali uposlenici Historijskog muzeja vrlo često priređuju radionice ili predavanja za srednjoškolce. Znam da im je u posjeti bila šumarska ili neka druga tehnička škola, nisam sigurna. Također, tokom zime, kada nisu imali grijanja organizovali su višednevnu manifestaciju „Ugrijmo muzej“... itd. Dakle, nije da ne rade i da nisu samoinicijativni...nego, problem je totalna nezainteresovanost naših ljudi za bilo koji vid kulturne djelatnosti.
Eh sad, ne znam koliko bi politika podržala promjenu namjene muzeja, jer se Historijskim muzejom želi dokazati kontinuitet bh državnosti, a ne slaviti jedan historijski period koji se kod nekih ljudi negativno percipira. Mada, po mom skromnom mišljenju ideja nije nimalo loša....