Umjetnik a wrote:simi5 wrote:Ima li neko ideju koliko Srba danas živi u Sarajevu i koliko dece Srba se rodi godišnje?
ne znam na to pitanje
ali mogu li ja tebe nešto pitati
koliko ima džamija u Beogradu
a ako možeš da mi odgovoriš i u čitavoj Srbiji
HVALA
Pitanje je u OFF ali ako mi modovi ne zamere odgovoriću malo opširnije.
Posle povlačenja Turske okupacije iz obrenovićke Srbije međudržavnim sporazumom
Turska je srušila sve džamije osim jedne, Bajrakli džamije u Beogradu i jedne u Nišu. Srazmerno veličini Beograda i broju muslimana ta džamija je bila adekvatna potrebama. Osim nje sačuvana su i turbeta dvojice paša koji su u Beogradu umrli.
Kasnije oslobađanjem od Turske okupacije Kosova, Metohije i Raške i njihovim pripajanjem Srbiji nije bilo rušenja džamija od strane srpske vojske, tako da danas ne znam koliko je džamija u tom delu Srbije, ali ima ih više po broju stanovnika nego u Sarajevu.
Između dva svetska rata u Beogradu raste broj muslimama i odobrena je u to vreme izgradnja druge džamije kao i kompleksa klanice, a predviđena je bila i nova parcela za groblje. Rat je obustavio ostvarenje ovog poduhvata.
Posle drugog svetskog rata u Beograd se doselilo 1.000.000 ljudi, među njima i veliki broj muslimana, ali komunistička vlast nije dopuštala da se zidaju bilo kakve bogomolje (ni hrišćanima ni muslimanima). Stanje je ostalo kako je zatečeno, čak su i na započetim crkvama obustavljeni radovi (hram Svetog Save, crkva Svetog Marka, skoro završena anglikanska crkva na Dorćolu, Rotonda). Objašnjenje je bilo veoma mali broj deklarisanih vernika. U novim naseljima nije izgrađen ni jedan verski objekat sve do 93. U istom periodu na Kosovu i Metohiji, u Raškoj i Preševskoj dolini izgrađeno je skoro 200 džamija jer se stanovništvo izjašnjavalo kao vernici.
Odmah posle rušenja Miloševića s vlasti grad Beograd je dozvolio gradnju pomoćnih zgrada oko Bajrakli džamije, a IZS je podnela zahtev za izgradnju još 5 džamija, klanice i posebnih parcela na groblju. Klanica je u Ovči, parcele na grobljima su određene a dozvole za gradnju su uveliko u proceduri i trebalo bi da se dve džamije počnu uskoro. Veliki problem predstavlja unutrašnji sukob u IZS između "severnih" i "južnih" imama. Koliko god izgledao politizovan problem je u stvari u novcu, jer Jusufspahić ne može da dođe do fondova za gradnju iz inostranstva od Zukorliča. Ali to je treća tema, da ne širim sad.
U većini gradova gde je broj muslimana vernika nedovoljan da izgrade džamiju svojim srerdstvima postoje manji verski objekti u kojima se obavljaju molitve.
Sve više proizvođača u prehrambenoj industriji u Srbiji sertifikuje svoje proizvode halal sertifikatom.