#101 Re: A NAJLON KESE
Posted: 12/08/2011 08:36
znam da je taj u tesnju rekao kako ima veliku gomilu kesa i cekaju da se otvori postrojenje za njihovu reciklazu. skontah da su ga otvorili. to cekam... njima saljem PET ambalazu...
Najlon otkupljuje EKO SERVIS Tešanj i dalje ide na reciklažu. Omorika Johovac Doboj, koaj radi reciklažu PET ujedno otkupljuje i najlone jer se pokazal oda uz PET dolazi dosta kartona i najlona te onda oni to otpukpljuju i proslijede dalje, nisu još krenuli sa reciklažom najlona, ali će jedna firma od narednog januara u Tešnju početi sa reciklažom najviše streč folija.madnessa wrote:znam da je taj u tesnju rekao kako ima veliku gomilu kesa i cekaju da se otvori postrojenje za njihovu reciklazu. skontah da su ga otvorili. to cekam... njima saljem PET ambalazu...
Jel ti imas kakve informacije koje drugi nemaju pa znas da dm ima neku ekstra korist od ove akcije. Znas li uopste koliko kosta izrada jedne ovakve vrecice... najgore mi je kad ljudi počnu pljuvat i pricaju o stvarima o kojima nemaju pojma, najlakse je pljuvat. U tome smo prvaci...de fakto wrote:ucestvovala sam u dm-ovoj kampanji "ja cuvam okolis" i dobila sam njihovu platnenu vrecicu koja i nije bog zna cemu. te s njom mogu samo da reklamiram istoimenu prodavnicu.
e sad, zanima me koliko se vi odazivate na ovakve kampanje i da li uopste od njih imamo neke koristi?
dm sigurno ima

nije mi bila namjera da "pljujem". zao mi je ako je mojih par recenica tako izgledalo. htjela sam podijeliti s ljudima to kako ja dozivljavam te kampanje i "oslusnem" kako vi na to gledate. a to da dm ima koristi , ima ...... jer ce natjerati nas, ekoloski prosvjecene da trosimo vise novca u njihovim radnjama. zasto je kampanja vezana za racun koji cemo ostvariti u njihovoj prodavnici? zasto nisam mogla otici i odnijeti 15 kesa i zauzvrat dobiti lanenu vrecicu ili cak i ne dobiti?( ja mogu sebi sasiti ceker, nije mi do toga). Nekako ispada da je profit iznad svega, te mi je njihova kampanja nekako licemjerna. e sada bih mogla krenuti sa pljuvanjemdadoka84 wrote:Jel ti imas kakve informacije koje drugi nemaju pa znas da dm ima neku ekstra korist od ove akcije. Znas li uopste koliko kosta izrada jedne ovakve vrecice... najgore mi je kad ljudi počnu pljuvat i pricaju o stvarima o kojima nemaju pojma, najlakse je pljuvat. U tome smo prvaci...de fakto wrote:ucestvovala sam u dm-ovoj kampanji "ja cuvam okolis" i dobila sam njihovu platnenu vrecicu koja i nije bog zna cemu. te s njom mogu samo da reklamiram istoimenu prodavnicu.
e sad, zanima me koliko se vi odazivate na ovakve kampanje i da li uopste od njih imamo neke koristi?
dm sigurno ima
5 pf.mayab wrote:Evo u BINGU su prestali poklanjati besplatne plasticne kese, moze se samo kupiti, veca je 20 pf, ima i manja, ne znam posto je!U Mercatoru vidim jos uvijek dzabe one njihove kese!
Kakva je situacija drugdje, imate li informacije?
tacno,plus odvaljene klackalice,ljuljacke,poklopac od sahti ukraden¨! ovdje ce trebati uvesti enormne kazne dok se vecina svjetine ne dozove pameti ili uhvati za dzep.dadoka84 wrote:Kako bi volio proci parkom a da na svakom cosku nije kesa, papir, opusak od cigare, il kao na parkingu ispod bolnice jezero, gomila kondoma, maramica, sprica i pakovanje od vibratora...
irishgirl wrote:Bas zanimljiva tema.
U Irskoj zivim vec nekih 12-13 godina i ispricat' cu vam pricu o tome kako se Irska rijesila plasticnih kesa i jos svakakvog otpada. Isto tako, poenta je da ona starinska 'lupi ih po dzepu' zaista ima najvise efekta.
Do 2002 su ovdje plasticne kese bile 'letece' na svakom koraku i bilo je maltene opasno hodat' ulicom zbog njih. Stalno puse vjetar i te kese nema gdje nisu zavrsalale - na drvecu, glavama prolaznika, autima,... Onda su u 2002 uveli naknadu od €0.13 na najlonske kese u prodavnicama i supermarketima. Svi su mislili da to nece imati ikakvog efekta jer je €0.13 sitnica i niko se na to nece obazirat'. Istovremeno su supermarketi poceli prodavati lanene cekere za €0.50. U roku od mjesec dana, svako je imao po nekoliko cekera i ljudi su se vrlo brzo navikli na njih. Sad je prava rijetkost da neko kupi plasticnu kesu i prosle godine nam se vlada 'zalila' kako je nizak priliv sredstava od te naknade. Lako je izracunat' ustedu i u novcu i u kolicini plastike za 10 godina.
S' druge strane, problemi ostalog smeca su isto jednostavno rijeseni. Ne kazem da je Irska cista 'kao suza' ali je ocigledno da ljudi vode racuna o svom okolisu sto prije 10 - 20 godina i nije bio slucaj. Sada svako domacinstvo ima 4 kante za smece - crna za 'generalni' otpad, zelena za recikliranje, smedja za organski otpad (ostaci hrane, ljuske od jaja, vrtni otpad,...) i plavu za staklo. Odvoz smeca se placa po domacinstvu i to po tezini, samo za crnu kantu dok su zelena, smedja i plava besplatne. Negdje sam citala da je prosjecna usteda po domacinstvu nekih €230 godisnje u odnosu na bacanje svega i svacega zajedno, upravo zbog vaganja i s' obzirom da ljudi ne vole placat' te naknade za odvoz smeca, nije im tesko sortirat'. Zanimljivo je kako je to jos jedna stvar za koju se smatralo da nikad nece proc' ali eto sad svi sortiraju otpad. Nakon kratkog perioda, svi smo poceli mehanicki prat' limenke, skidat' cepove s boca,... U stambenim zgradama se troskovi odvoza smeca dijele izmedju stanara tako ja jedni druge kontrolisu jer niko ne zeli placat' tudje racune.
Problem ves masina i ostalih kucanskih aparata je rijesen tako sto je u cijenu novog zakonski ugradjena naknada za odvoz i recikliranje starog. Znaci, svakome je jednostavnije da preda staru ves masinu (ili bilo koji drugi aparat) momcima koji mu dostave novu jer je vec platio odvoz. Samim tim, 'bacanje u potok' je totalno besmisleno.
Smeca po izletistima ima neznatno jer kad su svijest i navike ljudi promijenjene u vlastitom domu, onda se to prenese i na siru okolinu. Sad recimo imaju lokalne uredbe po kojima se bacanje zvakace gume na trotoar kaznjava sa €100 jer je ciscenje istih skupo.
Ovdje se javno prikazivanje 'gresnika' (bacanje smeca, pusenje u javnim prostorijama,...) pokazalo jako efikasnim. Na glavnim vecernjim vijestima su znali imati prilog o osobi XY iz tamo nekog mjesta kojoj je naplacena kazna u iznosu €xxx za doticni prekrsaj. Ostalima je to bio dokaz da se drzava i gradsko vijece ne sale i da je bolje (i jeftinije) po propisima.
Ima jos puno, puno stvari koje se mogu popraviti u ovom smislu ali je nevjerovatno kako se brzo stvori navika kod ljudi. Ja licno cu se radije vratit' kuci kilometar-dva (autom) po svoj ceker (ako vec nemam ni jedan u autu) nego platit' plasticnu kesu. Ne zbog novca vec mi ta kesa jednostavno ne treba i sama pomisao na nju mi je odbojna.
Bio mi je predugacak prethodni post pa cu sad jos dodat'.newklear wrote:
![]()
![]()
Ovaj post treba poslati našoj vlasti, neka vide kako se problemi rješavaju. Oni samo znaju stvoriti problem i za glavu se hvatati...
Da li ima ovih termo-eklektrana u BiH, osim one jedne sto ima u Sarajevu na gradskoj deponiji?irishgirl wrote: Bio mi je predugacak prethodni post pa cu sad jos dodat'.
Otkad su uvedene mjere o kojima sam vec pisala, otvorilo se na desetine malih i srednjih firmi koje prikupljaju i sortiraju otpad za recikliranje, same ga recikliraju ili dalje preprodaju. Za takav posao je neophodna licenca od Ministarstva za Okolis da bi se postovale striktne ekoloske norme. Uglavnom, na stotine ljudi su zaposleni u tom sektoru - od vozaca kamiona, ljudi koji 'tovare' na kamione, administracije, ljudi koji sortiraju i pakuju sortirani otpad,... Sve u svemu, 'bez gledanja u zube' stvorena su radna mjesta koja su zbog svoje 'neugodnosti' cak i poprilicno dobro placena. Navodno da Kinezi placaju citavo bogatstvo za plasticne boce.
Samim tim, ne samo da je rijesen problem otpada i zagadjenja nego su stvorena nova radna mjesta na koja se naravno placaju porezi a zarada od 'smeca' se onda ponovo trosi lokalno. Tako se jedna negativna stvar iliti problem pretvorila u nekoliko rjesenja od koje cjelokupno drustvo ima koristi. Njemacka, koliko mi je poznato, ima jos pozitivnijih primjera jer imaju termo-elektrane koje spaljuju smece umjesto uglja / plina / nafte ili sta vec za proizvodnju struje.
Cekeri su ponovo u modi, plastične vrećice se naplaćuju
Pojedini trgovački lanci od nedavno naplaćuju plastične vrećice a građani se prilikom kupovine namirnica snalaze na različite načine: ili kupuju plastične vrećice ili koriste alternative načine kao što su cekeri ili papirne kese.
Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma pojasnili su nam o čemu se radi. Naime, na nivou međuentitetskog vijeća za zaštitu okoliša usaglašena je Uredba o zbrinjavanju plastičnih vrećica u Bosni i Hercegovini a već naredne sedmice očekuje se njeno usvajanje i prosljeđivanje entitetskim vladama koji će ovu uredbu učiniti operativnom.
"Procijenili smo da mora postojati eksplicitan propis i naknada i očekujemo da će se drastično smanjiti upotreba plastičnih vrećica. Zaista se nadamo da smo blizu tog rješenja jer nam je stalo da ova oblast bude jedinstveno rješena na području cijele države i očekujem da ćemo vrlo brzo imati takvu uredbu na snazi", rekao je Mehmed Cero, pomoćnik ministrice za okoliš.
Cijena vrećice od 0,05 do 0,2KM
U zavisnosti od veličine i kvaliteti vrećice, cijena se kreće od 0,05 do 0,2KM. Iz trgovačkih lanaca ističu da su na početku primjene ovih propisa naišli na podijeljene reakcije i da građanstvo nije upoznato sa ovom odredbom. Suština je sljedeća: trgovački lanci i dalje poklanjaju plastične vrećice, ali uredbom je određeno da i korisnik i izdavač tih plastičnih vrećica plaća određenu naknadu tako da to znači da će za svaku kupljenu kesu naknadu jednako platiti i kupac i trgovac.
Negativan utjecaj pastičnih vrećica na okoliš
Također, iz resornog ministarstva objašnjavaju da je proces razgradnje plastične vrećice jako dug, od sto do hiljadu godina i da građani u velikom broju koriste plastične vrećice koje nerijetko završavaju u prirodi i time je zagađuju. Zbog svega navedenog se i nameće ova odredba koja bi građane primorala ili da više puta koriste plastične vrećice ili da koriste alternativne načine.
Cekeri, torbe, kutije, snalaženje na različite načine
Građani se uveliko snalaze na različite načine i većinom podržavaju izbacivanje plastičnih vrećica iz masovne upotrebe. Mnogi se prisjećaju da su ne tako davno cekeri, razne vrste korpi, kutije, kolica za kupovinu bili zamjena za plastične vrećice. Iz trgovačkih lanaca već najavljuju promotivne aktivnosti sa cekerima kojima će obradovati kupce.
Pravilnikom u upravljanju otpadom i proizvođači, trgovci i domaćinstva, s druge strane, u sve većem će broju reciklirati otpad, a planom je utvrđeno da do 2016. godine postotak recikliranog materijala na tržištu bude 35%.
federalna.ba
Živjeli cekeriStupskaBitanga wrote:Cekeri su ponovo u modi, plastične vrećice se naplaćuju
Pojedini trgovački lanci od nedavno naplaćuju plastične vrećice a građani se prilikom kupovine namirnica snalaze na različite načine: ili kupuju plastične vrećice ili koriste alternative načine kao što su cekeri ili papirne kese.
Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma pojasnili su nam o čemu se radi. Naime, na nivou međuentitetskog vijeća za zaštitu okoliša usaglašena je Uredba o zbrinjavanju plastičnih vrećica u Bosni i Hercegovini a već naredne sedmice očekuje se njeno usvajanje i prosljeđivanje entitetskim vladama koji će ovu uredbu učiniti operativnom.
"Procijenili smo da mora postojati eksplicitan propis i naknada i očekujemo da će se drastično smanjiti upotreba plastičnih vrećica. Zaista se nadamo da smo blizu tog rješenja jer nam je stalo da ova oblast bude jedinstveno rješena na području cijele države i očekujem da ćemo vrlo brzo imati takvu uredbu na snazi", rekao je Mehmed Cero, pomoćnik ministrice za okoliš.
Cijena vrećice od 0,05 do 0,2KM
U zavisnosti od veličine i kvaliteti vrećice, cijena se kreće od 0,05 do 0,2KM. Iz trgovačkih lanaca ističu da su na početku primjene ovih propisa naišli na podijeljene reakcije i da građanstvo nije upoznato sa ovom odredbom. Suština je sljedeća: trgovački lanci i dalje poklanjaju plastične vrećice, ali uredbom je određeno da i korisnik i izdavač tih plastičnih vrećica plaća određenu naknadu tako da to znači da će za svaku kupljenu kesu naknadu jednako platiti i kupac i trgovac.
Negativan utjecaj pastičnih vrećica na okoliš
Također, iz resornog ministarstva objašnjavaju da je proces razgradnje plastične vrećice jako dug, od sto do hiljadu godina i da građani u velikom broju koriste plastične vrećice koje nerijetko završavaju u prirodi i time je zagađuju. Zbog svega navedenog se i nameće ova odredba koja bi građane primorala ili da više puta koriste plastične vrećice ili da koriste alternativne načine.
Cekeri, torbe, kutije, snalaženje na različite načine
Građani se uveliko snalaze na različite načine i većinom podržavaju izbacivanje plastičnih vrećica iz masovne upotrebe. Mnogi se prisjećaju da su ne tako davno cekeri, razne vrste korpi, kutije, kolica za kupovinu bili zamjena za plastične vrećice. Iz trgovačkih lanaca već najavljuju promotivne aktivnosti sa cekerima kojima će obradovati kupce.
Pravilnikom u upravljanju otpadom i proizvođači, trgovci i domaćinstva, s druge strane, u sve većem će broju reciklirati otpad, a planom je utvrđeno da do 2016. godine postotak recikliranog materijala na tržištu bude 35%.
federalna.ba

