hik--meta wrote:feral.tribune wrote:
Da , pitomiji su .Razlikuju se po temperamntu kao Hrvat iz Samobora i onaj iz Zadra ili onaj iz Gruda .Istorija im je drukcija .Nije ih gazila srpska cizma stoljecima i kicmu im ispravljo Rankovicev i Mliosevicev pendrek .Manje su zadrti , nisu odbojni i nisu agresivni kao ovi sa Kosova jer nemaju takva iskustva mada su isti narod .Razlika izmedju kosovskih Albanaca i onih u Makedoniji i onih pak u Albaniji je logicna i normalna u svakom pogledu
kao i Bosnjaka iz Brckog i onog i onog iz Gusinja i Plava .Opozit od pitom je divlji .Da , Alabanci sa Kosova su " divlji " u politickom smislu i u smislu ratobornosti i istrajavanja u svojim zahtjevima .Tacka je dosegunula vrhunac .Da nisu dobili nezevisnost prije nekolko dana sve bi polomili sto bi im bilo na putu .Kolace i bureke i peciva po Hrvtaskoj , bosni , Sloveniji prave ovi iz Makedonije .To je uglavnom pravilo .Tvoj katolik sa Kosova je izuzetak .
ne kontam? ko je ovdje pitomiji, onaj iz brckog ili onaj iz gusinja.
kosovo je uglavnom ravnica, pa je valjda kao brcko, a u makedoniji
sipci po gudurama sar-planine i debra valjda lice na plavo-gusinjane. jesam li u pravu?

pa i nisi u pravu

evo malo vise info
Šipak se nalazi u prirodi i u vrtovima kao biljka privedena kulturi. Divlji šipak raste u prirodi. Njegov plod je sitan i kiselkast, zbog čega se naziva
šipak Ijutunac. Plod uzgajanog šipka znatno je veći i prijatnog je slatkog ukusa. Lekovitost divlje ruže ili šipka poznata je našem narodu od davnina. Svedoče o tome recepti o pripremanju džemova i pekmeza iz 17. veka. Naši stari upotrebljavali su šipak kao voće i kao lekovitu biljku. Od šipka se mogu praviti sokovi, pekmezi, vitaminski koncentrati, sirupi, vino... Vitamini i ostali sastojci ploda šipka doprinose opštem zdravlju organizma, posebno povećanju otpornosti tokom zimskih meseci. Šipak se veoma ceni kao dobar lek protiv proliva i grčeva u stomaku. Pomešan s drugim biljkama koristi se u lečenju mnogih bolesti.
Šipak je bogat vitaminom C i ima ga 0,4-1%, deset puta više nego limun. Od brojnih sastoja čaj od šipka ima zapaženo mesto među sličnim napitcima zahvaljujući pre svega sadržaju vitamina C. Tako, na primer, samo jedna šoljica zadovoljava sve dnevne potrebe čoveka za tim vitaminom. Što se ostalih lekovitih svojstava tiče, proizvodi od šipka otklanjaju malaksalost, utiču na bolje izlučivanje mokraće i pročišćavaju krvne sudove.
Osim lekovitih svojstava divlja ruža ima i lep izgled, pa se može uzgajati i na okućnici kao ukrasni grm. Tokom cvetanja grm divlje ruže okiti se brojnim lepim cvetovima intenzivnog prijatnog mirisa. Divlja ruža dugo zadržava lišće i plodove uprkos delovanju mrazeva, pa je zimsko vreme preporučljivo za branje plodova. Divlja ruža može se uzgajati iz reznica i iz semena. Reznice verodostojnije prenose osobine matične biljke u odnosu na seme.
I razmnožavanje pomoću semena daje relativno dobre rezultate. Nakon prvih mrazeva treba ubrati potrebnu količinu plodova te im izvaditi semenke. Semenke treba pomešati s peskom i ostaviti u sandučićima ili kutijama da stoje spolja u zimskim mesecima. U proleće ih treba posejati na željeno mesto. U trećoj godini rasta divlja ruža već daje plodove koji osim lekovitosti i lepo izgledaju.
Šipak je bogat vitaminom C i ima ga 0,4-1%, deset puta više nego limun. Divlja ruža može se uzgajati iz reznica i iz semena. Reznice verodostojnije prenose osobine matične biljke u odnosu na seme
