http://www.zelena-akcija.hr/ge/hrv/opasnosti.html wrote:Opasnosti od genetskog inženjeringa
Iako nas genetički inženjeri uvjeravaju u bezopasnost njihovih proizvoda, kako za čovjeka tako i za okoliš, lako je uočiti da njihovi argumenti nemaju čvrst oslonac.
Osnovne slabosti
Neprecizna tehnologija - Prijenos gena je "igra slučaja", nikada se nezna gdje će novi gen biti ugrađen. U novom okruženju taj novi gen može narušiti djelovanje drugih gena bitnih za životne funkcije tog organizma.
Nedostatno znanje - Danas znanstvenici raspolažu snažnim metodama i vrše pokuse s vrlo osjetljivim, ali istovremeno snažnim silama prirode, a da pritom nemaju dovoljno saznanja o mogućim posljedicama.
Ugrožavanje opskrbe hranom - Transgene biljke iste genetske konstitucije, sijane na velikim površinama, ugrožavaju snabdijevanje čovjeka hranom. U slučaju pojave virulentnog patogena (bakterija, gljivica ili virus) stradati će kompletna žetva i zavladati glad.
Opasnost po zdravlje
Odsustvo dugoročnih ispitivanja - Genetskim inženjeringom promijenjene je osnova hrane koju jedemo. Hrana od GMO sadrži sastojke koji nikada nisu bili sastavni dio ljudskog hranidbenog lanca. Bez dugoročnog testiranja takve hrane nitko ne može tvrditi da je hrana sigurna za čovjeka.
Otrovi i alergeni - nove tvari u prehrambenom lancu mogu izazivati alergije ili čak imati otrovno djelovanje.
Umanjena hranidbena vrijednost - može se javiti kao posljedica dugog čuvanja plodina u skladištima ili na stalažama prodavaona. Prestarjeli plodovi primamljivog izgleda, boje i sjaja, mogu imati umanjenu hranjivu vrijednost.
Pojava rezistencije na antibiotike - Da bi kontrolirali uspješnost prijenosa gena znanstvenici kao marker koriste gen za otpornost prema antibiotiku. Taj gen ostaje u biljci i može biti prenešen na bakteriju, koja time postaje otporna na antibiotik.Posljednjih godina zamiječena je pojava rezistentnosti bakteija. Npr. izolat bakterije Echerichia coli bila je otporna na 21 od ukupno 22 antibiotika rutinski korištena u bolnici u Cambridgeu.
Otežano otkrivanje izvora problema - kao posljedica neoznačavanja hrane od GMO. U slučaju pojave štetnih posljedica biti će teško otkriti njihov uzrok.
Opasnost po život - 37 ljudi je umrlo, oko 1500 djelomično paralizirano, a 5000 privremeno onesposobljeno sindromom koji je na kraju povezan s triptofanom proizvedenim od strane GM bakterije.
Opasnost po okoliš
Povećana potrošnja herbicida - Poljodjelci će na biljkama otpornim na herbicid, radi sigurnijeg učinka, trošiti veće količine herbicida.
Više pesticida u hrani - Transgene biljke koje proizvode svoj insekticid, a prema EPA (Agencija za zaštitu okoliša) mogu biti svrstane su u pesticide, u našu će hranu dodati više pesticida no ikada prije u povijesti čovječanstva.
Konkurentnost GMO - može biti uvećana u odnosu na okolišno rastljinstvo, pa nove transgene biljke mogu, šireći se nekontrolirano u prirodi, izazvati značajne ekološke poremećaje.
Genetsko zagađenje - Jednom kad GMO (bakterija, gljivica ili virus) prebjegne u okoliš, biti će nemoguće zaustaviti ju ili uništiti. Za razliku od nuklearnog otpada, koji vemenom slabi (vrijeme poluraspada), genetski otpad se množi i jača.
Evidentirani primjeri štetnog djelovanja genetske modifikacije:
TRIPTOFAN - Industrijska proizvodnja aminokiseline triptofan odvija se uz pomoć fermentativnih bakterija. Triptofan se koristi kao dodatak prehrambenim proizvodima. Firma Showa Denko K.K. je 1988. godine genetski modificiranom bakterijom željela pvećati proizvodnju aminokiseline triptofana u fermentativnom procesu. Novi je proizvod stavljen na tržište bez prethodnog testiranja. U roku od nekoliko mjeseci uzrokovao je smrt 37 ljudi a više od 1500 ostalo je trajno oštećeno. Prošlo je dosta vremena prije no što se utvrdio uzrok smrti i oštećenja - naime proizvod nije bio posebno obilježen kao genetski modificiran. Bolest koju je izazivao ovaj proizvod nazvana je EMS (eosinophilia myalgia sindrom) sa slijedećim simptomima: bol u mišićima, paralizu i neurološke probleme, pucanje kože, srčane teškoće, probleme s pamćenjem, glavobolje, osjetljivost na svjetlo itd. Kasnije je utvrđeno da je jedan od otrovnih produkata dimer triptofana koji je u koncentraciji manjoj od 0,1% od mase proizvoda bio opasan po život čovjeka. Ovaj toksin nikada nije primječen u fermentativnom proizvodu od normalnih bakterija. Firma je uništila svu zalihu te bakterije tako da je bilo onemogućeno znanstveno utvrditi detalje slučaja proizvodnje toksina.
GOVEĐI HORMON RASTA (BGH) (poznat i pod imenom rekombinantani goveđi somatoptrofin - rBST) - je hormon dobiven genetičkim inženjerstvom, a služi za poticanje veće produkcije mlijeka u krava. Proizvođač ovog hormona, koncern Monsanto tvrdio je da se radi o najbolje ispitanom medikamentu u povijesti SAD-a . FDA je odobrila njegovu uporabu u SAD-u iako ovaj hormon nije bio dugoročno ispitan na kronične efekte na zdravlje- testiran je svega 90 dana na 30 pokusnih životinja. Pokazalo se ubrzo da je nepovoljan učinak uporabe ovog hormona slijedeći:
u krava: pored uvećane proizvodnje, mlijeko ima uvećani sadržaj IGF-1 hormona rasta, epitelnih stanica i masnoća, a manje bjelančevina, uvečanu pojavu mastitisa (upale vimena), učestalost pojave cista na jajnicima, bolesti maternice, umanjena porođajna težina
teleta te skračeni životni vijek krava.
u ljudi koji konzumiraju takvo mlijeko: uvećan sadržaj IGF-1 hormona rasta u krvi, povečana učestalost raka debelog crijeva, raka
prostate u muškaraca, te raka dojke u žena.
Usprkos tome hormon je i nadalje u uporabi u SAD-u, ali nije prihvaćen niti u jednoj drugoj zemlji svijeta.
SOJA - u koju je unešen gen zemnog orašca patentirana of firme Pioneer (1996) takođe je reklamirana kao najbolje ispitan proizvod. No ubrzo je morala biti povućena s tržišta jer je izazivala masovne alergijske pojave.
KRUMPIR - s ubačenim genom iz visibabe u svrhu proizvodnje proteina insekticidnog djelovanja u pokusima rezultate kojih je objavio
dr. A. Pusztai kolovoza 1998. ukazuju da je takav krumpir oslabio imuni sustav pokusnih životinja, rast je bio usporen, a bitni životni organi oštećeni.
jer, kako pratim medije, čini mi se da nema boleština koja nije zakačila BiH i u porastu je broj oboljelih i umrlih. I sve neke netipične boleštine za ostale EU zemlje. Od zubara koji rade udarnički do opakih boleština. Da li je GMO uzrok, nisam siguran. Sumnjam, i gledam da kupujem domaće, NON GMO.
