Moderator: Chloe
Ne kontam, prvo ko kaze da mora biti dipl.ing.elektrotehnike?Eddie_Sa wrote:Zadnja mi je namjera nekog uvrijediti,ali dati titulu dipl.ing.el nekom informaticaru i nazvati ga programerom zaista je podjednaka greska.
Upravo tako!!ztluhcs wrote: Pojmovi coder, programer, software developer, software architect, system analyst, computer science, software engineering su jedino u BiH svedeni pod jako popularno ime "programiranje", pri čemu velika većina nema pojma ni o čemu govori kad priča o tome, jer nema pojma šta se sve nalazi iza "programiranja"...
Sabane, ova metoda da su analiza, dizajn i implementacija jako odvojene faze (tzv. Waterfall metod) je iz osamdesetih i danas je uveliko prevazidjena, tj nasljedjena agilnim metodama.sabanss wrote:Na ETF-u postoji jedan antagonizam prema ljuidima sa RI jer je taj smjer "laksi". Programer je kao zanimanje vrijedno kao i svako drugo ali predstavlja tek krajnju fazu necega sto bi trebalo da predstavlja razvoj aplikacije. Ispred imas jos i nekog ko ce napraviti neku analizu, vidjeti sta korisniku treba, modelirati sistem, napraviti korekcije, napraviti dizajn sistema i onda ga tek na kraju dati programeru da isprogramira. Osim toga na ETF-u ima puno predmeta koje imaju veze sa hradverom a mnogo manje sa softverom tako da biti inzenjer nije nuzno vezano uz programiranje. To sto je neko odlican programer ne daje mu pravo da kaze: "ne treba mi matematika" ili "j*bo ove sa ETF-a, oni nista ne znaju"
nebitno...bitno je da se moraju sprovesti ovako ili onako... inace batali projekat....a mora bit neko ko zna to sprovest, pa nek on koristi metodu koju god hocemrak wrote:Sabane, ova metoda da su analiza, dizajn i implementacija jako odvojene faze (tzv. Waterfall metod) je iz osamdesetih i danas je uveliko prevazidjena, tj nasljedjena agilnim metodama.sabanss wrote:Na ETF-u postoji jedan antagonizam prema ljuidima sa RI jer je taj smjer "laksi". Programer je kao zanimanje vrijedno kao i svako drugo ali predstavlja tek krajnju fazu necega sto bi trebalo da predstavlja razvoj aplikacije. Ispred imas jos i nekog ko ce napraviti neku analizu, vidjeti sta korisniku treba, modelirati sistem, napraviti korekcije, napraviti dizajn sistema i onda ga tek na kraju dati programeru da isprogramira. Osim toga na ETF-u ima puno predmeta koje imaju veze sa hradverom a mnogo manje sa softverom tako da biti inzenjer nije nuzno vezano uz programiranje. To sto je neko odlican programer ne daje mu pravo da kaze: "ne treba mi matematika" ili "j*bo ove sa ETF-a, oni nista ne znaju"
Na kraju krajeva i sam Knuth kaze
The designer of a new kind of system must participate fully in the
implementation.
Pa ne bih ja rekao da su analiza, dizajn i implementacije prevazidene stvari. I u "agile" metodama imaju isto ove faze, samo sto se dosta brzo ide u implementaciju, i usesce samog kranjeg korisnika sistema u kreiranju istog je povecano. Ali ni agile ne pomaze u svim situacijama, posebno kod pravljenja vecih sistema, gdje treba odraditi dosta popratne dokumentacije.mrak wrote:Sabane, ova metoda da su analiza, dizajn i implementacija jako odvojene faze (tzv. Waterfall metod) je iz osamdesetih i danas je uveliko prevazidjena, tj nasljedjena agilnim metodama.sabanss wrote:Na ETF-u postoji jedan antagonizam prema ljuidima sa RI jer je taj smjer "laksi". Programer je kao zanimanje vrijedno kao i svako drugo ali predstavlja tek krajnju fazu necega sto bi trebalo da predstavlja razvoj aplikacije. Ispred imas jos i nekog ko ce napraviti neku analizu, vidjeti sta korisniku treba, modelirati sistem, napraviti korekcije, napraviti dizajn sistema i onda ga tek na kraju dati programeru da isprogramira. Osim toga na ETF-u ima puno predmeta koje imaju veze sa hradverom a mnogo manje sa softverom tako da biti inzenjer nije nuzno vezano uz programiranje. To sto je neko odlican programer ne daje mu pravo da kaze: "ne treba mi matematika" ili "j*bo ove sa ETF-a, oni nista ne znaju"
Na kraju krajeva i sam Knuth kaze
The designer of a new kind of system must participate fully in the
implementation.
Vjerovatno sto si cekao da odradis jedan semestar, pa da onda odes u Bec, jel takomrak wrote:
Ja sam Uvod u matematiku na ETF-u polozio tako sto sam napisao softver za palm koji krati matrice i radi ostale neophodne rucne operacije i rekao da je to obicni digitron sa touch screenomS tim da mi nije trebala ta ocjena, jer sam ubrzo napustio ETF i otisao na Tehnicki Univerzitet u Becu, i jedina stvar koju zalim je to sto to nisam ucinio odmah po zavrsetku srednje skole.
glede tih 100 000 zelembaca...Placalo se uvjek i kod nasnewone wrote:Davno sam diplomirao na ETF-u u Sarajevu i vec vise od deset godina radim u Sjedinjenim drzavama upravo na inzenjerskim poslovima. Promjenio sam vec do sada par kompanija i uglavnom se vrtim i dalje u onome sto je ostalo od hi-techa ovdje. Ogroman je outsource ovih poslova prema Kini i Indiji.
Ovdje sam odradio i master degree u medjuvremenu pa mogu porediti ono sto sam iskusio na ETF-u u Lukavici i ono sto sam iskusio ovdje tokom svoje edukacije. Inace sam diplomirao na Automatici i Elektronici, a ovdje se uglavnom bavim DSP-ijem.
Profesori kao sto su Lamija Tanovic, Branislava Perunicic, Petar Kesic, Vjekoslav Damic, Bozidar Matic i Dragoljub Milatovic su upravo takve profesorske i licne figure koje su isto ono sto sam ja imao ovdje na svom postdiplomskom studiju. Mada je i ovdje bilo cudaka, ali ne tipa Fatkica, Galica, Muslije i njima slicnih.Moj nekakav stav je da su svi ostali predavaci koji gore nisu pobrojani i vecina asistentskog kadra u to moje neko davno vrijeme, nisu imali ni profesionalni, a ni kulturni nivo dovoljno visok da bi uopste bili zaposleni na nekoj visokoj skoli.
U Americi i u vecini Zapadnih zemalja edukacija je business koji donosi jako mnogo novca kroz studentske skolarine i naucno istrazivacki rad na univerzitetu. Ovdje studenti plate i po 100 000$ da bi zavrsili undergraduate. To je vjerujte mi ogroman novac. Od tog novca profesori i asistenti dobivaju svoje plate i onda nemojte biti iznenadjeni sto na Zapadu nema profesora tipa Galica, Fatkica, Azema i mnogih drugih. Takvi bi ovdje davno izgubili svoja radna mjesta jer pri velikoj konkurenciji mnogobrojnih univeziteta, brucosima ovdje ne bi na pamet padalo da idu na fakultet gdje ce iz neko "zezati" i pri tome ih obarati i uzeti 100 000$. I naravno zbog toga je ovdje mnogo lakse zavrsiti fakultet nego u Sarajevu. Bilo koji fakultet. Ovdje je Elektrotehnicki fakultet kao i svaki drugi fakultet, prolaznost na svakom od njih je jako visoka. Medjutim, kako je sve ovdje utemeljeno na free will, pa i samo studiranje, znanje mladih inzenjera je u prosjeku poprilicno lose a vecina njih na svojm plecima i po dvadeset godina imaju student loan. To je cijena koja se ovdje placa za " ne zezanje". Ipak oni koji su jako zainteresovani za studij u ovoj zemlji imaju neogranicene mogucnosti da nauce i vide i da rade na stvarima i projektima koji su za studente ostatka svijeta samo pusti san. Nazalost, od hiljadu studenata je samo jedan koji je potpuno involved u procesu edukacije.Ostatak zeli samo papir i ide linijom manjeg otpora.
Nedavno sam na web siteu ETF-a gledao plan i program rada po odsjecima. Skoro da se nista i nije promjenilo posljednjih petnaest godina.
Tendencija na svim elektrotehnickim fakultetima u Americi je da se ukidaju odsjeci i da se izucava samo opsti elektroinzenjering koji je mix i energetike i telekomunikacija i elektronike i automatike, sa pravom izbora nekih predmeta na visim godinama u skladu sa interesima, pri cemu je zajednicki core jos uvijek sacinjen od 50% ispita koje svi moraju da pohadjaju. Nema usmenih ispita, niti pismenih ispita sa zadacima. Ovdje se dosta rade laboratorijske vjezbe, seminarski radovi i to kao grupni projekti i kao konacnica pismeni ispit koji se sastoji od stotina pitanja sa nekoliko ponudjenih odgovora u kojem treba zaokruziti tacan odgovor. Uglavnom su to teoretska pitanja i kratki blic zadacici. Ali ne varajte se da je ovo bas jako lako. Cesto su pitanja dvosmislena, dubokoumna, a po sedam ponudjenih odgovora se moze razlikovati samo za jedan veznik u recenici odgovora. I tu je taj vremenski skripac.
Ipak, ako je prolaznost ispod 70%, ispit se ponavlja ili profesor moze biti ozbiljno pitan sta je to radio sa studentima kada je prolaznost ovako mala.
I tacno ovdje je Elektrotehnika odvojen studij od Computer Sciences. To su potpuno dva razlicita fakulteta.
Medjutim ovdje studenti elektrotehnike na vjezbama i na seminarskim radovima intenzivno koriste C, C++, Java programming, MatLab, Scada,
multisim, orCAD i druge programske pakete i na ovome je baceno teziste studija elektrotehnike, a ne na racunske zadatke. Inzenjer elektrotehnike mora znati programirati i mora se znati sluziti standardnim softwareskim paketima i preko njih rjesavati prakticne inzenjerske probleme jer ce to sutra isto tako raditi i na svom poslu. Isto tako skoro da je bezvrijedno izucavati slozene hardwareske analogne i digitalne strukture kada se sve to rjesava na danasnjem nivou razvoja elektronike pomoci procesora kojeg treba elegantno programirati pa da bi radio kao clock ili bistabilni multivibrator ili kao generator pile ili kao impulsni transformator, brojac itd. A tek sta se sve moze uraditi koristeci Digital Signal Processing...ma ovdje nema granica mogucim aplikacijama u svim sferama zivota.
I vjerujte mi da takav obim matematike koji je ponudjen studentima elektrotehnike u Sarajevu je preobiman za elektro inzenjera. Mislim da je jos katastrofalniji nacin kako se ta matematika tamo prezentira sudentima koji ce sutra biti inzenjeri i baviti se veoma konkretnim stvarima. Matematika se studentima tehnike nikako ne smije prezentirati kao filozofija vec kao primjenjena nauka u oblastima iz Fizike, Teorije polja, dinamike, kinematike, digitalne obrade signala, elektromagnetike i slicno. Znaci, udariti na konkretne probleme iz inzenjerske prakse, bez previse teoretisanja, beskonacnih dokaza koje kakvih teorema i spominjanja nekakvih lema. Jako je bitna numericka matematika i statistika, kao i kombinatorika i logika jer je to jako bitno za razumjevanje raznoraznih programskih paketa kao i za kreiranje istih.
Evo, ovo bi bio onako mali doprinos od mene, vise kao informacija kako je to u Americi.
samo na drugi nacin,hocu rec' u plavim kovertama - sto ce reci- sto hebeniji profa vise plavih koverti da, i ja sam cuo istu pricu od jedne jaranice (njoj se desilo!)komi wrote:ovo je fakat urbana legendasaim_adka wrote:Ja sam bio njihov student. Uspjesno sam prebrodio njihove prepreke, ali se sjecam jedne Azemove:
Radio je on zadatak na tabli. Ispisao je on 4 table sa matricama. Te jedincina, pa adjugovana, transponovana... Mi smo svi izludili. To sve matrice 6x6, pa jos kad vadi determinantu... I hajde... Dosla pauza, mi jedva docekali, a cistacica usla u ucionicu i pita Azema da li da brise sve ili da nesto ostavi.
Azem se okrenuo i rekao cistacici:
- Obrisi mi mi sve do transponovane matrice, a od nje mi ostavi, ti mi podaci trebaju!!!!
ona bila cistacica?Dezze wrote:da, i ja sam cuo istu pricu od jedne jaranice (njoj se desilo!)komi wrote:ovo je fakat urbana legendasaim_adka wrote:Ja sam bio njihov student. Uspjesno sam prebrodio njihove prepreke, ali se sjecam jedne Azemove:
Radio je on zadatak na tabli. Ispisao je on 4 table sa matricama. Te jedincina, pa adjugovana, transponovana... Mi smo svi izludili. To sve matrice 6x6, pa jos kad vadi determinantu... I hajde... Dosla pauza, mi jedva docekali, a cistacica usla u ucionicu i pita Azema da li da brise sve ili da nesto ostavi.
Azem se okrenuo i rekao cistacici:
- Obrisi mi mi sve do transponovane matrice, a od nje mi ostavi, ti mi podaci trebaju!!!!
Ma nemoj kolega,pa onda idi u Navy Seals ako ti je do drilanja ili neke specijalce.Nisam upisao vojnu akademiju nego fakultet na kojem ako ništa onda bar želim da me tretiraju kao ljudsko biće a ne kao broj u indexu i debila,što je prve dvije godine kod matematičara slučaj.Slazem se sa Svetcem.... Treba malo drilati ljude. I to je jedna vrsta treninga. Od prevelikog mazenja niko hajra nije vidio. Razmazena djeca su dokaz
E bogami dolazi ti vrijeme gdje ce te tretirati iskljucivo kao broj indeksa.... zato se navikavaj! drugim rijecima "privacy policy"Hendrix wrote:Ma nemoj kolega,pa onda idi u Navy Seals ako ti je do drilanja ili neke specijalce.Nisam upisao vojnu akademiju nego fakultet na kojem ako ništa onda bar želim da me tretiraju kao ljudsko biće a ne kao broj u indexu i debila,što je prve dvije godine kod matematičara slučaj.Slazem se sa Svetcem.... Treba malo drilati ljude. I to je jedna vrsta treninga. Od prevelikog mazenja niko hajra nije vidio. Razmazena djeca su dokaz
Nije tako samo kod matematicara, vec i na ostalim fakultetima.I na fakultet ne ides da te se tretira kao covjekaHendrix wrote:Ma nemoj kolega,pa onda idi u Navy Seals ako ti je do drilanja ili neke specijalce.Nisam upisao vojnu akademiju nego fakultet na kojem ako ništa onda bar želim da me tretiraju kao ljudsko biće a ne kao broj u indexu i debila,što je prve dvije godine kod matematičara slučaj.Slazem se sa Svetcem.... Treba malo drilati ljude. I to je jedna vrsta treninga. Od prevelikog mazenja niko hajra nije vidio. Razmazena djeca su dokaz
, vec da nesto naucis. Znas kako kazu "Bez muke nema nauke!"
Sad tek vidjeh tvoj post....Muratovic je prica za sebe. Prije koju godinu je tako Enver Backovic izbacio rezultate pismenog dijela ispita. Na njegovim vratima je bio samo jedan list na kojem je pisalo:daduli_sa wrote:Da se vratimo provalama:
Prof. Muratovic na usmenom pita studenta izmedju ostalog da li je bio na predavanjima, a on mu mrtav hladan odgovori:
jesam, na oba! (Muratovic je te godine bio ambasador u Zg, profesor na 5 fakulteta i doslovno je bio na prvom i zadnjem predavanju. Danas nam je, kao sto je poznato, rektor )
Muratovic provala broj dva, ista godina kad je bio ambasador. Ispitni rokovi, prvi termin prosao, nigdje rezultata, dodje drugi termin, studenti izadju ponovo i pitaju kad ce biti rezultati prvog termina, on kaze za dan-dva. Pitaju ga onda studenti sta ce biti ako su recimo na prvom prosli, a to ne znaju pa sad izadju na drugi termin i padnu?! On im odgovori - pa pali ste!
). stay kewl! 