Kontroverze oko posete Republici Srpskoj
Branka TRIVIĆ, Lejla SARIĆ
Dolazak premijera Srbije Vojislava Koštunice u Banjaluku izazvao je mnoštvo kontroverznih komentara i reakcija. Zvanični Beograd ističe da je reč o ranije zakazanim razgovorima. Međutim, mnogi to smatraju kao poruku da Srbija nije odustala od teritorijalnih pretenzija u regionu, imajući u vidu prvenstveno izjave premijera Republike Srpske Milorada Dodika da i ovom entitetu treba referendum poput crnogorskog o nezavisnosti.
Prva zvanična poseta premijera Srbije Vojislava Koštunice, nakon odvajanja Crne Gore iz državne zajednice, biće odlazak u Republiku Srpsku, što izaziva dosta uznemirenja u regionu i međunarodnoj zajednici. Ima onih koji ovaj potez doživljavaju kao podsticaj srpskom narodu u Bosni i Hercegovini da insistiraju na svom pravu na referendum o otcepljenju, odnosno, kao dokaz da aktuelna vlada nije odustala od sna o velikoj Srbiji. Među takvima je i Džejms Lajon (James Lyon), iz Međunarodne krizne grupe.
„Nova sablast nad BiH“ - to je jedan u nizu naslova koji se pojavio u regionalnoj štampi, nakon odvajanja Crne Gore i najave o putu srpskog premijera Vojislava Koštunice u Republiku Srpsku. Strahove da bi Srbiji gubitak Crne Gore i Kosova trebalo nadoknaditi srpskim entitetom u BiH pojačala je i izjava premijera tog entiteta Milorada Dodika, izrečena prilikom posete Novom Sadu:
„Republika Srpska u okviru BiH želi da gradi partnerski odnos. Dok je to moguće, nema potrebe da razgovaramo o nečem drugom. Onog trenutka kada to više ne bude bilo moguće i ako bude ikad nemoguće, onda naravno ima različitih da ne kažem izlaznih varijanti.“
Bojazan od toga da će Srbiji porasti teritorijalni apetiti prema Republici Srpskoj još nedvosmislenije nego prethodna izjava premijera Dodika pojačao je Kosta Čavoški, član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), koji važi kao jedan od ideologa vladajuće Demokratske stranke Srbije (DSS):
„Ono što mi zahtevamo, to je da naši najviši zvaničnici upravo taj argument javno koriste da ukoliko se razbija Srbija, u istom trenutku će biti razbijena i Bosna i Hercegovina. Ako jedna albanska manjina u okviru jedinstvene države ima pravo na secesiju, tim pre to pravo ima i treba da ga iskoristi Republika Srpska u okviru konfederalne Bosne i Hercegovine. Koji bi bio najuspešniji argument kojim bi se sprečila secesija Kosova i Metohije? Argument bi bio da ukoliko to učine Albanci protiv naše volje, istoga dana će biti održan plebiscit u Republici Srpskoj na kom će se doneti odluka o pristupanju Republike Srpske Republici Srbiji i ulazak u njen sastav.“
Bio je to savet člana SANU Koste Čavoškog, a visoki predstavnik u BiH, Kristijan Švarc-Šiling (Christian Schwartz-Schilling), odmah nakon referenduma u Crnog Gori, reagovao je saopštenjem da međunarodna zajednica neće dozvoliti ugrožavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, tim pre što Republika Srpska, kao jedan od entiteta u sklopu države BiH nema jurisdikciju za organizovanje referenduma o otcepljenju, a da poređenje sa Crnom Gorom ni inače nije moguće. Takvu poruku je Švarc-Šiling i lično doneo u Beograd. Slično intoniranu depešu Beogradu poslao je i evropski komesar za spoljne i odbrambene poslove Havijer (Javier) Solana.
Džejms Lajon, šef beogradskog ogranka Međunarodne krizne grupe, kaže da je predstojeći Košuničin put u Banjaluku poruka Bosni, regionu i međunarodnoj zajednici da Beograd i dalje ima teritorijalne apetite prema Republici Srpskoj i upozorava da bi takvi apetiti mogli dovesti i do mnogo manje Srbije nego sto je ona danas:
„U Beogradu, posebno u nacionalističkim krugovima, gdje pripada i Vojislav Koštunica, san o velikoj Srbiji je i dalje na snazi. To se jasno videlo nakon referenduma u Crnoj Gori gde su oni jasno odbili da priznaju poraz i urgiraju crnogorsku opoziciju da se zalažu za ponovno pripajanje Srbiji. Ova poseta Republici Srpskoj je veoma loša poruka međunarodnoj zajednici, regionu i Bosni i Hercegovini, zato što će to mnogi da protumače da Beograd i dalje ima apetit prema BiH. Gospodin Dodik je već otvorio Pandorinu kutiju i to može da ima veoma loše potencijalne posledice za stabilnost regije i može da prouzrokuje sukobe, što bi na kraju krajeva moglo da završi referendumima ne samo u Republici Srpskoj, nego i na jugu Srbije i u Vojvodini i u Sandžaku. Tako da bi na kraju mogli imati jednu Srbiju koja bi bila mnogo manja od ove danas.“
Kostunjavi izgleda zeli da preuzme kontrolu nad politicarima u manjem entitetu....a sta su mu namjere vjerovatno da pospjesi uzgoj gljiva i proizvodnju stocnog brasna
