Forum Klix.ba

mrs. zurbrigen wrote: okay, sad ti ja pojma nemam, sta je rfid. i ako taj text nije iz nekog artikla ili slicnoga, onda moj engleski text isto ne stima. meni se cini da je to neki abstract, jel tako? a dal sad moj prijevod uopce stima, ja nisam sigurna.

There is no doubt that the rfid-technology is becoming more and more popular. one promissing way of using the identification through rfid that is applicable in various business sectors is the container management. The aim of this article is to show the potentials and the limitations of rfid compared to the barcode. (e ova sljedeca recenica je bas usrana) rfid technologies are able to provide a high coverage and support the possibility of mappping (via computer programmes? a jel taj rfid ist jedan program?) the movement of a container within the company. That way it is possible to improve the operative control of container cycles/circuits (kruzni tok? ja neznam, koja od ovih dvije rijeci bolje pase...) without much efforts.

tako otprilike... dal je to sad dobar engleski, ne vjerujem...

RFID - Radio Frequency Identification.
radi se o posebnim chips za identifkation. svaki chip ima poseban code, tako da sa njim mozes kontrolisati sve vrste produkta.

Hvala ti za tvoj trud, nisam ocekivao da ce mi neko pomoci..
Da ovo je abstract za moj rad koji sam pisao.
U medjuvremenu sam ja napisao svoju verziju koju sam vec i poslao. Mozda budem imao jos malo vremena da je preradim.

"The RFID technology is indisputably gaining importance in coming. Container Management is a promising and intersectoral application for the identification
by RFID. In this thesis, potential and limitations of RFID in comparison to
barcode are pointed out. RFID techniques make a high collection density
possible and support the IT-illustration of the movements which a container
goes through. The operational control of container cycles can be improved
with little effort."

Molim te ako imas kratko vremena da vidis dali je ovo engleski ili je "borat-english".

Hvala ti puno!!!

Pa onda, štreber, cener, cvancih, fircih, iber, pik-zibner, kenig, herc, grif, fasovati, badicimer, forcimer, špajzcimer (ponekad špajza), oberliht, šamrlek, nahtkasl, kasli? (za poštu), forhange, šlafruk, furtuf, šparhet, rešt, špigl, šrafinciger, špahtl, cvik-cange, kombinir-cange (kombinirke), pleh, pemzl, lajtung, ziherung, drot, štanga, geler, escajg, abdekati (npr. stol), šnicel, vuršt, milh, salc, cuker, štaub-cuker, cvibak, vajn-gulaš, fruštuk (fruštik), can-šteher, traktur, jegerhorn, flajš-mašina, veš-mašina, štopl, dril(ati), šaci (tepanje), švarc, rot, vajze, šule (alte vine šule, ka und ka šule, švarc šule), plac, grincajg, jahra, alzo, majn got, štempl, danke, bite, niht, kajne, ales, morgen, naht, ende, halt, her, ober, fajn, šnajder, šuster, vurmaher, arbajt, cifrati (se), špancirati, fašnik, grunt, pinklec, curik, šleper, tancati, žnora, štrik, taub(ek), šajze

[quote="jasco"

"The RFID technology is indisputably gaining importance in coming. Container Management is a promising and intersectoral application for the identification
by RFID. In this thesis, potential and limitations of RFID in comparison to
barcode are pointed out. RFID techniques make a high collection density
possible and support the IT-illustration of the movements which a container
goes through. The operational control of container cycles can be improved
with little effort."

Molim te ako imas kratko vremena da vidis dali je ovo engleski ili je "borat-english".

Hvala ti puno!!![/quote]


it definitely sounds much more scientific than my version...
'to gain importance in coming' - to mi malo ono, ungewohnt, sad ja neznam nasu rijec za ungewohnt, nisam cula da se tako moze reci. al ne iritira me puno, i kako rekoh, ni moj engleski nije bas ono najbolji.
a daj reci, zasto moras abstract pisati prvo na njemackom a onda ga prevoditi na engleski?
jel moras i njemacki abstract negdje predati? ako da, ako je greska, ak se nisi samo zatipkao, u trecoj recenici: In dieser Arbeit sollen Potential und Barrieren von RFID im Gegenteil zu Barcode (i tu bi ja mozda i 'zum Barcode' napisala). i 'läßt' se po novom rechtschreibungu pise sa dva s 'lässt'.
uf, vidi me, kakav sam pametnjakovic...

tacno.

jesi pravi si pametnjakovic.

ja neznam nijedan jezik kako treba.


hvala ti puno.

nema na cemu... nadam se da nisam ispala ko neki klugscheißer. to nije bila moja namjera...

puno uspijeha sa tvojim radom!

Gumi¹tucna
¹pric
¹alter

a mene najvise zanimaju oni germanizmi koji kod nas znace drugcije od izvornog znacenja. ne znam je li tacno al npr bitanga kazu da je doslo od onda kad su svabe isli okolo i samo udju u kucu i kad traze jelo "bitte" i kad dobiju "danke" pa onda bitte + danke 0 bittdanke = bitange
isto je svercati takva rijec

A wrote:Eh, kad sam cula da se i germanofoni drze za gelender, da koce bremzama, da peru ves i popiju po frtalj flase rakije rekoh - pa oni nas sprehaju skoro ko mi

Izadju oni i do verande u soknicama da izvade rajsnedle iz komode.

strudla - die Strudel
natkaslic - das Nachtkästchen
ura - die Uhr
fasada - die Fassade
tepih - das Tepich
smirglpapir - das Schmirgelpapier
slauf - der Schlauch
kaseta - die Kassette
rorna - das Rohr
rolna - die Rolle
lampa - die Lampe
stanga - die Stange
cener - Zehn (10)
kurbla - die Kurbel
subler - die Schublehre
vaga - die Waage
jakna - die Jacke
bestija - die Bestie
bina - die Bühne
cigla - die Ziegel
fleka - der Fleck
slampav - schlampig
snicla - das Schnitzel

Patschen-Papuce

The_Fluid wrote:haver od haberer

ovog si se dobro sjetio ....mislim da je nas prijevod prijatelj,jaran kao i-"guzni haver" u zargonu- s obzirom da je njemacko znacenje i ljubavnik (liebhaber,bettgennose) i prijatelj isto tako.

Baustelac

Spaga od Schpaaga (Voralbergerisch dijalekt austrijskog njemackog) inace Schpagat na njemackom

nadimak wrote:Pa onda, štreber, cener, cvancih, fircih, iber, pik-zibner, kenig, herc, grif, fasovati, badicimer, forcimer, špajzcimer (ponekad špajza), oberliht, šamrlek, nahtkasl, kasli? (za poštu), forhange, šlafruk, furtuf, šparhet, rešt, špigl, šrafinciger, špahtl, cvik-cange, kombinir-cange (kombinirke), pleh, pemzl, lajtung, ziherung, drot, štanga, geler, escajg, abdekati (npr. stol), šnicel, vuršt, milh, salc, cuker, štaub-cuker, cvibak, vajn-gulaš, fruštuk (fruštik), can-šteher, traktur, jegerhorn, flajš-mašina, veš-mašina, štopl, dril(ati), šaci (tepanje), švarc, rot, vajze, šule (alte vine šule, ka und ka šule, švarc šule), plac, grincajg, jahra, alzo, majn got, štempl, danke, bite, niht, kajne, ales, morgen, naht, ende, halt, her, ober, fajn, šnajder, šuster, vurmaher, arbajt, cifrati (se), špancirati, fašnik, grunt, pinklec, curik, šleper, tancati, žnora, štrik, taub(ek), šajze

a Boga ti dje se koriste sve ove rijeci?

Bubasvabe

Sogan wrote:Bubasvabe

Takozvane Deutche-schabe

Na forumu b92 kopirano hahah

šalovanje (kuća), lajstna, geviht, vecina alata, peh

...

...

...

...

basta sljezove boje wrote:

Bosanac sa dna kace wrote:

JBT wrote:Ekser, boja, carapa, fildzan.....

samo ekser od pobrojanih moze bit germanizam ostalo su sve turcizmi!
ko rece paradajz da je germanizam?

dolazi od Paradiesapfel sto znaci rajska jabuka sto je blisko hrvatskom rajcica. Inace se izraz Paradeiser koristi samo u austrijskom dok Nijemci imaju rijec Tomate.

Rajcica odnosno izraz slican ovome se koristi i u istocnoj Slovackoj i krajnjem zapadu Ukrajine.

Orhanowski wrote:

The_Fluid wrote:dalje: kolac, palacinke,..

Palacinci su madjarska rijec

greska, palacinke nisu madjarska rijec, izvorno dolazi iz rumunske rijeci placenta, odakle je za vrijeme austrougarskog carstva presla u plachenta, pa palachenta itd.

basta sljezove boje wrote:bubasvaba se na njemackom zove Küchenschwabe ili Kakerlake

Morebit... Al' se njemacka bubasvaba (Blattella Germanica) zove Deutsche Schabe