Ekonomija - All About

[nekome]

sta ce se desavati u narednih god dana?

[n+1]

Centralne banke će nastaviti dizati kamatne stope kako bi ugušile inflaciju.

Logika je da, ako dignu kamatne stope previše, ekonomija će pasti u recesiju. Riješit ćemo se inflacije, ali ćemo ostati bez posla.

Ako dignu premalo ili presporo, inflacija će preći u svoj najmaliciozniji oblik, koji ekonomisti nazivaju wage-price spirala, odnosno začarani krug u kome cijene postaju tako visoke da se ljudima ne isplati raditi po trenutnim primanjima, zbog čega masovno traže povišice, poslodavci veće troškove radne snage prelijevaju na cijene svojih proizvoda i usluga, i stvar tako perpetualno eskalira dok centralna banka svjesno ne polomi spiralu tako što gurne ekonomiju u recesiju. I opet ostanemo bez posla.

Trenutna ideja je da nađu sweet spot između jednog i drugog. Takozvani soft landing.

Nevolja je u tome što...niko nikada dosad nije izveo soft landing.

[Tango556]

Odlicno sazeto n+1, bas tako i ja razumijem, s tim da mislim kako su fiskalna davanja u EU u vrijeme korone bila iznad potrebnog nivoa.

Ja mislim da ce se ovo najvise prelomiti na usluznim djelatnostima, IT-u, HR-u i turizmu. Previse je novca sprezno prije svega u IT-u u predhonih 5 godina, putem VC fondova.

Vjerujem da ce se proizvodnja seliti u zemlje gdje su nizi troskovi rada i energie u narednom periodu, tu vidim nasu sansu

[n+1]

Kad kamatne stope rastu, baloni ispušu. Vidi pod kripto i Metaverse kao poster boys za IT megalomaniju.

Mnogo se u posljednje vrijeme priča i piše o tzv. friendshoringu. Dok je svijet globalizirane ekonomije počivao na outsourcingu, a Kina bila "fabrika svijeta" za sve i svašta, najprije je pandemija pokazala da je zeznuto imati proizvodnju strateški važnih sektora (poput sanitarnog materijala ili čipova) tamo negdje u Kini ili na Tajvanu, jer niko ne garantuje da će isti biti dostupni u slučaju globalne havarije, a onda je Ukrajina pokazala da nije samo zeznuto, nego i tupavo.

Međutim, istovremeno je jasno da razvijene države neće dovući fabrike nazad sebi. I onda se mnogo priča o relokaciji istih u zemlje koje su a) bliže, b) politički i vojni saveznici, c) imaju relativno niske troškove radne snage.

Meksiko se već trpa Americi, a mi bismo se trebali trpati EU. Da je pameti.

[SmokingMan]

Kamatne stope na depozit, nikako kredit.

[dvajt]

K.s. treba kod nas svesti na nulu ... Mmf je svakako rupa cup bez dna zaduzit stanovnistvo do grla i ekonomija ce cvjetati.

[Ci-Nick]

kako bi iz svog ugla opisao top 3 glavna uzroka trenutne inflacije? iako nema egzaktnog odgovora ja sam na osnovu svega prezentovanog izvukao da su krivi poremećeni lanci snadbijevanja, što zbog korone, što zbog Ukrajine i privredna aktivnost u doba korone koja je kao gorivo imala QE.

Početka svega jesu poremećeni lanci snabdijevanja koji su polomili globalnu ponudu. Uz smanjenu ponudu, a jednaku tražnju, raste pritisak na cijene. No, onda su razvijene države na COVID krizu reagovale neodmjereno visokim fiskalnim stimulusom prema privredi i stanovništvu, čime nisu tek kompenzirale gubitke, nego su zapravo pojačale kupovnu moć i podigle potražnju, i to baš u trenutku kada se ponuda slama. Kao što je poznato, SAD su doslovno direktnim transferima davale značajne iznose novca stanovništvu. Tako da je inflatorni pritisak došao sa obje strane: kako ponude, tako i potražnje. Cijene bi rasle i da se samo ponuda urušavala, a osim što se ponuda urušavala, potražnja je jačala. Double down i dolijevanje ulja na vatru.

To su dva osnovna faktora, diskurs se vodi jedino glede magnitude koju je imao svaki pojedinačno. Naravno, onda je došla Ukrajina i energetska kriza, koja je rastom cijena energije stvar dodatno pogoršala.

S tim da postoji značajna razlika između SAD i EU. EU nije imala značajan fiskalni stimulus (u poređenju sa SAD), ali ima orgoman energetski šok, pa bi se evropska inflacija mogla opisati kao kombinacija polomljene globalne ponude i energetskog šoka. Dok SAD, koja je energetski nezavisna od Rusije, inflaciju može primarno opisati kao polomljena globalna ponuda + neodmjerena fiskalna reakcija (dijeljenje keša).

Slažem se sa svim navedenim samo da dodam par stvari.
U posljednjih dvadesetak godina je bilo jako mnogo spajanja i akvizicija u mnogim sektorima tako da se vrlo lako dođe do prećutnog dogovaranja i stvaranja odnosa slicnih monopolu ili duopolu.
Najbolji pokazatelj za to su nezapamćene dobiti u svim sektorima. Nekako se spoznalo da je bolje držati tržište gladnim nego sitim. Dovoljno je da imaš manjak ponude od 2 ili 3% i da kao rezultat dobiješ rast cijena za 50%.
Politika umjesto da stimuliše povećanje proizvodnje ona je subvencijama potrosnje stimulisala rast cijena.
Slučajno ili namjerno,.. mnogo je grešaka koje su ucinjene u posljednjih desetak godina od QE pa nadalje.

[n+1]

Početka svega jesu poremećeni lanci snabdijevanja koji su polomili globalnu ponudu. Uz smanjenu ponudu, a jednaku tražnju, raste pritisak na cijene. No, onda su razvijene države na COVID krizu reagovale neodmjereno visokim fiskalnim stimulusom prema privredi i stanovništvu, čime nisu tek kompenzirale gubitke, nego su zapravo pojačale kupovnu moć i podigle potražnju, i to baš u trenutku kada se ponuda slama. Kao što je poznato, SAD su doslovno direktnim transferima davale značajne iznose novca stanovništvu. Tako da je inflatorni pritisak došao sa obje strane: kako ponude, tako i potražnje. Cijene bi rasle i da se samo ponuda urušavala, a osim što se ponuda urušavala, potražnja je jačala. Double down i dolijevanje ulja na vatru.

To su dva osnovna faktora, diskurs se vodi jedino glede magnitude koju je imao svaki pojedinačno. Naravno, onda je došla Ukrajina i energetska kriza, koja je rastom cijena energije stvar dodatno pogoršala.

S tim da postoji značajna razlika između SAD i EU. EU nije imala značajan fiskalni stimulus (u poređenju sa SAD), ali ima orgoman energetski šok, pa bi se evropska inflacija mogla opisati kao kombinacija polomljene globalne ponude i energetskog šoka. Dok SAD, koja je energetski nezavisna od Rusije, inflaciju može primarno opisati kao polomljena globalna ponuda + neodmjerena fiskalna reakcija (dijeljenje keša).

Slažem se sa svim navedenim samo da dodam par stvari.
U posljednjih dvadesetak godina je bilo jako mnogo spajanja i akvizicija u mnogim sektorima tako da se vrlo lako dođe do prećutnog dogovaranja i stvaranja odnosa slicnih monopolu ili duopolu.
Najbolji pokazatelj za to su nezapamćene dobiti u svim sektorima. Nekako se spoznalo da je bolje držati tržište gladnim nego sitim. Dovoljno je da imaš manjak ponude od 2 ili 3% i da kao rezultat dobiješ rast cijena za 50%.
Politika umjesto da stimuliše povećanje proizvodnje ona je subvencijama potrosnje stimulisala rast cijena.
Slučajno ili namjerno,.. mnogo je grešaka koje su ucinjene u posljednjih desetak godina od QE pa nadalje.

Da, slažem se da je tržišna koncetracija povećana, ali isto tako da je padom značaja i uloge sindikata pregovaračka moć radnika smanjena, što se prije pandemije reflektiralo kao izuzetno spor rast plata. Manjak konkurencije i niži troškovi radne snage upravo znače visoke profite.

Jedino ne smatram kako je to bio značajan inflatorni faktor, jer bismo onda inflaciju vidjeli i prije pandemije, makar toliko da ne brinemo o deflaciji. A sve razvijene zemlje brinule su o deflaciji. Dakle, čak i ako je povećana tržišna koncetracija dovela do manje ponude, ponuda je još uvijek značajno prevazilazila potražnju u globaliziranom svijetu, a uz to smo imali i potištenu potražnju, kako zbog sporog rasta plata, tako i zbog austerity politika nakon Finansije krize.

Zašto smatraš da je QE bio greška?

[Ci-Nick]

Slažem se sa svim navedenim samo da dodam par stvari.
U posljednjih dvadesetak godina je bilo jako mnogo spajanja i akvizicija u mnogim sektorima tako da se vrlo lako dođe do prećutnog dogovaranja i stvaranja odnosa slicnih monopolu ili duopolu.
Najbolji pokazatelj za to su nezapamćene dobiti u svim sektorima. Nekako se spoznalo da je bolje držati tržište gladnim nego sitim. Dovoljno je da imaš manjak ponude od 2 ili 3% i da kao rezultat dobiješ rast cijena za 50%.
Politika umjesto da stimuliše povećanje proizvodnje ona je subvencijama potrosnje stimulisala rast cijena.
Slučajno ili namjerno,.. mnogo je grešaka koje su ucinjene u posljednjih desetak godina od QE pa nadalje.

Da, slažem se da je tržišna koncetracija povećana, ali isto tako da je padom značaja i uloge sindikata pregovaračka moć radnika smanjena, što se prije pandemije reflektiralo kao izuzetno spor rast plata. Manjak konkurencije i niži troškovi radne snage upravo znače visoke profite.

Jedino ne smatram kako je to bio značajan inflatorni faktor, jer bismo onda inflaciju vidjeli i prije pandemije, makar toliko da ne brinemo o deflaciji. A sve razvijene zemlje brinule su o deflaciji. Dakle, čak i ako je povećana tržišna koncetracija dovela do manje ponude, ponuda je još uvijek značajno prevazilazila potražnju u globaliziranom svijetu, a uz to smo imali i potištenu potražnju, kako zbog sporog rasta plata, tako i zbog austerity politika nakon Finansije krize.

Zašto smatraš da je QE bio greška?

Ako je tržišna ekonomija, zašto su se FED i ECB toliko uplitale.
Nikad kamata na štednju nije bila negativna kao u posljednjih desetak godina. Sistem je tjerao ljude i firme da investiraju pa su berze, posebno ovih 5 tehnoloških napuhani do nerealnih visina. I sad se neko čudi što im je tržišna vrijednost u pola godine pala za više od 2000 milijardi dolara.
Upravo to što spominješ, nije bilo rasta plata. Malo je od tog jeftinog nova stiglo do siromašnih građana a posebno do siromašnih zemalja. Ako daš gladnom pojačat ćeš potrošnju, ako daš jeftino novac srednjoj višoj klasi i bogatim ljudima onda će oni samo da investiraju.
Evo npr. Njemačka ima hroničan manjak stanogradnje i kamate na stambene kredite su bile niske čak i ispod 1% ali nije došlo do povećane gradnje nego samo do rasta cijena m2 koji se uduplao u posljednjih 5 godina. ko je kupovao ? Oni koji već imaju nekretnine. Onaj ko radi za 2000 eura nije mogao dobiti kredit za stan od 50 m2 koji košta od 300 do 500 hiljada eura.

[n+1]

Da, slažem se da je tržišna koncetracija povećana, ali isto tako da je padom značaja i uloge sindikata pregovaračka moć radnika smanjena, što se prije pandemije reflektiralo kao izuzetno spor rast plata. Manjak konkurencije i niži troškovi radne snage upravo znače visoke profite.

Jedino ne smatram kako je to bio značajan inflatorni faktor, jer bismo onda inflaciju vidjeli i prije pandemije, makar toliko da ne brinemo o deflaciji. A sve razvijene zemlje brinule su o deflaciji. Dakle, čak i ako je povećana tržišna koncetracija dovela do manje ponude, ponuda je još uvijek značajno prevazilazila potražnju u globaliziranom svijetu, a uz to smo imali i potištenu potražnju, kako zbog sporog rasta plata, tako i zbog austerity politika nakon Finansije krize.

Zašto smatraš da je QE bio greška?

Ako je tržišna ekonomija, zašto su se FED i ECB toliko uplitale.
Nikad kamata na štednju nije bila negativna kao u posljednjih desetak godina. Sistem je tjerao ljude i firme da investiraju pa su berze, posebno ovih 5 tehnoloških napuhani do nerealnih visina. I sad se neko čudi što im je tržišna vrijednost u pola godine pala za više od 2000 milijardi dolara.
Upravo to što spominješ, nije bilo rasta plata. Malo je od tog jeftinog nova stiglo do siromašnih građana a posebno do siromašnih zemalja. Ako daš gladnom pojačat ćeš potrošnju, ako daš jeftino novac srednjoj višoj klasi i bogatim ljudima onda će oni samo da investiraju.
Evo npr. Njemačka ima hroničan manjak stanogradnje i kamate na stambene kredite su bile niske čak i ispod 1% ali nije došlo do povećane gradnje nego samo do rasta cijena m2 koji se uduplao u posljednjih 5 godina. ko je kupovao ? Oni koji već imaju nekretnine. Onaj ko radi za 2000 eura nije mogao dobiti kredit za stan od 50 m2 koji košta od 300 do 500 hiljada eura.
Ako se država hoće miješati u ekonomiju onda to treba raditi pravilno. Skup pelet ? Napravi peletaru i daj na tržište dodatne količine. Skupi stanovi ? gradi na državnom zemljištu, ponudi jeftinije.

Da, ali upravo u tome i jeste catch-22. Da bi država pravila ili pomogla izgradnju peletare/stanova, potrebna je fiskalna reakcija. No, opsesija budžetskim deficitima i politike štednje značile su da je fiskalni stimulus u dobroj mjeri izostao nakon Finansijske krize. QE programi i jesu bili monetarni odgovor na izostanak fiskalnog odgovora. U trenutku kada zbog političkih blokada ne možeš ekonomiju stimulisati davanjima iz budžeta, jedino što centralnoj banci preostaje jeste da proba oboriti kamatne stope, kako bi koliko-toliko stimulisala ekonomiju.

Tako da ti stvar postavljaš kao: bolje da je postojala fiskalna reakcija nego monetarna, dok je u realnosti razmišljanje bilo više na tragu: pošto već ne možemo dobiti fiskalnu reakciju, onda je monetarna najbolje što možemo. Da, QE i jeftin novac su doveli do niza balona na tržištu, ali alternativa je bila svojevrsna Velika Depresija v2.

Deset godina su ekonomisti trubili da je mršav fiskalni odgovor nakon Finansijske krize najveća greška koja je pratila istu, te da su centralne banke ipak svojevrsni heroji, jer su imale hrabrosti pokrenuti QE programe, mada ovi nisu bili popularni, te ipak stimulisati ekonomiju. To je postalo toliko općeprihvaćena teza, čak i među političarima, da u osvit pandemije niko nije časio časa da potpiše fiskalni odgovor. Samo što su ovaj put otišli u drugom pravcu i pretjerali u fiskalnoj reakciji.

Tako da je trenutna inflacija svojevrstan overkill, pretjerana fiskalna reakcija, koja proizilazi iz grešaka prošlosti. Kompenzacija za ono što nije učinjeno 2008.

[nekome]

nije kompenzacija, vec posljedica

[n+1]

Ma da, kažem kompenzacija u smislu da im je negdje u pozadini mozga bila ideja da ne smiju ponoviti grešku iz 2008., pa su stisnuli gas do kraja.

[Ci-Nick]

Prvo se trebamo globalno dogovoriti šta je cilj. Šta je najvažnije.
Rođen je 8 milijarditi stanovnik, kuda idemo?
Šta je važnije, rast globalne ekonomije od 2 ili 3 % u nedogled ili ekologija i čuvanje resursa.
Priče o zelenim energijama, o elektromobilnosti, o nekom velikom ekonomskom zaokretu koji će biti spas,.. su obična laž.
Svaka proizvodnja i svaki rast imaju negativan utjecaj. Elektro-automobil dok se napravi nosi emisiju CO2 koliko klasični benzinac sa 10 godina vožnje.
Dakle nema proizvodnje bez štetnih posljedica. Treba se riješiti potrošačke kulture ( kupi-baci), treba se vratiti u vremena kad se namještaj koristio 30 godina, kad je veš mašina mogla izdržati 20 godina, kad se džemper ili majica nosila 10 godina.
Dovoljno je pogledati flyradar i čovjeku bude sve jasno.
Kapital je samoživ i kontroliše sve pa i vlasnika kapitala. To se mora mijenjati.

[nekome]

"mora se" "treba se"

Rođen je 8 milijarditi stanovnik, kuda idemo?

own nothing and be happy?

Dakle nema proizvodnje bez štetnih posljedica. Treba se riješiti potrošačke kulture ( kupi-baci), treba se vratiti u vremena kad se namještaj koristio 30 godina, kad je veš mašina mogla izdržati 20 godina, kad se džemper ili majica nosila 10 godina.

ovo se naravno nece desiti, dovoljno je samo pogledati "right to repair" pokret u americi... naravno evropa ima tu bolje standarde ali evropa je samo 500mil ljudi... (i opet ne svi u evropi)

[Quaresma]

a kako mislite onda da opstaju ove firme sto to proizvode?

evo recimo primjer gorenje, ima vec masinu koja se kvari svako 5-10 godina, u slucaju sad da naprave masinu koja ce trajati 30 godina, kako oni onda mogu zaradjivati na necemu sto ce jako rijetko prodavati? mislim bice prodaje jedno vrijeme, ali sta poslije?

[SmokingMan]

Ponjava od posta, ali bi je radije 100 puta pročitao iznova nego gubio vrijeme na forumu.

https://foreignpolicy.com/2022/10/13/no ... ce-crisis/

[Ironmen]

Prvo se trebamo globalno dogovoriti šta je cilj. Šta je najvažnije.
Rođen je 8 milijarditi stanovnik, kuda idemo?
Šta je važnije, rast globalne ekonomije od 2 ili 3 % u nedogled ili ekologija i čuvanje resursa.
Priče o zelenim energijama, o elektromobilnosti, o nekom velikom ekonomskom zaokretu koji će biti spas,.. su obična laž.
Svaka proizvodnja i svaki rast imaju negativan utjecaj. Elektro-automobil dok se napravi nosi emisiju CO2 koliko klasični benzinac sa 10 godina vožnje.
Dakle nema proizvodnje bez štetnih posljedica. Treba se riješiti potrošačke kulture ( kupi-baci), treba se vratiti u vremena kad se namještaj koristio 30 godina, kad je veš mašina mogla izdržati 20 godina, kad se džemper ili majica nosila 10 godina.
Dovoljno je pogledati flyradar i čovjeku bude sve jasno.
Kapital je samoživ i kontroliše sve pa i vlasnika kapitala. To se mora mijenjati.

Onba bi izgubio na milione radnih mjesta i svijet vratio 40 godina u nazad, a ubrzo idemo na 9 milijardu stanovnika ne moze i jedno i drugo.

[SmokingMan]

Average credit card rate hits record high




https://www.bankrate.com/finance/credit ... cord-high/

[Truba]

19%
Pa oni nisu normalni...kao i savjeti prodaj sto ti ne treba

[So What!]

Izvoz iz BiH u Hrvatsku porastao skoro 40% - Isporučeno robe u vrijednosti preko milijardu evra

Iz Bosne i Hercegovine je tokom prošle godine najviše roba izvezeno u Hrvatsku, a istovremeno je Hrvatska na četvrtom mjestu po izvozu u BiH, pokazali su podaci koje je objavila Agencije za statistiku BiH.

U odnosu na godinu dana ranije, izvoz iz BiH u Hrvatsku je tokom 2022. godine porastao za 36,7%, a najviše je isporučeno električne energije. Ukupno je iz BiH na tržište Hrvatske isporučeno 1,36 mlrd EUR roba.

Istovremeno je hrvatski izvoz u BiH iznosio 1,45 mlrd EUR, po čemu se Hrvatska nalazi na četvrtom mjestu. U BiH se najviše izvozilo naftnih ulja i šećera.

Ispred Hrvatske su Italija, s izvozom u vrijednosti 1,81 mlrd EUR, a na drugom mjestu se nalazi Srbija, čiji je izvoz u prošloj godini u BiH iznosio 1,56 mil EUR.

Bosna i Hercegovina je uspjela prošle godine uravnotežiti robnu razmjenu s Hrvatskom, a pokrivenost izvoza uvozom iznosila je 94%. Najlošiji odnos BiH imala je s Kinom. U tu zemlju BiH je u 2022. izvezla svega 19,5 mil EUR, a uvezla je roba u vrijednosti 1,18 mlrd EUR.

eKapija

[nekome]

tolko o recesiji

[Digla_da_kreci]

Amazon to lay off 9,000 more workers in addition to earlier cuts

After boosting hiring during the digital boom at the height of the Covid-19 pandemic, technology companies have been laying off workers amid declining earnings and growing fears of a recession in the US.
https://www.thenationalnews.com/busines ... offs-9000/

First Quarter 2023 Layoff Tracker: Meta, Amazon, Twitter, Twilio Make Cuts

Amazon, Meta and Twitter led a group of major U.S. companies to conduct large rounds of layoffs over the first three months of 2023, as recession fears stemming from high inflation and interest rate hikes prompted employers to introduce restructuring plans.
https://www.forbes.com/sites/brianbusha ... 0a7e07581e

[n+1]

[Ozimician]

https://www.klix.ba/biznis/privreda/tok ... /231002105

@n+1 Kakvi su ovo makroekonomski trendovi? Imas li vise info?

Da li je evidentno dizanje minimalca na 1000 KM kako se prica na sva zvona i kakve ce to posljedice imati na dalji razvoj ekonomske situacije u BiH, pogotovo kad imamo ovakve vijesti ?

Cijenim tvoje misljenje, pa bih volio da cujem tvoja predvidjanja za naredni period za BiH (6-18 mjeseci), kako ce uticati na tok GDP-a, nezaposlenost, etc.

[n+1]

https://www.klix.ba/biznis/privreda/tok ... /231002105

@n+1 Kakvi su ovo makroekonomski trendovi? Imas li vise info?

Da li je evidentno dizanje minimalca na 1000 KM kako se prica na sva zvona i kakve ce to posljedice imati na dalji razvoj ekonomske situacije u BiH, pogotovo kad imamo ovakve vijesti ?

Cijenim tvoje misljenje, pa bih volio da cujem tvoja predvidjanja za naredni period za BiH (6-18 mjeseci), kako ce uticati na tok GDP-a, nezaposlenost, etc.

Trendovi koji se spominju u članku su najvećim dijelom posljedica pada izvoza, a koji je opet posljedica usporavanja Evrope, a što je rezultat energetskog šoka i rafalnog dizanja kamatnih stopa ECB. Ne piše se mnogo o tome, ali izvoz u Hrvatsku nam je pao za preko 40 miliona, u Srbiju preko 16 miliona, Italiju preko 60 miliona... Plima diže sve brodove, pa tako i naš, ali sad je došlo vrijeme za oseku.

Ne znam da li će zaista doći do dizanja minimalca, ali Nikšić mi se čini odlučan u tome. Neki dan sam na N1 gledao Admira Čavalića, koji uglavnom ne zaglupljuje u svojom ekonomskim ocjenama, kako kaže da nema ništa protiv dizanja minimalca na 1000 KM. U ovom trenutku, jedino je haman MMF protiv.

Kao što sam ranije pisao, minimalac od 1000 KM bi značajno prebacio 50% prosječne plate, što je tipično neka gornja granica na koju se minimalac postavlja. Moguće je da procjenjuju kako je prosječna plata u FBiH, zahvaljujući kovertama i sivoj ekonomiji, zapravo viša od ove zvanične, te da u tom smislu minimalac od 1000 KM i nije pretjerano opterećenje.

Meni se čini izglednim da će s takvim minimalcem piljare, obrti, i općenito mali poduzetnici dobro najebati. Pogotovo ovi prvi, jer im je ograničenjem marži najprije limitiran prihod, a sad će biti povećani i troškovi, tako da ih stišću s obje strane. U IT sektoru ima dosta raje koja radi preko obrta i isplaćuje sebi minimalac, ako im se troškovi poslovanja povećaju, mogli bi reći: ajmo nazad u freelancere.

S druge strane, još uvijek ne postoji nikakav prijedlog zakona, a oni spominju i neka moguća porezna rasterećanja, pa efekat svega hipotetički može biti i neutralan po poslodavce. Pričat ćemo kad izađu s konkretnim prijedlogom.