PREVARE: Centralna izborna krađa
Dva dana prije izbora kompanija bliska HDZ-u dobila od CIK-a posao „održavanja baze podataka i sistema za zaštitu i pohranu“. Firma Atlantik koja je štampala listiće godinama dobijala više papira nego što je ugovoreno. Ruska Federacija platila Ireni Hadžiabdić službeni put u Moskvu
Alexey Semenikhin - pisalo je na vizit karti koju je Irena Hadžiabdić spustila u svoju torbu 13. marta ove godine. Tako se, zapravo, zvao ruski diplomata kojeg je ruski ambasador u BiH Petar Ivancov zadužio da bude u kontaktu sa predsjednicom CIK-a kada je u pitanju buduća saradnja. Istog dana Centralna izborna komisija BiH pohvalila se na svojoj web stranici da njihova predsjednica putuje u Rusiju da nadgleda ruske izbore.
„Domaćin će snositi sve troškove boravka predstavnika Centralne izborne komisije u Moskvi“, pisalo je na službenoj stranici CIK-a.
Pet dana poslije, Irena Hadžiabdić i Novak Božičković otputovali su o trošku Rusije u Moskvu. No, pred hotelom u glavnom ruskom gradu automobil je čekao samo tadašnju predsjednicu –Irenu Hadžiabdić koja je otišla na posebne sastanke. Imala je sastanak sa Ellom Pamfilovom, predsjednicom ruske Izborne komisije, gdje su usaglasile daljnju saradnju na osnovu Memoranduma iz 2010. godine kojeg je u ime BiH potpisala upravo Irena Hadžiabdić.
DVIJE VELIKE AFERE
Po povratku iz Rusije, Irenu Hadžiabdić zatekle su dvije velike afere koje je objavio Žurnal.
Prva – ona je u Rusiji dogovorila angažman ruskih IT stručnjaka za provođenje izbora u BiH, i druga – nestanak 35 tona papira namijenjenog za štampanje glasačkih listića iz skladišta CIK-a.
IT stručnjacima vratićemo se kasnije, nakon što objasnimo detalje u vezi sa listićima i papirom.
Popisna Komisija CIK-a je, naime, utvrdila da je u proteklih deset godina iz skladišta nestalo 35 tona papira namijenjenog za štampanje glasačkih listića. I baš tada, kada je trebala da se otvori rasprava u Parlamentu BiH, u zaštitu Irene Hadžiabdić i Centralne izborne komisije staju poslanici SNSD-a i HDZ-a BiH koji su u Parlamentu BiH bili protiv rasprave o „nestanku CIK-a“.
„CIK najveća smetnja za bošnjačke stranke“, glasio je naslov teksta objavljenom u HDZ-ovom glasilu Večernji list koji su u cjelosti 18. aprila 2018. godine prenijele Nezavisne novine i novinaska agencija Srna.
Mjesec nakon ovog teksta, Večernji list je potpisao ugovor sa Centralnom izbornom komisijom BiH na osnovu kojeg je za poslove „oglašavanja“ dobio 32 hiljade maraka. Nešto ranije, isti iznos, Centralna izborna komisija uplatila je i na račun Glasa Srpske, koji je u vlasništvu Nezavisnih novina. No, pravi poslovi tek su uslijedili.
ATLANTIK POSAO
Poslove štampanja listića, obrazaca za biračka mjesta i biračke odbore dobile su firme iz Banja Luke i Laktaša sa firmom Atlantik na čelu. Upravo je ta firma štampala listiće i 2014. godine kada je posao dobila tako što je Ured za razmatranje žalbi, na čijem je čelu tada bio bivi ministar u prvoj Vladi Milorad Dodika, dokumente o ovom slučaju, umjesto u CIK – poslao u pržionicu kafe. Na čelu CIK-a tada je, kao i danas, bio Branko Petrić. Firma Atlantik tada je nabavila više papira za štampanje listića nego što je ugovoreno, što dokazuju i mailovi u koje Žurnal imao uvid. Apsolutnu kontrolu nad ovim poslom imali su Branko Petrić i Irena Hadžiabdić.
No, osim poslova štampanja glasačkih listića koji su dodijeljeni firmama bliskim Miloradu Dodiku, Centralna izborna komisija je sve poslove u oblasti informacionih tehnologija dodijelila kompaniji čiji je osnivač Goran Lovrić bio predsjednik mladeži HDZ-a 1990 u periodu dok je tu stranku vodio Božo Ljubić.
Dva dana prije izbora Centralna izborna komisija je Lovrićevom komapanijom AVA COM Group d.d. Mostar potpisala ugovor o „održavanju virtualizirane softverske infrastrukture operativnog sistema baze podataka i sistema za zaštitu i pohranu“. Tokom ove godine, ova firma, koja je uglavnom poslovala sa javnim preduzećima i institucijama kojim su rukovodili kadrovi HDZ-a BiH, bila je glavni dobavljač Centralne izborne komisije BiH kada je u pitanju IT sektor.
No, glavni softver (GIS) u Centralnoj izbornoj komisiji instalirala je kompanija King ICT Zagreb s kojom je u decembru prošle godine sklopljen ugovor vrijedan 340 hiljada maraka. Tako je ta kompanija imala pristup svim bazama podataka Centralne izborne komisije BiH. Upravo podaci iz Centralne izborne komisije korišteni su za fiktivno prijavljivanje birača koji su glasali putem pošte. Ti fiktivni birači, uglavnom, prijavljeni u Srbiji i Hrvatskoj mogli bi imati presudnu ulogu u trci za predsjednika Republike Srpske.
