Forum Klix.ba

sinuhe wrote:Zapravo ne. Dugo vremena su indijanci bili kljucni faktor u trgovini. Prvih 200 godina trgovina krznom ne bi bila toliko profitabilna bez indijanaca pa je tako kolonija Plymouth uopste opstala sto je omogucilo osnivanje Bostona i kolonije Massachusetts. Narod Metis u Kanadi je nastao kao rezultat trgovine sto je poseban slucaj. https://en.wikipedia.org/wiki/M%C3%A9tis_in_Canada
Rijec je o razmjeni, Evropljanima duhan i krzna indijancima npr. metalne sjekire.

Woody wrote:Inače, Evropljani su o Indijancima spleli više mitova nego što su sami Indijanci imali mitova o sebi.

Ovaj mit - ponovljen u udžbenicima i živopisno ilustriran - predstavlja Indijance kao lakovjerne provincijalce koji su trgovali vrijednim zemljama i krznima za šarene europske perle i kuglice. Prema pismu nizozemskim dužnosnika, doseljenici su ponudili predstavnicima lokalnih Lenape plemena 60 guldena (oko tadašnja 24 dolara) u robi za svoju domovinu Manahatta. Najbolji uvid u ono što su primili Lenape potječe iz kasnijeg djela 17. stoljeća o nizozemskoj kupnji otoka Staten, također za 60 guldena, koji navodi robu "koja će biti uvezena iz Nizozemske i isporučena" indijancima, uključujući košulje, čarape, tkanine, muskete, olovne šipke, prah, čajnike, sjekire, šiljke, šešire i noževe. Nizozemci su prepoznali ušće rijeke Hudson kao prolaz ka vrijednim teritorijama za prikupljanje krzna, na sjeveru i zapadu.

Ali, malo je vjerojatno da su Lenape shvatile originalnu transakciju kao prodaju. Iako se zemljište može dodijeliti isključivo istaknutim pojedincima i obiteljima urođenika, zamisao o trajnoj prodaji zemljišta, koje se smatra imovinom, bila je nepoznata. Povjesničari koji sada pokušavaju rekonstruirati rane transakcije između Europljana i američkih Indijanaca ne slažu se o tome jesu li Lenape smatrale da je riječ o sporazumu da Nizozemci koriste, ali ne i posjeduju, Manahattu (većinom), ili su već 1626. godine Indijanci bili dovoljno upućeni u trgovinu i time razumjeli europske ekonomske ideje.

seln wrote:

sinuhe wrote:Zapravo ne. Dugo vremena su indijanci bili kljucni faktor u trgovini. Prvih 200 godina trgovina krznom ne bi bila toliko profitabilna bez indijanaca pa je tako kolonija Plymouth uopste opstala sto je omogucilo osnivanje Bostona i kolonije Massachusetts. Narod Metis u Kanadi je nastao kao rezultat trgovine sto je poseban slucaj. https://en.wikipedia.org/wiki/M%C3%A9tis_in_Canada
Rijec je o razmjeni, Evropljanima duhan i krzna indijancima npr. metalne sjekire.

Metis nisu narod... metis, mestize, mestee, creole... oznacava mjesanca, potomka bijelaca i indijanaca.

sinuhe wrote:

Woody wrote:

Cesto se mogu vidjeti ovakvi plakati nesto drugacijih natpisa kao 'fighting terrorism since 1492' i naravno sa Geronimom. Na slici su znaci Apachi( Geronimo prvi s desne strane) koji su na prostore americkog jugozapada migrirali od 13. do 15. vijeka sa prostora Aljaske napadajuci okolne zemljoradnike.
Odmetnik i zlocinac Geronimo umro je prirodnom smrcu u rezervatu.

Gojeni H wrote:

seln wrote:

sinuhe wrote:Zapravo ne. Dugo vremena su indijanci bili kljucni faktor u trgovini. Prvih 200 godina trgovina krznom ne bi bila toliko profitabilna bez indijanaca pa je tako kolonija Plymouth uopste opstala sto je omogucilo osnivanje Bostona i kolonije Massachusetts. Narod Metis u Kanadi je nastao kao rezultat trgovine sto je poseban slucaj. https://en.wikipedia.org/wiki/M%C3%A9tis_in_Canada
Rijec je o razmjeni, Evropljanima duhan i krzna indijancima npr. metalne sjekire.

Metis nisu narod... metis, mestize, mestee, creole... oznacava mjesanca, potomka bijelaca i indijanaca.

U Kanadi traze prava kao zasebna etnicka grupa.

Gojeni H wrote: Cuj, legenda odmetnik?

sinuhe wrote:U ratu protiv Dakota Siouxa 1862 stradalo je najvise civila od strane indijanaca u jednom konfliktu u istoriji SAD, njih 300 do 800 uglavnom njemackih doseljenika. Rat je vodjen svega pet sedmica u dolini rijeke Minnesote u istoimenoj drzavi. Neki rat nazivaju i ustankom jer su navodno indijanci dovedeni do ivice gladi iako vecina indijanaca nije ni ucestvovala u njemu. Nakon pocetnog uspjeha Dakota indijanci su naravno porazeni i njih 300 osudjeno na smrt ali kazna izvrsena nad samo 38 ubica i silovatelja nakon intervencije predsjednika Abrahama Lincolna.
U svjetlu americkih kulturnih i identitetskih ratova zadnjih trideset godina slucaj se naravno naziva genocidom nad indijancima kao sto je predstavljeno i na stranici Minnesota univerziteta https://cla.umn.edu/chgs/holocaust-geno ... a-war-1862
U Minnesoti zivi danas 100 000 indijanaca iz plemena Ojibwe i Dakota Siouxa.
Vise o ratu http://news.minnesota.publicradio.org/f ... lm_1862-m/

Black swan wrote:Geronimo...pored svih mogućih ubojstava koje je počinila njegova banda

Black swan wrote:Geronimo...pored svih mogućih ubojstava koje je počinila njegova banda ipak mu nije suđeno nego je umro prirodnom smrću na floridi u rezervatu
kao dio mirovnog sporazuma...

čini se da je posljednji apač pobjegao iz tog vlaka za floridu gdje je bio i geronimo

pješke se vratio tjednima išao jeo što je ukrao

i harao neko vrijeme s minibandom dok nije ubijen u nekoj pucnjavi

demokracija je postojala i kod indijanaca
ako ti šef sklopi sporazum koji ti se ne sviđa laganini osnuješ svoju stranku

Gojeni H wrote:

seln wrote:
Metis nisu narod... metis, mestize, mestee, creole... oznacava mjesanca, potomka bijelaca i indijanaca.

U Kanadi traze prava kao zasebna etnicka grupa.

Canada’s supreme court has ruled that more than 600,000 aboriginal people previously denied special legal status by the federal government should receive it, granting potential access to new rights and benefits.

The court declared that Métis people – those of mixed aboriginal and European descent – and aboriginals not registered with the government are “Indians” under the Constitution Act of 1867, placing them in federal jurisdiction with respect to rights and benefits.

The ruling allows Métis and unregistered aboriginals, or “non-status Indians”, to negotiate with the federal government for some of the same rights and benefits granted aboriginal people living on reserves. These include hunting and fishing privileges, tax breaks and assistance for medication, housing and education.

The case began in 1999, with the Congress of Aboriginal Peoples and one Métis and two non-status Indians as plaintiffs.

Métis Nation Citizenship
It is now possible to be registered as Métis, in much the same way that First Nations are registered as Indians in the Indian Registry.

Connaisseur Karlin wrote:

Gojeni H wrote:

seln wrote:
Metis nisu narod... metis, mestize, mestee, creole... oznacava mjesanca, potomka bijelaca i indijanaca.

U Kanadi traze prava kao zasebna etnicka grupa.

Canada’s supreme court has ruled that more than 600,000 aboriginal people previously denied special legal status by the federal government should receive it, granting potential access to new rights and benefits.

The court declared that Métis people – those of mixed aboriginal and European descent – and aboriginals not registered with the government are “Indians” under the Constitution Act of 1867, placing them in federal jurisdiction with respect to rights and benefits.

The ruling allows Métis and unregistered aboriginals, or “non-status Indians”, to negotiate with the federal government for some of the same rights and benefits granted aboriginal people living on reserves. These include hunting and fishing privileges, tax breaks and assistance for medication, housing and education.

The case began in 1999, with the Congress of Aboriginal Peoples and one Métis and two non-status Indians as plaintiffs.

Métis Nation Citizenship
It is now possible to be registered as Métis, in much the same way that First Nations are registered as Indians in the Indian Registry.

http://www.metisnation.ca/index.php/who ... itizenship

Connaisseur Karlin wrote: