vivaldi wrote:
pa nisam ni mislio sve ili nista, ja ustvari kontriram tim tezama. mislim da se prvo treba evidentirati snazniji investicijski rast pa tek onda vidjeti kako ga dalje pogurati. mozda su to putevi, ali mozda i nisu.
OK.Znaci moratorij na megalomanski projekat autopputeva.
Sta je sa mrezom lokalnih puteva koji nikad nece moci postat autoput a neophodni su?
Recimo: velika ruralna zajednica sa potencijalima za opstanak i razvoj mikrobiznisa i proizvoda za lokalno i svjetsko trziste a nema asfalta nikako?
ILi recimo Prokosko i Boracko jezero koji imaju veliki potencijal za mikrobiznis u turizmu i ono sto ide uz turizam?
Kako gledas na lokalne investiciji u saobracajnice?
ti nemas redukcije vode, a ja imam.
vjeruj mi da i kalifornija ima problema sa vodom i redukcijama. ja zivim u brezuljkastom dijelu CA, kanton Sonoma, koji ima tih problema ali je ovdje praksa da bogatuni zive na brdima a fukara u nizini, pa ja nemam problem a oni imaju.
Problemi se rjesava na drukciji nacin i posljedice su drukcije. Opada vijedost kuca na brdu. Iseljavaju se oni bogatiji od kojih lokalne vasli imaju najvie prihoda, pa ih to tjera da investiraju u rjesenja. Lokalni investitori privatnici investiraju iz svojih budzeta. I od toga problema se napravio lokalni biznisi koji ga rjesava.
Najvise problema imaju mali biznisi: u kantonu je "samo" 250 vinarija i 200 km2 vinograda koji imaju sisteme za navodnjavanje.
Ali sta kada dodju do kraja puta pa se to sve odjednom ugasi? a ostanu rate za kredite.
za ovo sto navodis imamo los primjer u Hrvatskoj. Prvenstveno zato sto je sve bilo predimenzionisano.
medjutim ima i rjesenja za problem koji ti navodis.
Sva ta "gradjevina" sa autoputeva se prebacuje u novi investicijski ciklus koji sam ja predlagao: izgradnja sistema za zastitu od poplava,navodnjavanje, hidroelektrane, vodovodi itd.
Novi Inv. cilkus ce puniti budzet sa masinama iz prethodnog IC iz kojeg ce se vracati krediti od prije.
Za ta dva investicijska cilkusa sve gradjevinske masine se amortizuju. pa nek gradjevina gleda kakvi ce joj biti novi ciklusi. Makro nivo ih je podigao u dva investicijska ciklusa a dalje nek nastave sami.
Načelnik opštine Kozarska Dubica Mile Zlojutro i vlasnik preduzeća "Avrupa" Hasan Ašik potpisali su danas ugovor o kupoprodaji tri parcele u poslovnoj zoni Lipova Greda, na kojima će taj investitor iz Turske izgraditi fabriku za proizvodnju stambenih kontejnera i montažnih objekata.
Ovo i nije najbolji primjer za potvrdu teze: da nam ne treba autoput, jer se benefiti autoputeva ne sagledavaju samo sa stanovista jednog mikrobiznisa i mikrobiznisa uopste. A i proizvod je specifican. Turska kompanija kupuje gotove transportne kontejnere i njih oprema za stanovanje radnika i osoblja na velikm gradilistima.
radi se o "Shipping Container Home"
Ovom proizvodu je potrebnija zeljeznica i brod vec autoput.
Ovo je odlican primjer u kom smjeru mi mozemo planirati nas razovj kroz male biznise.
Ovo je primjer koji pokazuje da je Turska prije 10 godina ivestirala jako puno u mali biznis, lokalne investitire, privredne komore i njihovo osvajanje svjetskih trzista.
Ista ovakva kompanija i proizvodniprogram su projektovani u Mostar prije 20 godina kada je bila Kosnikova EU admiistracija. Projektovana je kao sanacijski i razvojni program za HNK kanton VI SOKO, Soko MnibusBus i Aluminijski kombinat.
Ama bas sve je postojalo: Kompletne fabrike sa tehnologijom, opremom, masinama, sopstveni projektnim birom. Svim potrebnim ISO standardima i sertifikatima za EU trziste; radnici i inznjeri iz civilne i vojne vazduhoplovne industrije sa ISO, BOeingovim i Airbusovi sertifikatima. SOKO mostar iste ovakve Kontejnere adaptirao za transport sklopova za AIRBUS industiju. Cak smo i svu dokumentaciju imali u SOKOlu
Svi vidovi transpotra su bili na raspolaganju: zeljeznica, brod/PLoce. sleperi. Zeljeznica, jer je imala specijalne vagone i terminall za kontejnerski saobracaj u Mostaru.
Da smo tad krenuli sa kontejnerima turcin Asik Haso iz ove tvoje price bi bio pickin dim a mi gigant od 150-200 zaposlenih, sto je za tu vrstu posla maksimum.
Projekat je pao na bankarima. Iako je EU administrator Kosnik bio bankar i jako dobro znao tu vrstu posla nije nas mogo ugurat. Zajeb su napravili domaci i strani bankari. A Kosnik: jednu vece, pijan, obasnio sta je problem BiH tad a i danas - dok ne udjemo u EU
Tad je u Hercegovinu ulazila Italija sa bankama. Oni imaju velike investicje u slicne biznise po italiji i nece da investiraju u konkurenciju a italijanska privrda tad nije imala interes da ulaze u kooperante na Blakau. Da je italijanska privreda dolazaila: dosle bi i banke. Drugi vazniji razlog je u tom da oni hoce da izvuku sav kapital koji ce iz svijeta uci u BiH na konto obnove, humanitarne pomoci itd.
Tako je i bilo. Sedam -osam godin kasnije nisam mogao dobiti kredit u talijasnkoj banci za poslovni plan i jednu masinu koja se proizvodila u EU ali sam mogao dobiti kredit da kupim nova kola iz italije ili njemacke, iako je cifra bila skoro ista.
Tad sam slucajno cuo i jednu stvar, koja je bila jos jedan dodatni razlog: da spakujem kofere i ispalim iz BiH. Bankarski manager nije vidio da sam ostao u susjednom boksu na kafi, pa je svojoj kolegici do sebe rekao: "BPlan je dobar. jedino nevalja sto ga je pravio musliman. Da ga prodamo nekom nasem?". U susjednom boksu sam sjedio sa jednim "njegovim" i mojim, koji je bespomocno slegnuo ramenima.
opet se vracamo na stari problem - ja stvari gledam iz makro, a ti mikro perpesketive. ovi tvoji primjeri su jednostavno beznacajni.
imam osjecaj da ti ni sam ne znas iz koje perspektive gledas, pa previse zujhas iz makro u mikro i obratno..
svi primejri koje navodis su mikrobiznis i jednako beznacajni kao i moji primjeri: "Krecana" za Stanare 50 zaposlenih, tuski kontejneras 50 zaposlenih
A Studio za 3d Design i amimacije -takodje 50 zaposlenih- i radi za Diznija u USA je tebi beznacajan. Studju za animaciju ne trebaju autputevi. ONi svoje proizvode u Dizni salju internetom a skladiste im je po "Oblacima".
Ne znam zasto te svaka kritika ceskog, srbijanskog i makedonskog koncepta investicija u automobilsku industriju nervira. Ti si puko na tu industriju ko kakav snob.
Kako god je glupost sprcati 6M u autputut u BiH tako je glupost sprcat 1Milijardu u samo jednu fabriku taman da je i fiatova. Model koji fijat pravi u Kragjjevcu je propao na trzistu, A investicija od 1 milijarde nije izdrazala na trzistu ni 5 godina, vec je zatvaraju. ZA fijatom ce isto krenuti zatvarati i svi komponetasi u srbiji za taj model - pa ce steta biti jos veca.
kalifornija je san za mnoge sa puno vecim misicima od nasih, tako da...
jos jedna zabluda.
kalifornija nije nastala tako sto su je neki americki @Vivaldiji projektovao sa visokog makro-nivoa, vec se stvarala sa mikronivoa i ukrupnjavala tamo gdje je mogla.
Uzmi samo McDonalds, koji je nastao u Calif a poceo kao cevabdziica.
Braca McD modernizirali cevabdziicu, tako da su: primjenili Fordov model industrijskog inzenjeringa, poznat kao: pokretna fabricka traka. Podigli produktivnost, rentabilnost i ekonomicnost, pa tek onda krenuli u osvajanje kalifornije. Tak kad su dosli na vrh Kaifonije, za jedno-dva desetljece, pojavili su se manageri i makroekonomisti koji su sve uzdigli na USA i globalni nivo.
Dakle: prvo mikro pa onda makro.
Srbija ima mnogo razloga da razvija lokalnu fransizu za pljeskavice a BiH za fransizu bosanskih cevapcica i cevaba. i da usrece par hiljada porodica.
Jedino su komunisti iz centralnog komiteta dirigovali i micro i macro levelima.
Trenutno zivim uz muzej Luthera Burbank. Sto su Ford, Tesla i Edison u svojim poljima to je on u hortikulturi, botanici i poljoprivredi. Luther B. je 1875 patentirao Ruset Burbank krompir kojeg McD danas servira. Patent prodao za 150$ i dosao ovdje, zbog mikroklime i postao jedan od cetvorice velicanstveih pionira iz USA biznisa i nauke. Od njegova patenta danas zivi cjela USA drzava Idaho. A mi od krompira mozemo od Nevesinja i Gacka naparvit IDAHO.
Stolac je rani organski krompir dobacio do Norveske, ima i desetak godina.
Nasu sljivu daznariku/zerdeliju je kultivisao i sa 1-2 cm precnika doveo do 8-10 cm. Nema bolje sljive za sljivopite i tako jedno 800 kultura,
Udruzenje zena iz Ustikoline, ima druga petoljetka, brendirale i izvoze slatko od sljiva na EU trziste. EU nema proizvod "slatko od sljiva" ne postoji, pa nase zene nemaju konkurencije. Zene iz BiH su ga prve iznijele. Mogu prodat sve sto proizvedu.
Ti ne kontas sta znaci imati proizvod i brend kojeg niko nema.
Kad je hrvatsla ulazila u EU prosirila je asotriman EU proizvoda sa pekmezima. EU ne poznaje pekmez kao proizvod, niti njegove standarde proizvodnje i kvaliteta. Niko u EU ne proizvodi pekmeze -osim hrvatske. Samo na ova dva proizvoda mozemo poklopiti taziste od 500 miliona i omastit brke i za umuke.
Luther Burbank je bozanstvo Kalifornije. Po njemu se zovu ulice, poljoprivradne banke, muzeji, firme, brendovi itd. On je bio temelj da se sa mikro nivoa podigne kalifornija do svjetske poljoprivredne velesile.
Luther Burbank je bademare naucio da nema komercijalne proizodnje i oprasivanja badema bez pcela. kalifornija u malom biznisu prozvodi vise od 60 % svjetske proizvodnje badema. A bademari samo USA pcelarima generisu na oprasivanju posla u vrijednoti od 200 miliona $ godisnje. Sve je mali i mikro biznis. BiH ima dozvolu za izvoz meda u EU i potencial za 2000-3000 radnih mjesta u pcelarstvu. Vise vrijedi 1000 porodicnih biznisa sa po dva zaposlena vec strani komponentasi koji odrasle ljude tjeraju da rade u pelenama, jer smiju u toku smjene samo dva puta otici u WC. Ako je treci put: seri, pisaj u pelene i tako radi do kraja smjene.
I legenda o SIlicon valley SV nije nastala sa makro vec sa mikro nivoa.
Gradski oci skontali: da imaju ogroman visak neprodanog zemljista i otisli a lokalni unverzitet da se posavajetuju sa njima: u kom smjeru tezi industrija i privreda i ima li sta novo u univerzitetkim labaratorijama.
Ovi rekli: da imaju kompjutere.
SV je prvo poceo kao poslovni inkubator, gdje je grad investiro zemljiste, Univerzitet znanje, lokalni finansijasi novac, a poduzatnici: poduzetnicki duh. A svi zajednoinvetirai u riziko.
Mnoge startup fire su projektovali studenti. Diplomira na hardveru video kartica. Diplomski pretvori u patent. Uzme kredit sa pocekom kod banke da prijavi patent. Naparvi Biznis plan i gonja investitore i onda tek ulazi u SV i pravi pogon za video kartice.
Na isti nacin su radili programeri koji razivjaju drivere za video i softverske kuce.
Silicon valley se danas prazni. sav hardware je otiao na istok. Mnoge softweare kompanije sele iz Ca u druge USA drzave, jer im je Ca postala preskupaa i drugi su osvojili IT znanja. Kalifornija je od najveceg proizvodjaca laptopa postala najveci uzvoznik laptopa na svijetu.
Tu su Google i drugi ali je to manje radnih mjesta vec SW nekad.
Danas je u Ca trziste organskih proizvoda najbrze rastuce trziste po stopi od 20% na godnu.
Ako mislis da je sa povrtlarskim, poljoprivrednim kulturama i prehrambenom ind, sve gotovo u smislu razvoja, patenata, inovacija novih proizvoda- varas se.
Organsko je samo novi proizvod i novi kvalitet.
Srednjoskolci inspirisani LUther Burbakom razvijaju tehnologiju organske proizvodnje hrane za ribice - njihove kucne ljubimce.
Djevojcica sa znanjima i informacijama sa interneta osmilsila ideju i koncept hraneci ljubimce.
Skola, po modelu iz Sicijske doline, ima poslovni inkubator za srednjoskolce. Investitori su: skola, koledz, roditelji, bake, komsije, lokani sitni biznisi; lokalne, drzavne i savezne vlade. Djevojcica okuplja tim svojih iz skole: programeri, product dizajneri, web dijzaneri, PR, manageri, ilustratori.
Svi nastavljaju projekt na lokalnom koledzu - po istom principu.
Profesori njen projekt pretvaraju u case study, seminarske i strucne radove.
Sad vec djevojkaa sa koleda izlazi sa gotovim poslovnim planom,proizvodom, patentom, inovacijom i donosi oduku da ne nastavlja dalje tudije, vec krece u vode bizisa da implementira i zaradjuje za dalje skolovanje. Inace je useljenicka porodica, srednji stalez.
za potrebe poljoprivrede se dizajniraju : pametni plastenici, pametni pcelinjak pametna ribogojilista, pametni sitemi za navodnjavanje; pamtni bunarevi za navodnjavanje, pametni solari izvori energije, pametni sitem planiranja za povrlare, vinogradare, pametni sistem distribucije, pametni sistem narudzbi, pametni dron koji hrani ribe i curke u esktenzivnom uzgoju itd
ovo pametni znaci: samo stare algoritme isprogramirat za pemetne telefone da se sistemima upravalja sa telefona..
sve to mogu raditi i nasi programeri i pamet iz BiH. Ali treba investirat u njih.. Njima treba dati 10000€ po radnom mjestu, za radna mjesta VSS a ne Automobilskoj ind. za KV radnike na minimalcu i za reketa/
Jos jedan rodjak razgulio u Zagreb. Tamo odlicno prolazi, ali 'nije svoj na svome', tisti ga nesto. Hoce da se vrati. Rekoh mu, ne budi glup. Dakle, licno sam ostetio nasu ekonomiju makar malo, jer svojima ne zelim da se gadno zajebu. Jedan me nije poslusao, vratio se i pokrenuo biznis. Nakon pet godina mrcvarenja, vratio se nazad u Ameriku. Moji drugari, cija su djeca genijalci, vec planiraju kako ih ispaliti vani da tamo zavrse faks i ostanu.
Nastavljam citati...