Forum Klix.ba

arman1 wrote:

radostan dan wrote:

arman1 wrote: Ne treba daleko ići i pitati se šta rade vezovi za brodove u Hercegovačkim brdima/planinama kad oficijelna istorija tvrdi da ljudi nisu postojali onda kad je voda bila do tih kota.

Moze li malo vise detalja...

Okolina Čapljine i Nevesinja nalaze se čelični vezovi za brodove na velikoj nadmorskoj visini. Zaboravio sam sve detalje. Lično nisam išao ali rođak koji hoda po brdima zbog ljekobilja tvrdi da zna barem 5 mjesta gdje još postoje. Znam da spominje za neki kod čapljine da ima nešto izgravirano po njemu i da na par metar od njega ni mobitel ni radio(istina mali kineski na baterije ne funkcionišu). Vjerovatno zbog statičkog elektriciteta. I taj je okrenut ka sjeveru(vjerovatno nekad bio unutar zaliva-moja pretpostavka).
U okolini Sopilja(selo - Nevesinje) su spominjali neku pečinu u kojoj su bile kamane klupe. Ništa posebno osim što nijednu životinju nisi mogao utjerati u pečinu.

sve rekla kazala....bujrum dokazi svoje tvrdnje

Black swan wrote:http://webtribune.rs/sokantno-otkrice-o ... ure-i-jos/

Ima li ovo kakvu podršku činjenica, dokaza

Roccohljup wrote:

arman1 wrote:

radostan dan wrote: Moze li malo vise detalja...

Okolina Čapljine i Nevesinja nalaze se čelični vezovi za brodove na velikoj nadmorskoj visini. Zaboravio sam sve detalje. Lično nisam išao ali rođak koji hoda po brdima zbog ljekobilja tvrdi da zna barem 5 mjesta gdje još postoje. Znam da spominje za neki kod čapljine da ima nešto izgravirano po njemu i da na par metar od njega ni mobitel ni radio(istina mali kineski na baterije ne funkcionišu). Vjerovatno zbog statičkog elektriciteta. I taj je okrenut ka sjeveru(vjerovatno nekad bio unutar zaliva-moja pretpostavka).
U okolini Sopilja(selo - Nevesinje) su spominjali neku pečinu u kojoj su bile kamane klupe. Ništa posebno osim što nijednu životinju nisi mogao utjerati u pečinu.

sve rekla kazala....bujrum dokazi svoje tvrdnje

Vrućina uzima danak.

iako se ova ekipa kasnije pojavljivala po ancient aliensima
ovaj serijal iz 2001 im nije loš za pogledat
Magical Egypt
http://www.imdb.com/title/tt1787082/

Za arman1
Vidim da pišeš o hercegovačkim planinama (ima toga i u ostalim djelovima Balkana) i navodnim vezovima za brodove.
Tačno je da postoje vezovi i to za srednjevjekovne "brodove" koji su u to doba bili sastavljeni od konja vjerovatno i od drugarica kobila, a magarce, mule, mazge i drugu sitnu stoku krupnog zuba da ne spominjemo.
Ti "brodovi" su bili vezani jedan za drugi, a zvali su se skupno KARAVAN. Kada su pravili odmor, pauzu, onda bi vodeće drugove konje, magarce i ostale šefove karavanske radne raje vezivali za alke, da se dvonožni radnici mogu naspavati, i uraditi ostale tjelesno-prehrambeno-higijenske potrebe.
Karavana odavno nema ali eto imamo alternativce da nam "objasne" čudnovatosti alki za brodove, a na vrh brda.

(mali dodatak. Banjalučani (oni nekadašnji a sadašnji šveđani, a i ovi sadašnji "šumski") imaju "objašnjenje" naravno alternativno za ime grada Banja Luka. A glasi ovako: U Gornjem Šeheru postoje banje, dakle odatle naziv Banja, naziv Luka (ponekad se spominju i alke, ali je Panonsko more, (postojalo prije par miliona godina) više u upotrebi kod ovog "alternativnog" objašnjenja) naravno jer se tu nalazila luka na okrajku Panonskog mora.
Naravno ono naučno/znanstveno a neprihvatljivo za alternativce inače ljude "otvorenog duha" (uglavnom za gluposti) je sljedeće:
Naziv Banja potiče od riječi BAN, titula državnika (kod avara, staroslavneski zvanih obri, a od riječi obri izvedeni nazivi Obrovac, Obrenovac, imena Obren, prezimena Obrić, Obrenović), od koje su se osim Banja Luke, sačuvali i nazivi krajeva Banija i Banat. Drugi dio naziva Luka, naravno da nema veza sa morem nestalim prije koje milionče godina, nego sa slavenskom rječju luka, koja označava ravnicu, prostranstvo, kao na primjer: nebeski luk. U mnogim krajevima Bosne, Hrvatske, Srbije, se nalaze i lokalne "luke". U Sloveniji na primjer postoji Banja Loka. U BiH mnoga sela imaju ili u svom nazivu ili lokalitetu ime luka. Naravno da nemaju nikakve veze sa bilo kakvim "alternativnim morima".)

Vjerovatno je ova "alternativna" sklonost dio ljudske prirode, neka vrsta genetskog poremećaja. Potreba za ne-logičnim, za pre-razumnim, za divljim umom. Ljudi sa tim (alternativnim) sklonostima nikada (takva im je genetska priroda) neće biti zadovoljni razumnim i provjerljivim objašnjemima. Njima je potrebno "religiozno" neprovjerljivo "objašnje" koje naravno takvo kakvo je mora biti mistično i nikad se neće zadovoljiti dok god u objašnjenju ima i malo traga razuma. Dovoljno je pogledati ogromni spisak tema "alternativaca" koji čine bogatu, doista bogatu literaturu za "alternativni odgoj i obrazovanje". Pa sam je Šeširđija objavio dovoljno literature za "alternativce" da je cijeli cjelcati život mogu studirati i naravno nikada ne doči do nekog zaključna, jer u "alternativno otvorenom duhu" cilj i nije spoznaja nego vjerovanje, u ono što razum NE MOŽE da povjeruje. Kada je nastajalo kršćanstvo/hrišćanstvo jedan od prvih "otaca" (istorijska ličnost) je ustanovio sljedeče o Isusu i uskrsnuću. Rekao je da parafraziram, da se o priča o tom čudesnom događaju, koji razum teško može prihvatati, ali eto o tome su uveliko priča (razapinjanje i uskrsnuće) pošto se o tome toliko mnogo priča, to MORA BITI istina, jer se inače o nekoj izmišljoti ne bi toliko pričalo...
Dosljedno "alternatvno otvorenog duha", sada se naravno postavlja pitanje, da li iz ovih alternatvnih mitova i legendi može nastati neka nova ...hm da je nazovemo religija. Nažalost niko od nas sada živučih neće imati priliku to doživjeti...

arman1 wrote: Okolina Čapljine i Nevesinja nalaze se čelični vezovi za brodove na velikoj nadmorskoj visini. Zaboravio sam sve detalje. Lično nisam išao ali rođak koji hoda po brdima zbog ljekobilja tvrdi da zna barem 5 mjesta gdje još postoje. Znam da spominje za neki kod čapljine da ima nešto izgravirano po njemu i da na par metar od njega ni mobitel ni radio(istina mali kineski na baterije ne funkcionišu). Vjerovatno zbog statičkog elektriciteta. I taj je okrenut ka sjeveru(vjerovatno nekad bio unutar zaliva-moja pretpostavka).
U okolini Sopilja(selo - Nevesinje) su spominjali neku pečinu u kojoj su bile kamane klupe. Ništa posebno osim što nijednu životinju nisi mogao utjerati u pečinu.

Tacan polozaj halki u okolini Capljine, koje spominjes, se vide na donjoj topografskoj karti, na sirem lokalitetu Gradine.
Nadmorska visina Gradine je na oko 180 m nmv a Polje oko Gradine je na oko 150 m nmv. Neretva je na oko 10 m nmv. Udaljenost Gradine od Neretve je oko 300 m vazdusne linije.
Na tom lokalitetu, ne samo da se nalaze ili su se nalazile metalne alke, negi ima i kamenih halki ili nesto slicno tome, koje nisu prirodni fenomeni, vec je jasno da su kamene povrsine klesane, uglacane ljudskom rukom ili na neki drugi nacin / trejem metala ili konopa o drvo/
Moja teza je: da halke na ovom lokolitetu nisu sluzile za vezivanje brodova, vec da su imale drugu namjenu.
Nema smisla ni potrebe da neko sa nivoa Neretve trci uz jako strme litice kanjona, 150 m visinske razlike i vuce za sobom konopac duizne 300 m, da bi svezao neki brod koji je doplivao ili je dovucen uz Neretvu. Brod se mogao svezati i za halke u samom podnozju kanjona Neretve na 10-15 m nmv, par desetal m udaljenih od broda. Prakticno i funkcioalno.
Ako su se brodovi vezvali uz same halke na Gradini onda je vodostaj Neretve morao biti visi za bar 140 metra a to je moglo biti samo prije par miliona godina. Ako je tad neke civilizacija imala brodove, nije ih uopste trebala vezivati za halke. Mogli su levitirati bez halski na svakom mjestu.

Moja je pretpostavka: da su halke bile dio nekog primitivnijeg sistema transporta slicnog zicarama, kosim liftovima, elevatorima koje su na principima strme ravni sluzile za spustanje/podizanje nekog treta, sa lokaliteta Gradina prema Neretvi. Koji se Neretvom, rijecnim trasportom dovozio i/ili odvozio do lokaliteta Gradina.
Ja pretpostavljam da se radi o balvanima. Takvi sistemi i danas postoje, kod masove sjece sume, samo sto se na vrhu strme ravni/ zicare/lancanika nalaze mocni dizel motori ili parni kotlovi. U davna vremen silu za obrtanje lancanika su obezbjedivale snazme, mocne zivotinje kao bivoli, slonovi, konji, deve itd.


Na ideju da halke nisu sluzile za vezivanje brodova, vec za transport sam dosao jedno ljeto spremajuci ispit iz statike/ gdje se uci i o kosim ravnima] na lokalitetu koji se na mapi ispod zove Selo. Da bi hladio usijani mozak od ucenja savakodnevno sam isao na Neretvu prolazeci kroz Polje pored Gradine , halki i jos nekh toponima koje namjerno spominjem u nastavku.

Nisam cak ni arheolog amater. Nejmam blage o tome kako da dokazem pretpostavke. Slucajo procitah ovu temu a pomenuti lokalitet dobro pozajem. Price i legende sam cuo od nene, rodjaka i mjestana a ponesto i sam od toga vidio.

U prilog evntualnim dokazima napominjem nekoliko toponima, i npomena koji onima koji nesto znaju o arheologiji mogu puno reci.

-Gradina, na kojemu se nalazi prapovijesna gradina, kasnoantička tvrđava i srednjovjekovno naselje;
-Strmac.. lokalitet uz samu Gradinu.. strmina okrenuta prema Neretvi i pocetak vododerina sa dosta zemlje i kamenja koje je klizilo prema Neretvi .. idealna za spustanje balvana
-Dubreve. Visoravan smjestena izmedju Bune, Neretve i Bregave dobila ime po nekada gustim sumam hrasta/duba;
-Dubrave je bio i naziv istomene zupe koje se spominje jos u 13 i 14 stoljecu.
-Srednjovjekovni grad Brdo /danas Bivolje brdo/ cije se rusavine nalaze na lokalitetu Gradina, je bio administrativno i vojno srediste zupe Dubrava. Grad je srusen u 14 vijeku poslije nekog rata o cemu govori Marko Vego koji je rodom iz Capljine, koji je istrazivao i pisao o ovom lokalitetu. Novo naselje nice na mjestu danasnsjeg Pocitelja, nekoliko km nizvodno od Bivoljeg Brda.
-Hrast/dub sa Dubravske visoravni je najbolje drvo za gradnju brodova;
-Brodove su od hrastovine gradili svi oni koji su naseljavali Dubravsku visoravan od Ilira preko rimljana u Mogorjelu, do podanika Kulina bana i Herceg Stjepan Kosace.
-Postoje neki dokazi da je u Gabeli bila trgobacka luka sa brodogradilistem jos iz doba ILira;
-kako su se transportvali hrastovi trupci sa Dubravske visoravni do Neretve i Gabele nije mi poznato
-Rijecni, vodeni bivoli su najsnaznije zivotinj koje su nekada obitavali u delti Neretve i Hutovom batu. Na Dubravsku visoravan su izlazili na ispasu u zimskom priodu, kad je rastao nivo Neretve.. Zasto je bas naselje na brdu Kremenac -preko puta Gradine dobilo im po bivolima nije mi poznato. Mozdu su tu bile stale za smjestaj bivola za transport drveta.