Forum Klix.ba

Studentski parlament čvrsto stoji pri stavu da je izjednačavanje diploma prije "Bolonje", sa diplomom master studija, nedopustivo. Prvenstveno iz razloga što bi to bilo diskriminirajuće prema studentima i svršenicima master studija, ali i zbog činjenice da bi osobe sa diplomom I ciklusa studija po starom režimu, koji pri tome nije integrirani, mogli upisati doktorski studij, što bi svakako dovelo do hiperprodukcije i devalvacije doktora nauka", zaključuju iz SPUS-a

ultima_palabra wrote:Zavrsio stari cetverogodisnji... upisao +1 magistarski, ispolagao sve, odbrana mi za 20tak dana.

Koji sam sad ja klinac u ovom svemu?

splinter wrote:

ultima_palabra wrote:Zavrsio stari cetverogodisnji... upisao +1 magistarski, ispolagao sve, odbrana mi za 20tak dana.

Koji sam sad ja klinac u ovom svemu?

Isti slučaj, završio predbolonju 5 god, potom završio +1 , odbranio.

Streptokok wrote:

splinter wrote:

ultima_palabra wrote:Zavrsio stari cetverogodisnji... upisao +1 magistarski, ispolagao sve, odbrana mi za 20tak dana.

Koji sam sad ja klinac u ovom svemu?

Isti slučaj, završio predbolonju 5 god, potom završio +1 , odbranio.

Halali huso materi, sto bi rekli.

cyprus wrote:Konkretno na mom fakultetu i odsjeku je lakše bilo završiti predbolonjske četiri godine (tri puta manje ispita), nego bolonjske... I kraljevi izjednačiše bolonjskih 5 sa ranije 4

Pu jbt...

Chmoljo wrote:bilesi mogu odma' na doktorat!

jesssssssssssssss!!!

jedva čekam da promijenim nick u Dr. Chmoljo

Bosanski_kralj wrote:

cyprus wrote:Konkretno na mom fakultetu i odsjeku je lakše bilo završiti predbolonjske četiri godine (tri puta manje ispita), nego bolonjske... I kraljevi izjednačiše bolonjskih 5 sa ranije 4

Pu jbt...

Ovo samo kod nas ima. Sastane se 10 ljudi i oni odluče šta i kako treba.

plain vanilla wrote:

Chmoljo wrote:bilesi mogu odma' na doktorat!

jesssssssssssssss!!!

jedva čekam da promijenim nick u Dr. Chmoljo

da je pravde, prijasnji diplomci bi doktorat dobili odmah

Bloo wrote:

Qoom wrote:

ultima_palabra wrote:Zavrsio stari cetverogodisnji... upisao +1 magistarski, ispolagao sve, odbrana mi za 20tak dana.

Koji sam sad ja klinac u ovom svemu?

MA 300, AKO odbraniš

kad odbraniš..izađeš pred faks i dereš se THIS IS SPAAAAAAAAAAARTAAAAAAAAAAAAAAA

Henry Chinaski wrote:Ne bih da nekoga uvrijedim ali jedna stvar je jasna.
Bolonjski master, kojeg završavaju svi, bez velikog truda je radikalno degradirao bivšu titulu magistra.
Najpravednije što bi se moglo uraditi je da se magistri od prije bolonje tituliraju novim naslovom koji je puno vrijedniji od bolonjskog mastera, a četvorogodišnji studij je realan pandan ovoj tituli.

Bloo wrote:

purgatorio wrote:Ovo samo važi za diplome stečene na UNSA i samo u KS. Za one koje rade u ostalim kantonima morace izdavati neke nove diplome/uvjerenja.

A šta ako sam većmagistar struke (odnosno završila 4+1)
hoće li mi pare vratit
da idem na moreee

hrasno38 wrote:Nidje veze i totalno pogresno protumaceno. Jedno je magistar struke/master a drugo je magistar znanosti. Ovo prvo je samo igra rijeci jer su u hrvatskoj ono sto zovu kod nas masteri onoi proglasili magistrima i dali skracenicu "mag". Skracenica za magistra znanosti "mr" koji se kod nas dobija za dvije godine kao postdiplomski studij se placa 6000 KM i te pare sasvim sigurno niko sa UNSA nece sam sebi da izbije iz dzepa. I naravno doktorat na kraju uz tri dodatne godine i podosta objasvljenih radaova i neku sicu od 20.000 KM.

2. Magistar/magistra struke

Završetkom preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija (3+2) ili integriranoga (5+0) preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, čijim završetkom se stječe najmanje 300 ECTS bodova, osoba stječe akademski naziv magistar, odnosno magistra uz naznaku struke (na primjer: magistar/magistra krajobrazne arhitekture

Kratica naziva je mag. uz naznaku struke (na primjer: mag.ing.prosp.arch.) i stavlja se iza imena i prezimena osobe.

Završetkom preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija iz područja tehničkih znanosti, osoba stječe akademski naziv magistar inženjer odnosno magistra inženjerka uz naznaku struke, kao i kod prvostupnika.

Završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija u trajanju od jedne do dvije godine, čijim završetkom se stječe u pravilu 60 do 120 ECTS bodova, osoba stječe akademski naziv sveučilišni specijalist, odnosno sveučilišna specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (na primjer: sveučilišni/a specijalist/specijalistica krajobrazne arhitekture), koji se može koristiti uz prije stečeni akademski naziv magistra.

Kratica naziva je univ. spec. uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (na primjer: univ.spec.prosp.arch), može se koristiti uz kraticu akademskog naziva magistra (na primjer: mag.ing.prosp.arch., univ.spec.prosp.arch.) i stavlja se iza imena i prezimena osobe.

3. Magistar/magistra znanosti

Osobe koje su završile sveučilišni poslijediplomski znanstveni studij kojim se stječe akademski stupanj magistra znanosti (mr.sc.) prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 123/03.), zadržavaju akademski stupanj magistra znanosti.
Pogrešno je izjednačavati magistre znanosti i magistre struke, jer inozemne kvalifikacije kojima se stječe titula Master of Science su kvalifikacije 2 razine visokog obrazovanja i nisu usporedive s razinom nekadašnjeg magistara znanosti u RH (i okolnim državama) koji je pripadao trećoj razini visokog obrazovanja (bili su dio doktorskog studija).
Također, kratica akademskog stupnja je mr.sc. i stavlja se ispred imena i prezimena osobe. (npr. mr.sc. Pero Perić, dipl.ing.agr.).

4. Doktor/doktorica znanosti

Završetkom poslijediplomskog sveučilišnog studija koji traje u pravilu tri godine i čijim se završetkom stječe u pravilu 180 ECTS bodova, osoba stječe akademski stupanj doktor znanosti ili doktor umjetnosti i uz naznaku znanstvenog odnosno umjetničkog polja i grane, sukladno propisu kojim se uređuju znanstvena i umjetnička područja, polja i grane.
Kratica akademskog stupnja je dr. sc., odnosno dr. art. i stavlja se ispred imena i prezimena osobe.
Tako tko je završio studij krajobrazne arhitekture pisao: Ivan Horvat, mag.ing.prsop.arch.

Tko bi završio specijalizaciju pisao bi: Ivan Horvat, mag.ing.prosp.arch., univ.spec.prosp.arch. ili samo Ivan Horvat, univ.spec.prosp.arch.

S doktoratom bi pisao: dr.sc. Ivan Horvat, mag.ing.prosp.arch. ili već dr.sc. Ivan Horvat, univ.spec.prosp.arch.

Connaisseur Karlin wrote:

hrasno38 wrote:Nidje veze i totalno pogresno protumaceno. Jedno je magistar struke/master a drugo je magistar znanosti. Ovo prvo je samo igra rijeci jer su u hrvatskoj ono sto zovu kod nas masteri onoi proglasili magistrima i dali skracenicu "mag". Skracenica za magistra znanosti "mr" koji se kod nas dobija za dvije godine kao postdiplomski studij se placa 6000 KM i te pare sasvim sigurno niko sa UNSA nece sam sebi da izbije iz dzepa. I naravno doktorat na kraju uz tri dodatne godine i podosta objasvljenih radaova i neku sicu od 20.000 KM.

tacno

2. Magistar/magistra struke

Završetkom preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija (3+2) ili integriranoga (5+0) preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, čijim završetkom se stječe najmanje 300 ECTS bodova, osoba stječe akademski naziv magistar, odnosno magistra uz naznaku struke (na primjer: magistar/magistra krajobrazne arhitekture

Kratica naziva je mag. uz naznaku struke (na primjer: mag.ing.prosp.arch.) i stavlja se iza imena i prezimena osobe.

Završetkom preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija iz područja tehničkih znanosti, osoba stječe akademski naziv magistar inženjer odnosno magistra inženjerka uz naznaku struke, kao i kod prvostupnika.

Završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija u trajanju od jedne do dvije godine, čijim završetkom se stječe u pravilu 60 do 120 ECTS bodova, osoba stječe akademski naziv sveučilišni specijalist, odnosno sveučilišna specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (na primjer: sveučilišni/a specijalist/specijalistica krajobrazne arhitekture), koji se može koristiti uz prije stečeni akademski naziv magistra.

Kratica naziva je univ. spec. uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (na primjer: univ.spec.prosp.arch), može se koristiti uz kraticu akademskog naziva magistra (na primjer: mag.ing.prosp.arch., univ.spec.prosp.arch.) i stavlja se iza imena i prezimena osobe.

3. Magistar/magistra znanosti

Osobe koje su završile sveučilišni poslijediplomski znanstveni studij kojim se stječe akademski stupanj magistra znanosti (mr.sc.) prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 123/03.), zadržavaju akademski stupanj magistra znanosti.
Pogrešno je izjednačavati magistre znanosti i magistre struke, jer inozemne kvalifikacije kojima se stječe titula Master of Science su kvalifikacije 2 razine visokog obrazovanja i nisu usporedive s razinom nekadašnjeg magistara znanosti u RH (i okolnim državama) koji je pripadao trećoj razini visokog obrazovanja (bili su dio doktorskog studija).
Također, kratica akademskog stupnja je mr.sc. i stavlja se ispred imena i prezimena osobe. (npr. mr.sc. Pero Perić, dipl.ing.agr.).

4. Doktor/doktorica znanosti

Završetkom poslijediplomskog sveučilišnog studija koji traje u pravilu tri godine i čijim se završetkom stječe u pravilu 180 ECTS bodova, osoba stječe akademski stupanj doktor znanosti ili doktor umjetnosti i uz naznaku znanstvenog odnosno umjetničkog polja i grane, sukladno propisu kojim se uređuju znanstvena i umjetnička područja, polja i grane.
Kratica akademskog stupnja je dr. sc., odnosno dr. art. i stavlja se ispred imena i prezimena osobe.
Tako tko je završio studij krajobrazne arhitekture pisao: Ivan Horvat, mag.ing.prsop.arch.

Tko bi završio specijalizaciju pisao bi: Ivan Horvat, mag.ing.prosp.arch., univ.spec.prosp.arch. ili samo Ivan Horvat, univ.spec.prosp.arch.

S doktoratom bi pisao: dr.sc. Ivan Horvat, mag.ing.prosp.arch. ili već dr.sc. Ivan Horvat, univ.spec.prosp.arch.

mirza_15 wrote:Haj ba, sta kukate ko kakve tetke. Ja sam isao 9 semestara, plus diplomski dok su neki fakultet zavrsavali poslije 4 godine i bez diplomskog pa na kraju svi 7 stepen. Eno kod mene u firmi istu platu ima svaka pozicija sa fakultetom. Niko nije nama inzinjerima dao neku prednost nad pravnicima, ekonomistima i sl., a plus firmi primarna djelatnost telekomunikacione usluge. Svi smo vss, 7 stepen i ista plata. Niko se nije bunio zbog toga. Vi dobili laksi sistem i godinu vise studija. Taman ste tu negdje sa onim dodiplomskim studijem. Svakako zavrsavate ispite po sistemu: prosao pored faksa=5 bodova, dobro vladanje=10 bodova, saberes jos malo i moze osmica ili devetka.

Chmoljo wrote:bilesi mogu odma' na doktorat!

jesssssssssssssss!!!

jedva čekam da promijenim nick u Dr. Chmoljo

1. predbolonjci magistri su magistri nauka, dok su ovi magistri struke.
2. nisu ekvivalent polovici doktorskih studija već trećini. onaj ko je magistar nauka priznaje mu se da je apsolvirao prvu godinu doktorskog studija.
to je što se tiče nekakvog teoretskog dijela. u praksi niti jednoj od bologna titula ne treba davati nikakav značaj

kolegione wrote:

mirza_15 wrote:Haj ba, sta kukate ko kakve tetke. Ja sam isao 9 semestara, plus diplomski dok su neki fakultet zavrsavali poslije 4 godine i bez diplomskog pa na kraju svi 7 stepen. Eno kod mene u firmi istu platu ima svaka pozicija sa fakultetom. Niko nije nama inzinjerima dao neku prednost nad pravnicima, ekonomistima i sl., a plus firmi primarna djelatnost telekomunikacione usluge. Svi smo vss, 7 stepen i ista plata. Niko se nije bunio zbog toga. Vi dobili laksi sistem i godinu vise studija. Taman ste tu negdje sa onim dodiplomskim studijem. Svakako zavrsavate ispite po sistemu: prosao pored faksa=5 bodova, dobro vladanje=10 bodova, saberes jos malo i moze osmica ili devetka.

To nek si nam rekao, kad si vec mudar i inteligentan toliko, pojasni mi da li je meritum znanja, profesorska samovolja, i sta je sa tvojim kolegama sto su ipak otisli na master jer nisu dobili stelu u jebenom usranom BHTELECOMU jer nisu jebeni usrani uhljebi sad treba tebe ujednačiti sa njima brao logika ti je vrh kako ti posta inženjer, beli kako si i dobio posao u usranom BHTELECOMU.
Ti znas sta je bolonjski proces, a sta je stari sistem, nisi u stanju da konceptualno povezes da se ne gleda znanje koliko te neko tjerao da ucis napamet nego koliko znas ono sto treba da znas.
Ti ces nam reci kako smo mi zavrsavali fakultet, a kako si ti zavrsio, idi hodaj po hodnicima USRANOG TELECOMA i prestani nas peglati

EDIT: RANIJE SAM PREDLAGAO PODFORUM ZA NASU DIJASPORU JER SU NEREALNI VIDIM OVAJ BRAT NABIO ZA GODINU 3000 POSTOVA, NEKOME PRICA O TESKOCAMA STUDIRANJA I RADA, A ZUJA HODNICIMA TELECOMA I POSTA NA FORUMU ZA OVAKVE PODFORUM ( I PRIKACITE IM I STRANKE NA TAJ FORUM OVOME SDA) hvala lijepo i prijatno