spreca wrote:
U bivsoj su osim siptara najebali najvise bosanci i makedonci
Nema šta....Svi narodi i republike su najebali u toj "bivšoj".
A inače su pre "bivše" to sve odreda bili idupičkumaterinu napredni narodi i razvijeni krajevi.
Kako možete pisati samo ovakve bedastoće?
O razvoju privrede na Kosovu sam već pisao pre par stranica na ovoj temi.
Nema tu više šta da se doda. Kosovo je bio najzaostaliji region oduvek i sve što je na Kosovu izgradjeno od industrije, izgradjeno je za vreme SFRJ jer je Kosovo bilo najveći korsnik Fonda za nerazvijene.
Da ne pominjem kako su Albanci na Kosovu živeli 100 puta bolje od svojih zemljaka iz Albanije, iako su pošteno govoreći i danas na nižem civilizacijskom nivou od njih, jer na Kosovu u ruralnim sredinama rodopske zajednice nikad nisu prevazidjene.
Po čemu je BiH najjebala?
BiH je takodje u SFRJ doživela privredni prosperitet. Forsirana je sa razlogom teška industrija (metalurgija, metalna i hemijska industrija) i vojna industrija. Odmah posle rata, tokom krize sa SSSR-om, u BiH su iz strateških razloga prebacivana vojna postrojenja. SOKO iz Mostara, koji je zapošljavao 6000 ljudi, je nastao preseljenjem fabrike aviona Ikarus iz Zemuna.Orao iz Pančeva je dislociran u Rajlovac. Pa onda je izgradjen Pretis iz Vogošće... Da ne pominjem sad sve fabrike popu Slavka Rodića iz Bugojna, Bratstva iz Novog Travnika, Vizezit iz Viteza i sve ostale vojne komplekse u Bihaću, Konjicu, Han Pijesku...
Odmah posle rata, prva velika radna akcija je bila izgradnja pruge Brčko-Banovići. Izgradjena je nova željezara u Zenici, koksara u Lukavici, Aluminij u Mostaru, fabrika motora u Sarajevu (FAMOS)...
Znači, u BiH je ulagano odmah posle završetka rata, kada nije bilo novca i kapitala za investicije. U odnosu na broj stanovnika, BiH je odobren najveći zajam iz Fonda za obnovu zemlje.
A Fond je punjen manjim delom od ratnih reparacija, a većim delom iz poljoprivrednih viškova. SFRJ je tek početkom 60-ih godina počela uzimati inostrane kredite.
Sve do tada uzimano je od seljaka, jer se jedino u poljoprivredi proizvodio višak vrednosti. To su bili začeci planske privrede, gde se kapital iz poljoprivrede prelivao u razvoj industrije.
Ako se baš insistira na nekoj pljački, najviše su opljačkane Vojvodina i Slavonija, odnosno tamošnji seljaci. Bili su na ivici holodomora kao ukrajinski seljaci pod Staljinom.
E posle, kad je SFRJ 60-ih godina dobila pristup Svetskoj Banci i kreditima, krenuo je pravi industrijski bum, koji nije mimoišao ni BiH. Tad su izgredjeni i Agrokomerc, Krivaja, TAS, osnovani su UNIS, Energopetrol...itd itd.
Praktično sve do 1974 godine, SFRJ je bila jedna od zemalja sa najbržim industrijskim razvojem. A onda je republička elita (medju kojima je bio i Džemal Bjedić kojeg si pomenuo) počela da se ponaša više ideološki, a manje tržišno.