Cybernetic wrote:Challenger__ wrote:Znam ko su Vlasi, kako oni zatečeni pri naseljavanju Slovena, tako i oni koji su stekli takav naziv zbog svog socijalnog statusa (pokretno stočarsko stanovništvo) usljed različitih okolnosti, a nemaju veze sa ovim starosjediocima.
Pitam te da vidim kakvog si mišljenja o porijeklu stanovništva zapadne Hercegovine. Kakva su tvoja saznanja o njima?
Ma sve je to Vlahadija.
Ovdje na forumu je jednom netko napisao da su se u zapadnoj Hercegovini masovno naseljavala albanska katolicka plemena sto je glupost. Arbanasi su odlazili u tada mletacku Dalmaciju. Steta sto nam ne dolazi vise onaj Fratris. On raspolaze ogromnom literaturom o migracijama i porijeklu stanovnistva BiH i okoline.
Vlah je u vrijeme doseljavanja Slavena na Balkan bio čovjek u unutrašnjosti Balkana koji govori romanskim jezikom i pretežno živi u planinama, baveći se stočarstvom. Vlasi su se širili po cijelom Balkanu i vremenom se slavenizirali. Primorci u Hrvatskoj, Vlasima nazivaju sve Zagorce, u BiH tim imenom nazivaju Srbe, a u Srbiji tako nazivaju Rumune. [1]
Tokom 14.-og vijeka u Bosni i Humu osjetno je drugo, snažno doseljavanje Vlaha, koji se bave tradicionalnim zanimanjima. Osvrt na njih važan je u ovom slučaju iz dva razloga:
1. Nastanak jače pravoslavne zajednice što uzrokuje potrebu stvaranja crkvene infrastrukture tokom 15. i 16. vijeka u Hercegovini, kao što iz šokačko-bunjevačke komponente (većinom) nakon eliminacije glagoljaša jača rimo-katolička dogma u 17. i 18. vijeku.
2. U vlaško-bunjevačko-šokačkoj grupaciji tokom 19. i 20. vijeka izvršit će se instaliranje ideje o srpskoj ili hrvatskoj naciji u Bosni i Hercegovini u cilju hegemonističkih težnji. Vlaško-bunjevačko-šokačka komponenta i glagoljaštvo je još uvijek nedovoljno istražena pojava (i nestanak) na historijskoj sceni BiH.
Mavro Orbini u
"Il regno degli Slavi" (str. 282) kaže:
"Il detto Senko era stato barone del bano Tuatcko. Il quale teneva della marina tutta la terra di Chelmo fino a Cogniz et Nevesigne con tutte le Vlachie" (Pomenuti Senko postade vlastelin bana Tvrtka. On je od primorskih zemalja držao cijelo Zahumlje do Konjica i Nevesinja sa svim Vlasima) (govoreći o drugoj polovini 14. vijeka). Malo dalje, na str. 357. Orbini navodi:
"Il paese di Chelmo, comiciando dalla marina infin a Nevesigne a Coniz con li Valachi" (Predio Hum koji počinje od Primorja pa se pruža do Konjica i Nevesinja sa svima Vlasima).
U Hercegovini kao dijelu bosanske države, feudalni sistem je bio mnogo blaži nego u Vizantiji (Bizantu), srednjovjekovnoj Bugarskoj ili Srbiji. Tako da sve više pristižu nove vlaške grupe, koje ovdje nalaze zimski boravak za stoku i stvaraju neku vrstu nove "Vlahije" poslije one u Tesaliji, odakle je poticala većina ovih skupina. Intezivni val naseljavanja Vlaha u Hercegovini traje od 1330. do 1420. godine. Osmanski sistem unutar vlaške zajednice uvodi bajraktare, koji pored vojvoda i knezova postaju novi autoriteti. Manje osamostaljene zajednice Vlaha u sačuvanim dokumentima nazivaju se raznim imenima, najčešće "gora" (montanea) kao geografski pojam i "katun" (cathon). U drugoj polovici 15. vijeka, Vlahe je teže odvojiti od Slavena, jer nose ista imena i prezimena, ali Dubrovčani i drugi, tačno su znali "tko su Sclavi, a ko Vlachi", na području Huma (Hercegovine). Tokom 1423. godine vlasi Morlachi, sa Sandaljeve zemlje migriraju prema Zeti. Riječ "Vlaštak" je izvedena od naziva Vlah i u njenom se značenju jasno osjeća prizvuk "došljak", "doseljenik". Ti ljudi su svoje male zajednice nazivali "katunom", ali to ne znači da oni nisu bili poslovenjeni". [2]
Tokom 15. vijeka jezik se mijenja, umjesto dotadašnjih tipičnih slovenskih nastavaka (ec), dolazi novi, tvrđi (ac). Umjesto mehkih vokala dolaze tvrdi, a kod tvrdih još tvrđi. Promjene u jeziku nastaju što su dotadašnji romanofoni Vlasi počeli da govore slavenski. Oni su primili jezik, ali i tom jeziku, nešto i dali. Karakteristični po labilnosti slavenski vokal
"jat", oni su odredili kao
"ije", umjesto starijih verija "e" i "i". Ijekavice i danas ima samo tamo gdje je u većoj mjeri bilo Vlaško življe. Pretvaranje "e" u "ie", tipično je romanska karakteristika u mlađim romanskim jezicima, ne samo u susjednoj Italiji, nego i u Španiji. Vlasi su unijeli još neke osobine: izmijenjeni jezik nema glasa "h", karakterističnog za Slavene, naročito Zapadne. Glas "f" na kraju riječi se pretvara u "p", kao i u novijem talijanskom. [3] Pojava neizgovaranja slova "H" i pretvorba "F" u "P", i danas je veoma izražena, više kod katolika nego kod pravoslavnih. Tako možemo redovno čuti: Rvati, Rvatski, 'urme (hurme), 'rana (hrana), aljina (haljina), ljeb (hljeb), Pilip (Filip), pratar (fratar), kruv (kruh), Ava (ž. ime Hava), Me'o (Meho), itd.
Ovu karakteristiku Vlasi su, ali ne svi, ispravili preko pravoslavnog liturgijskog riječnika (Hrist, hrišćani, hristoljubiv, arhangeli, metoh, Hilandar, i sl.), dok je pretvorba "F" u "P" prisutna kod Trifun - Tripun, Trifko - Tripko. Također je primjetna nepravilna upotreba slova "H" kod muslimanskih imena kao: Hamet (Ahmet), Verat (Fehrat), Halija (Alija), Varudin (Fahrudin).
Vlasi Maleševci (Maleševići, selo nadomak Mostara), Predojevići, Pilatovci, su nešto poput vlaških plemena ili većih rodovskih zajednica. Vlaška imena su Bun, Mrgela, Sarban, Balšić, Radul, Altoman, Koroman, Motul, od prezimena Drakulić (Drakul - zmaj), Furtula (od furto - krađa), Pindulić (Pind, gora u Grčkoj, puna stočara Vlaha), Pikuli i Pikula, Boban, Bogdan, Kordić, Boljun, Cipuljić ima latinski korijen čib (us), jelo ili hrana, a kod srednjovjekovnih Vlaha dolazi već u prijevodu Hran, Hrano, Hranul. Selo Cipuljić kod Bugojna je poznato cincarsko naselje. Jukić u
"Zemljopis i povjestnica Bosne" (str. 28.) spominje da su sredinom 19. vijeka, još stare žene tamo znale govoriti rumunjskim jezikom. Danas u ovom selu svi će vam reći da su "katolici i Rvati".
Po mišljenju Mithata Sertoglua, 50 vlaških domova sačinjavali su jedan katun, starješine (tur.
kethudalar) nahija zvali su se knezovi, a starješine sela primićuri (primikur). Knezluk i primićurluk, bio je nasljedan i prelazio je sa oca na sina. Oni su pomagali eminima u ubiranju vergije (poreza) filurije., a sami su bili oslobođeni dažbina. [4]
U drugoj polovici 16. vijeka, u službenim aktima osmanske vlasti, hijerarhija pravoslavne crkve u BiH, patrijarh, mitropoliti i episkopi se nazivaju prelatima Vlaha i Srba. Vlaško krčevinarstvo uništilo je bogate hercegovačke šume, tako se Mlečanin Fabricius u prvoj polovini 16. vijeka javlja kao zastupnik eksploatacije brojnih šuma u okolici Mostara. Hercegovačkim Vlasima se vrši kolonizacija kliškog i zvorničkog sandžaka. Pri slavizaciji Vlaha (Polimlje, Piva, Vasojevići, Rudine itd.) uticaj je imala pravoslavna crkva. Vlasi nisu imali svoje crkvene organizacije (na Cetinju ima Vlaška crkva) da po njoj čuvaju i njeguju svoj jezik i druge posebnosti tako da su posrbljeni, a u Grčkoj pogrcivani. Franjevci su redovno slali izvještaje u Rim kad Vlasi prime katoličanstvo, ukoliko opet uslijed seobe promijene vjeru to se prešućuje i dalje se šalju izvještaji i "povjerenom stadu". Utvrđivanjem netačnosti izvještaja, sveštenstvo se branilo "prisilnim prihvatanjem islama". Vlasi kao nomadski narod krečući se za boljim ispašama u novom kraju, okreću se vjeri sredine. Masovni "nestanak" tek pokrštenih Vlaha, crkveni historičari redovno predstavljaju kao
"progon kršćana sa vjekovnih ognjišta" ne uvažavajući mogućnost seljenja, rodovskog opredijeljenja za islam ili pravoslavlje, što je bila normalna pojava posebno kada Vlasi napuštaju nomadski način življenja. Vlaško bavljenje drugim rentabilnim poslovima (poljoprivreda, kiridžaluk - kiridžije, držanje skele, splavarenje i sl.) stvara potrebu trajnog naseljavanja. Vremenom nestaju kao posebne skupine, tako da sjećanje na njih ostaje kod drugih. U dubrovačkim sudskim arhivima, stoji da govore slavenskim (bosanskim) jezikom, što ne znači da su postali Slaveni, nego proces slavenizacije još traje. Van svoje sredine govore slavenskim (bosanskim) jezikom, a između sebe govore "svojim vlaškim jezikom", koji je mješavina bosanskih i vlaških izraza. Vlasi u Istočnoj Srbiji očuvali su se jer je proces posrbljivanja zaustavljen, dok u BiH nije tako. Vlasi su slavenizirani, pa onda pokatoličeni ili hristijanizirani, da bi krajem 19. vijeka se idealno uklopili u nacionalističke projekte hrvatizacije ili srbizacije BiH. Da su bosanskohercegovački katolici i pravoslavci vlaškog porijekla govori očuvanost nekih običaja, vjerovanja i sujevjerja, čemu se katolička crkva suprostavlja dok pravoslavna ima tolerantniji stav.
[1] Vasa Čubrilović,
Simpozij o Vlasima (diskusije) ANUBiH, Radovi, knjiga LXXIII; Knj. 22, Sarajevo, 1983., str. 153-154.
[2] Ivan Božić,
Uloga i organizacija ratničkih družina u Zeti XV. vijeka, Radovi..., ANUBiH. str. 95.
[3] Bogumil Hrabak, diskusije, Radovi..., ANUBiH, str. 159-160.
[4] M. Sertoglu,
Resimli tarihi Ansiklopedisi, Istambul, 1958., str. 87.
Ovo ti je kada tražiš paralelu ili vezu tamo gdje ne treba ili tamo gdje je nema. Vođa ove organizacije Charles Maurras je bio agnostik. Ova politička organizacija (
Francuska akcija) se zalagala protiv tekovina francuske buržoaske revolucije, tj. bila je protiv republike, a težila je ponovnoj uspostavi monarhizma i kraljevske vlasti. Prije svega, bili su rojalisti, a možda jedina veza sa MM su bili što su se zalagali za katolicizam (pandan panislamizmu) i što su bili antikomunistički nastrojeni. Rekao bih da su ovi
Francuzi bili dosta radikalniji i bliži fašizmu, budući da su bili protiv Židova, Hugenota...
Mjesec dana prije agresije u parlamentu neki Sahinpasic Saja ( SDA ) pjeva u klupi ,, pliva patka pliva guska ova zemlja bice Turska ,, ( cetnikusa Rada Djokic sa mikrofonom TV Sarajevo stoji pored njega slusa ga i prenosi to gledaocima . Ne znam gdje je bio za vrijeme rata ali u rovu nije bio . I tako mogu do zore nabrajati . SDA mladi i stari muslimani nisu ni vidili rata ni namirisali baruta . njihova je bila logistika( citaj hapanje para ) i politika podjele . I ti meni kao SDA ovac pricas o domovini . Nijedan MM nijedan SDA ovac nikad nije radio u interesu cjelovite , suverene , nedjeljive , gradjanske sekularne , demokratske Republike Bosne i Hercegovine . Nijedan i nikad . I ti meni o domovini pricas prnko jedno SDA ovsko i izdajnicko . Da se vas pita sutra bi podijelili Bosnu i moj grad i mezare moje familije koja je ginula za Bosnu bi otpremili u srbiju . Ali vas se ne pita . i jos mi samo reci koji si ti od ovih mladih muslimana . ovaj s pocetka videa ili onaj tamnoputi sa kraja
,pogotovo u našoj zenici,g.bata.
