Forum Klix.ba

Ripicipi wrote:Ratnik do ratnika

salonac do salonca

Hlapoje wrote:

A1fa wrote:Ne kontam zasto se na temi ,,srpska drzava u Sarajevskom polju'' raspravlja u imenima koja Bošnjaci daju svojoj djeci??? Kako su se oni ,,izvorni'' Hrvati i Srbi koji su naselili ova područja pa asimilirali Ilire i sve ostale koje su zatekli zvali? Kristijan, Jugoslav, Marija sigurno nisu...priču o prodaji vjere za večeru možete i na sebe primjeniti, ili vas ima još možda koji se molite Vesni i Perunu??

To je vrlo važno.
Danas, samo Srbi iz Bosne baštine tu neku tradiciju, običaje i imena srednjevekovne Bosne.
To nije iz političkih razloga, već je to jednostavno ostalo kod Srba kao ukorenjena tradicija.
Zašto onda Srbi iz Bosne ne bi mogli tu državu koju je osnovana u Sarajevskom polju smatrati svojom?

Ne provaljuj se i ne laprdaj gluposti.

Hlapoje wrote:

A1fa wrote:Ne kontam zasto se na temi ,,srpska drzava u Sarajevskom polju'' raspravlja u imenima koja Bošnjaci daju svojoj djeci??? Kako su se oni ,,izvorni'' Hrvati i Srbi koji su naselili ova područja pa asimilirali Ilire i sve ostale koje su zatekli zvali? Kristijan, Jugoslav, Marija sigurno nisu...priču o prodaji vjere za večeru možete i na sebe primjeniti, ili vas ima još možda koji se molite Vesni i Perunu??

To je vrlo važno.
Danas, samo Srbi iz Bosne baštine tu neku tradiciju, običaje i imena srednjevekovne Bosne.
To nije iz političkih razloga, već je to jednostavno ostalo kod Srba kao ukorenjena tradicija.
Zašto onda Srbi iz Bosne ne bi mogli tu državu koju je osnovana u Sarajevskom polju smatrati svojom?

Svakako, osobito oni vlasko-cincarski elementi sto su u akindzijskim cetama, ratujuci za Osmanlije, naselili podrucje
B Krajine.Sve tipicna prezimena karakteristicna za srednjovjekovnu Bosnu: Curguzi, Balabani,Kuridze, Munjize i tako to.
Daj bolan, tu pricu mozes pricati nekome ko vas ne poznaje, nama je savrseno jasno koliko Srbi danas u Bosni imaju veze sa tradicijom i obicajima srednjovjekovne Bosne.

Nedobrovoljac wrote:

LBVIEW wrote:
Svakako, osobito oni vlasko-cincarski elementi sto su u akindzijskim cetama, ratujuci za Osmanlije, naselili podrucje
B Krajine.Sve tipicna prezimena karakteristicna za srednjovjekovnu Bosnu: Curguzi, Balabani,Kuridze, Munjize i tako to.
Daj bolan, tu pricu mozes pricati nekome ko vas ne poznaje, nama je savrseno jasno koliko Srbi danas u Bosni imaju veze sa tradicijom i obicajima srednjovjekovne Bosne.

Ne manipuliši matere ti, kad vrlo dobro znaš da su to ličke i dalmatinske porodice, naseljene prije 200 i nešto godina. Kakvi crni Vlasi i Cincari.

Vratiti se na period prodora Osmanlija u B Krajinu i dolaska pravoslavaca u istu u sluzbi Osmanlija, ima podosta literature o tome. Nije to nesto cega se treba stidjet, nijedan ovih "bratskih" naroda nije nastao "prostom diobom" vec je mix razlicitih etnickih skupina, samo sto se zvanicna srpska historiografija ubi dokazivajuci, u suprotnosti sa zdravim razumom i historijskim cinjenicama, kako su jedino Srbi izuzetak po tom pitanju, a porijeklo iskljucivo vuku od onih sto su pod imenom jednog od slavenskih plemena onomad u stoljecu sedmom stigli na ove prostore. Ono sto je, na koncu bilo najvazniji kriterij za konstituiranje srpske nacije je religija, kao uostalom, i kod susjeda i komsija, tako da je danasnja srpska nacija konglomerat razlicitih etnickih skupina koje ista povezivala. U kontekstu ove price ko "ima pravo" pozivati se na srednjovjekovnu Bosnu samo se prisjetih ove historijske cinjenice i porijekla danasnjih Srba u B Krajini i srednjoj Bosni, gdje nekakvih samosvjesnih Srba u tom periodu tu nije ni bilo, a tesko da je ikako bilo i pravoslavaca, za razliku od,recimo, istocne Hercegovine.

@LBWIEW
A gdje si to to procitao da se srpski znanstvenici ubise da dokazu da svi Srbi danas vuku porijeklo od tih Srba iz 6 ili 7 vijeka.Neces nam valjda reci da rebamo sad citirati ludog Deretica i par srpskih mitomana,koje imas i kod drugih naroda.Naravno da su danasnje nacije na balkanu mix slovenskih i doslovenskih naroda i da su Srbi najvise asimilovali te doslovenske narode.Ne znam sta ti znace prezimena u bos.Krajini i njihovo vezivanje za praporijeklo necije.Imas tamo raznih prezimena i vecina su testiranih I2a DIN S i R1 a,posebno R1a je koncentrisan kod Srba u sjeveroistocnoj BiH.

Evo ovde ti je najjednostavnije objasnjeno od "normalnih" srpskin znanstvenika a za dalje se malo aktiviraj.

"Doskora niti jedan znanstveni rad nije se bavio konkretno vezom Slovena i I2a , ali se veliki broj nezavisnih istraživača time bavio , za haplogrupu I prije svega Kenneth Nordvedt , američki znanstvenik . On je dosad definirao većinu podskupina unutar I haplogrupe i glavni je savjetnik ISOGG ( Međunarodnog društva genetske geneaologije ) , a istovremeno se za stupnjeve mutacija untar haplogrupa koriste baš njegovi modeli i formule .
Nordvedt je prvo ustanovio da sva balkanska I2a Dinarik nije starija od 2500 godina , potom je ustanovio da većina balkanske I2a Dinarik predstavlja samo ogranak starije I2a Dinarik koja se nalazi na sjeveru Europe ( U Ukrajini , Poljskoj i Bjelorusiji ) kao i da je raznolikost haplotipova daleko veća na slovenskom sjeveru nego na Balkanu . Treba samo napomenuti da u Polesju u Bjelorusiji ( mjesto etnogeneze Slavena ) I2a Dinarik dostiže balkanske postotke od 30% .
Nakon njegovih nalaza još neki nezavisni istraživači , analizom sveukupno ispitanih I2a Dinarik došli su do istih rezultata . Tako je Bjelorus Verenich vrlo argumentirano i sa egzaktnim računicama to predstavio .
Najbliži balkanske I2a Dinarik su I2a Isles i Disles koji se skoro pa isključivo nalaze na britanskim otocima . Smatralo se dugo da je Balkan bio previše južno da bi bio mjesto gdje su se ove grane razdvojile i prije mjesec dana stigla je i potvrda da mjesto razdvajanja svakako nije Balkan već Poljska , jer je upravo tamo pronađena nova podgupa koja je predak i za britanski i za I2a Dinarik među Slavenima .

Još jedan jak dokaz da je I2a došla sa Slavenima je praktično nepostojanje I2a Dinarik u Italiji . Skoro je objavljeno dosad najveće znanstveno istarživanja za Italiju koje je pokazalo da I2a Dinarik u Italiji nije prisutno ni sa 0,5 posto . Pa da je tisućama godina I2a Dinarik bio u kontinuitetu na Balkanu , zar ne bi njegovo prisustvo u Italiji bilo bar 5% , a ne 0,5 posto .
Ako se pogleda karta današnjeg rasprostiranja I2a Dinarik ona korespondira sa granicama dokle su Slaveni došli , nema je zapadno od rajne , u Italiji i ostatku zapadne Europe gdje Slaveni nikad nisu došli , a ima je u Grčkoj , na Peloponezu gdje su živjela slovenska plemena Milinga i jezeraca .

Čak su i na Wikipediji koja je dugo forsirala staru priču promijenili članak i postavili novi koji govori o vezi slovenske ekspanzije sa širenjem I2a Dinarik .

" In 2010, Ken Nordtvedt , a physicist by training and genetic genealogist by interest , however argued that I - L69.2 is too young not to have been a result of a sudden expansion . [ 17 ] According to him I2a1b1 arose not earlier than 2500 years ago in Eastern Europe . he has presumed this to be a consequence from the Slavic invasion of the Balkans , from the area north - east of the Carpathians since 500 CE . [ 18 ] in his spread map , he locates the start of the I - L69.2 lineage into the same area . [ 19 ] Nordvedt , however , is yet to publish any of his findings . In 2012 Russian biochemist Anatole Klyosov reported to have confirmed the young age of I - L69.2 ( previously proposed by Nordtvedt ) . [ 20 ] according to Klyosov , Haplogroup I2 populations were almost completely exterminated in Europe 4,500 YBP , and the survivors fled to England and Ireland . As such , I2 started to resettle Eastern Europe only around 2,300 YBP according to him . "

Evo ti jedan nacin kako se racuna starost u ovom slucaju L-147

Igor Rozanski-molekularni biolog-saradnik Kena Nordverdta

Sa Balkanskim I2, kojega oko 96 posto čini "Dinarska" grana I2a1b , raspored je veoma interesantan. Ako tu granu prikažemo u kratkom (17 i manje markera) formatu iz uzoraka s terena, onda bi njen uzrast iznosio 3.300 ili više godina. Čim uzmete dugačke haplotipove iz komercijalnih baza podataka (37 i više), predak nikako ne želi biti stariji od 2.200 godina. Pri tome je to javno jedna ista grana, bazni haplotip i geografija odgovaraju 1/1. A uniformnost u I2a1b je skoro šablonska - kako je počela rasti, tako i nastavlja do današnjeg dana bez prekida. Odakle takve razlike?


Odlučio sam provjeriti, i ubacio sam u kalkulator za YFiler odgovarajuće dijelove referentnog uzorka od 134 haplotipa sa 67 - i 43-markera iz ove grane, što se koristi za kalibraciju brzine mutacija. Njezina starost u 67-markernom formatu je 2025 + / -210 godina, parametar konvergencije - 1,00. Pri proračunu sa 17 markera dobiva se ne manje homogena grana, ali starost je 2900 + / -320 godina. Precjenjivanje uzrasta iznosi skoro 1,5 puta, kao što je već spomenuto. Ponavljm, proračun je rađen na istom skupu haplotipova i sa referentnom konvergencijom. Jedinstveno objašnjenje - je da je u ovoj grani slučaj htio da su markeri koji obrazuju granu upravo markeri iz kratkog tipa. Prije svega, DYS19, koji na granama ovakvog uzrasta obično daje manji broj mutacija. Na dugom haplotip se to kompenzira sa manjim brojem mutacija u drugim umjereno brzim markerima, dok na kratkim kompenzacija nije dovoljna.


Da biste izbjegli precjenjivanje, u principu, može se umjetno podijeliti cijelu granu na alele u DYS19, izračunati starost za svaku od ovih "podgrana", a zatim starost njihovog zajedničkog pretka. U stvari, tako je svojeremeno radio K. Nordtvedt da bi riješio paradoks, ali to je suviše umjetno. Jednostavnije je uzeti bolje točnu kalibraciju 67-markernog uzorka (ako postoji), i ne gubiti vrijeme i energiju s "bikini-formatima".

Vraćajući se na Balkanskom I2a1b, ponavljam još jednom, da do danas ne postoji dokaz da su nositelji haplogroup I2 živjeli na Balkanu PRIJE 2000 GODINA ILI RANIJE. Predstavnici kompaktne grane I2a1b su očigledno došli sa sjevero-istoka (Karpati Polesje?) , dok je broj nositelja pojedinačnih i2b, I2a1a i reliktnih I2a * premalen da bi donosili bilo kakve zaključke."




Zanimljiva koncentracija R1a Z280 L1280 u sjeveroistocnoj Bosni.Inace po nekim istrazivanjima tuzlanski i dobojski kraj je najvise naseljen ovom Hg u BiH.

Prezimena koja pripadaju haplogrupi " R1a Z280 L1280 " ( PLAVO ) :

1 Palangetić - i ( Radačići , Olovo )
2 Gužvica - i ( Vrelo , Šekovići )
3 MILIĆ - i ( Tabanci / Tršić , Zvornik )
4 VIDOVIĆ - i ( Jasenica , Zvornik )
5 MILOŠEVIĆ - i ( Jasenica , Zvornik )
6 LAZAREVIĆ - i ( Jasenica , Zvornik )
7 MITROVIĆ - i ( Glavičorak , Bijeljina )
8 GAJIĆ - i ( Glavičorak , Bijeljina )
9 VASIĆ - i ( Jasenica , Zvornik )
10 - JOVANOVIĆ - i ( Roćević , Zvornik )
11 GAJIĆ - i ( Jasenica , Zvornik )
12 RAKANOVIĆ - i ( Jasenica , Zvornik )
13 ĆOSIĆ - i ( Banovo Polje , Botatić )
14 - PENIĆ - i ( Dublje , Bogatić )
15 Jockovic - i ( Dublje , Bogatić )
16 MAKSIMOVIĆ - i ( Bukor , Šabac )
17 PAVLOVIĆ - i ( Bukor , Šabac )
18 STANOJEVIĆ - i ( Zalazje , Srebrenica )
19 VUJIČIĆ - i ( Skrađani , Šabac )
20 Damnjanović - i ( Zminjak , Šabac )
21 - POPOVIĆ - i ( Zminjak , Šabac )
22 MAKSIMOVIĆ - i ( Vrelo , Šekovići )
23 MATIĆ - i ( Vrelo , Šekovići )
24 ĐURIĆ - i ( ( Vrelo , Šekovići ) )
25 MARJANOVIĆ - i ( Vrelo , Šekovići )
26 PAVLOVIĆ - i ( Očevlje , Vareš )
27 - MARKOVIĆ - i ( Križevići , Olovo )
28 PETROVIĆ - i ( Jasenica , Zvornik )
29 LAZAREVIĆ - i ( Jasenica , Zvornik )

O podrijetlu Nikole Tesle često je pisano . Uglavnom se radilo o uzgred pomenutim dijelovima biografije poznatog znanstvenika vezanim za njegovu obitelj ili o novinskim člancima nedovoljno potkrepljenim izvorima . Od dosad poznatih teorija često se navode tvrdnje o Teslinom podrijetlu od obitelji Draganić . Izvor za ovu informaciju je Teslin američki biograf John O'Neill . " Postoji predanje u obitelji Draganić da su članovima jedne grane dali nadimak Tesla zbog jedne nasljedne osobine po kojoj su bezmalo svi imali vrlo široke , krupne i isturene prednje zube koji su mnogo ličili na trokutasto oštrica drvodeljski sjekire " , zapisao je John O'Neill riječi Nikole Tesle .

Vodeći se ovim podatkom neki hrvatski geneaolozi su nastojali povezati Teslu sa katoličkom obitelji Draginić iz Senja .

Jovan Dučić je također pisao o Teslinom podrijetlu :

 " Poznato je također da je veliki fizičar Nikola Tesla po precima , doseljenim u Smiljevo u Lici ( Dučić piše Smiljevo ) , porijeklom od Bileće u Hercegovini ; i od obitelji Komnenića od kojih su neki daleki rođaci išli da ga traže po Americi . Njihovo naselje u zračnoj liniji je blisko selu Boška Pokrajčića kod Trebinja . "

Genealog Kljajević Teslino podrijetlo nalazi u hercegovačkom bratstvu Komnenovići koji su se , po tvrdnji Kljajevića , iz istočne Hercegovine preselili u Liku , a odatle u Bosansku Krajinu . Ne navodeći konkretnu vezu Komnenovića i Tesli , Kljajević tvrdi da su Tesle dio bratstva Komnenovića , a preko njih i mitskih Orlovića . Jedini konkretan podatak koji Kljajević navodi jeste novinski članak Petra Soča iz 1935. u američkom " Srbobranu " u kojem Šoć tvrdi da su krajiške Tesle porijeklom od zetskih Komnenovića .

Ujedno , vrlo se rijetko u dosadašnjim istraživanjima Teslinog porijekla koristio izvor iz 1925. koji upravo o tom podrijetlu najneposrednije govori , a to je obimna studija Milana Karanovića " Pounje u Bosanskoj Krajini " . Karanovićev rad , iako pod velikim utjecajem prethodne , kabinetske studije Vladislava Skarića " Podrijetlo pravoslavnog naroda u sjeverozapadnoj Bosni " , pokušao je napraviti novu i jedinstvenu sintezu podrijetla pravoslavnih rodova Bosanske Krajine . Tu se po prvi put izdvajaju jasne bratstveničke grupe sa sviješću o zajedničkom podrijetlu i jednoj krsnoj slavi , na način sličan onome koji je vijekovima čuvan u Hercegovini , a pogotovo u Crnoj Gori . Karanovićev rad , kao uostalom i ostali radovi Cvijićevih učenika , značajni su zbog jasno definirane metodologije i pogotovo zbog načina sakupljanja podataka na terenu .

Kroz analizu podrijetla Nikole Tesle i njegovih srodnika želimo prikazati povijest i sudbinu jednog dijela srpskog krajiškog stanovništva , za koji smatramo da je od srednjeg vijeka bio starosjedilački na prostoru Bosanske krajine . Teslino pleme predstavlja jednu od njegovih karakterističnih grana .

ODAKLE SU TESLE ?

Govoreći o podrijetlu krajiških obitelj u svom radu " Pounje u Bosanskoj Krajini " iz 1925. Karanović navodi jednu grupu krajiških obitelj za koju kaže :

" Starinci su ovi rodovi : Vranješi , Milinovići i Mršići sa sačuvanim predanjem da su " jedno " - Svjetlice , Stanivuković , Tesle , Ivanići , Ercezi , Arelji , Dražići , Jovanići i Orelj - Kerkezi i od njih Zecovi - Rabate i od njih Marići i svi slave Đurđevdan . "

Kao što vidimo , Karanović navodi veliki broj krajiških starinačkih obitelj zajedničkog podrijetla . O terminu starinac u Karanovićevom radu reći ćemo nešto kasnije . Bitno je napomenuti da su autorova saznanja plod , prije svega , terenskog rada među narodom Pounja , tako da su izvor informacija uglavnom sami pripadnici ovih rodova ili pojedinci u njihovom okruženju . Vidjećemo u nastavku da Karanović nije pogriješio što je ove rodove svrstao u jednu grupu .

1530. godine dogodila se prva veća i dokumentirana seoba Srba sa turske na austrijsku teritoriju . Predvodio ju je glamočki vojvoda Stipković , au njoj su sudjelovali Srbi s područja Srba , Unca i Glamoča . Srbi su se tada naselili na području Žumberka u Kranjskoj i ova prva seoba će biti začetak onog iz čega će kasnije nastati ustanova Vojne Krajine . Ovu seobu spominjem zbog činjenice da se upravo tada prvi put spominje jedno od prezimena koje Karanović navodi kao srodno Teslu . Radi se o prezimenu Orelj . Naime , u popisu vojnika Srba Žumberčani iz 1551. u mjestu Kupčina nalazimo i izvjesnog Dragoja Orelj - Dragoy Orall , Khuptschina . Aleksa Ivić ovo prezime piše kao Orao , što je svakako i pravi smisao značenja prezimena . Ono se u krajiškoj varijanti javlja i kao Arelj . Sam oblik prezimena upućuje na sjevernoslovenski areal ( kod Čeha također postoji prezime Orel u značenju Orla , slično je i kod Rusa i Poljaka ) . Potvrdu teze da su prvi srpski naseljenici u Žumberku došli upravo iz zapadnobosanskih , kraških polja , pored konkretnih povijesnih izvora , nalazimo iu podatku da su zajedno s Orelj u Kupčina živjeli i Prilučanini , očito Srbi iz mjesta Priluke u Livanjskom Polju , kao i Bastašići iz Bastasa u Uncu . Ovi doseljeni Srbi su prilikom dolaska u Žumberak bili pravoslavne vjere iu toj vjeri će ostati sve do 17. i 18. vijeka kada će ih većina postati grkokatolicima , a tek mali broj i do danas ostati pravoslavan .

Vidimo , dakle , da su pojedina krajiška prezimena , poput prezimena Orelj , vrlo stara i da se u dokumentima mogu naći još u 16. vijeku , a moguće je da su postojala i ranije . Također , vidimo da trag Teslinih saplemenika trebamo tražiti na području zapadne Bosne početkom 16. vijeka .

Još jedan Cvijićevim suradnik , Borivoje Ž . Milojević , napisao je značajan rad " Kupreško , Vukovsko , Ravno i Glamočko polje " . Ovaj dio Bosne , strateški vrlo važna visoravan , nalazi se sredokraći puteva koji vode iz Hercegovine za Bosansku Krajinu i iz Srednje Bosne za zapadnu Bosnu i Dalmaciju . Ima vrlo malo podataka o ovom kraju u ranom srednjem vijeku . Dolaskom Turaka osnovana je na tom prostoru nahija Kupres u kliški sandžaku , koja je obuhvaćena popisom iz 1550. Na prostoru Vukovskog polja i tada je postojalo naselje Vukovsko na kojem je živjelo 13 kršćanskih obitelji pod vodstvom primićura Radosava , sina Vukosavovog . Upravo na visoravnima Vukovsko i Ravno živi jedan specifičan soj srpske stanovništva koji i danas ( bar do posljednjeg rata ) govori ikavskim , novoštokavskim dijalektom . O etničkim karakteristikama ovog stanovništva biće više rečeno u nastavku .

Milojević , obrađujući obitelji ovih visoravni , navodi i obitelji koje su od interesa za porijeklo Tesli , točnije navodi one obitelji koje i Karanović spominje u svom radu . Tako na Kupresu , Vukovskom i Ravnom Polju nalazimo Milinovića , Svitlice , Mariće , Dražica , Tesle i sve ove obitelji , kako je to utvrdio i Karanović , slave Đurđevdan . Pomenućemo svaku od ovih obitelji ponaosob , pokušavajući analiziramo moguće podrijetlo i seobe .

Milinovići , Vranješi i Mršići

Ove tri povezane krajiške obitelji pojavljuju se u uglavnom u Bosanskoj Krajini . Slave Đurđevdan i istog su porijekla . Vranješ je često prezime u Krajini i može biti i drugačijeg porijekla , ali ovdje govorimo samo o onima koji slave Đurđevdan . Teško je reći da li je starije prezime Vranješ ili Milinović , ili su oba prezimena bila istovremeno u uporabi . Ono što je sasvim sigurno jest da su Mršići samo ogranak Milinovića .

Vranješi se javljaju kao vrlo stari stanovnici Bravskog Polja između Petrovca ​​i Ključa . U Smoljani , tako , ne znaju od kuda su se doselili ; znaju samo da su doseljeni odavno . I Milinovići su dosta stari stanovnici Vukovskog Polja na Kupresu . U Pounju Milinovići tvrde da su postali od Vranješa u Bravskom Polju . Sem toga , Vranješi se povezuju s još jednim velikim srpskim starinačkim rodom - Bursaća koji također slavi Đurđevdan . Pitanje je da li je samim tim skupina rodova kojima pripadaju Tesle povezana i sa grupom rodova Bursać - Momčilović .

Svitlice

Najstariji i najveći rod u Donjem Vukovskom . Po Milojeviću " starovnici " . Ne znaju da su otkuda doselili .

Obitelj Svitlica nalazimo još samo u Pounju u Bosanskoj krajini , ali s ijekavizirane oblikom prezimena - Svjetlica i sa istovjetnom slavom Đurđevdan . Svjetlica je u Pounju bilo u Bušević i Ivanjskoj gdje se kaže da su doseljeni iz Like prije 1879. Iz Bušević jedan dio Svjetlica se naselio u Duboviku , gdje dio sela nosi naziv Kupres . O svjetlicama u Lici nema spomena , ali Milan Radeka spominje Svitlica sa slavom Aranđelovdan ne navodeći mjesto . Teško je pouzdano utvrditi kad su Svitlice i otkuda prešle u Liku . Ostaje činjenica da su u Lici promjenili ikavski oblik svog prezimena u ijekavski .

Svitlice nalazimo iu Sonković u Skradinskom zaleđu u Dalmaciji , gdje su , po svoj ​​prilici , došli s Kupresa .

Postojanje starog , muslimanskog roda Svitlica u ramskom selu Varvari ( nedaleko od Kupresa ) dokaz je da su Svitlice sasvim sigurno starosjedioci na Kupresu i da se jedan njihov dio rano islamizirao .

Marići

Marići koji slave Đurđevdan su jedna od najraširenijih obitelj spomenutog roda .

Marići na krajiškim prostorima se prvi put spominju u Žumberku 1551. i to kao vojnici uskoci Miladin i Miloš Marić u Dragoševci i Radin Marić u Kastam .

Prisutni su u više sela Kupreškog , Ravnog i Vukovskog polja i to u : Bajramovci , Blagaju , Donjem Malovanu , Zanaglini , Novom Selu , Riljiću , Šemenovcima .

Na Livanjskom polju Marići su svrstani kao Srbi ikavci doseljeni iz Donjeg Malovana na Kupresu . U Dalmaciji ih nalazimo u Orliću kao najranije doseljenike u 16. vijeku .

U Unac su doselili iz Pašić Polja u Grahovu , sredinom 19.vijeka . U Kolunić su prešli iz Grahova oko 1850.

Karanović ih svrstava zajedno s Rabatu u isti rod i čini se da je velika grupa prezimena u Lici nastala od Marića .

Marići su u svakom slučaju jedno od najstarijih prezimena analiziranog roda .

Dražići

Velik rod u Kudilji u Vukovskom Polju .

Milojević ih definira kao starosjedioce . Od njih su na Kupresu Živanić , Dujmići , askica , Zolotić , Nikići , Malušići . Milojević tvrdi da su im stara prezimena Pavlović i Knežević i da su živjeli na istom mjestu još od kada je bilo " Nemanjića carstvo " . U Vukovskom i dalje živi rod Pavlovića i njima srodnih Miškovića koji su po Milojeviću doselili iz Ravnog u Donje Vukovsko krajem 18. vijeka .

Uočljivo je da Dražići sebe smatraju vrlo starim stanovnicima Vukovskog polja , što bi moglo biti i točno . Interesantno je pominjanje Kneževića kao ranijeg prezimena . Ovo prezime se spominje kao jedno od prezimena još jednog velikog starinačkog krajiškog roda - Štrbaca .

Kao i većina spomenutih rodova koje smo obrađivali i Dražići se iseljavaju najprije u smjeru Dalmacije gdje ih ima sa slavom Đurđevdan u Benkovcu i Korlat i slavom Nikoljdan u Otonu ( naseljen iz Bosne krajem 17. vijeka ) .

Iz Dalmacije je jedan dio Dražića prešao u Liku u razdoblju 1700-1712 . gdje ih nalazimo u Jošani kao doseljenike od Kninskog područja ( vjerovatno iz Otona ) .

Interesantno je da u popisu vojnika iz prve decenije 17. vijeka u Kloštru Ivaničko u okolici Zagreba nalazimo i izvjesnog Nikšu Dražića , vojnika . Nije isključeno da je ovaj krajiški vojnik podrijetlom od Dražića iz zapadne Bosne .

Iz Like su se Dražići opet raseljavali u Pounje i ostale krajeve Bosanske Krajine .

tesle

Spominju se u šematizmu Mitropolije Dabrobosanske iz 1882. u Donjem Vukovskom na Kupresu sa slavom Đurđevdan . Spominje se i pravoslavna obitelj Deslić u Donjem Vukovskom 1991. nismo uspjeli saznati ništa više o sudbini ove obitelji danas .

Pored postojanja Tesli na Kupresu , najstariji pomen prezimena Tesla ili Teslić nalazimo u Lici početkom 18. vijeka . Sasvim je jasno da su Tesle u Liku doselile u razdoblju između 1690-1712 . i to iz područja Bukovice i Knina u Sjevernoj Dalmaciji . Taj podatak nalazimo u popisu biskupa Brajkovića iz 1700. godine koji Tesle pronalazi u Ostrvici ličkoj kao pravoslavne . U Austrijskom popisu Like iz 1712. Tesle nalazimo u dva mjesta : Raduču i Ostrvici .

U Ostrvici je živio Marko Teslić sa braćom Dmitrom i Jankom .

U Raduču se spominju Stanko Teslić s ocem Božom , kao i Milašin Teslić i Stojak Teslić .

 Otac Nikole Tesle , Milutin rođen je u Raduču 1819. što implicira da mu je jedan od ovih nekoliko navedenih Teslića iz Raduča predak kao i da su prezime Teslić skratili u Tesla , a možda su oba oblika bila u upotrebi . Teslin otac je kao svećenik došao na službu u Smiljan .

Tesle se po Lici nisu puno raseljavali i uglavnom ih nalazimo u krajevima oko Gospića : Divoselo , Raduč , Kukljić , Drenovac gdje se pojavljuju i Tesle i Teslića . Odatle se jedan dio Tesli raseljavali po zapadu Bosanske krajine , nakon 1879. i to u Cimeše u Bjelajsko polje iu bosanske Doljane .

Etimologija prezimena Tesla je slovenska , slična onoj koju smo spominjali za Orelj , iako su mnogi pokušavali , na temelju tog prezimena , označe Tesle kao vlašku obitelj . Jasna je etimologija od alate za tesanje drveta - tesle i jasno je da je prezime nadimačkog karaktera , a da je dato pretku Tesli koji je imao jako isturene prednje zube poput tesle . Poljsko prezime Cieśla , koje se čita kao cesla , s potpuno istim značenjem i etimologijom kao prezime Tesla , jasan je dokaz slovenskog karaktera prezimena .

Pominjali smo već tvrdnju , naime samog Tesle , da potječe od Draganića . Draganića Srba zaista ima u Krajini i to sa slavom Đurđevdan u Gerzovu kraj Mrkonjić Grada , a nalazimo ih iu Žažvić u Dalmaciji sa slavom Nikoljdan . Ne možemo tvrditi da su Tesle porijeklom od ovih Draganića . Tesle na Kordunu tako tvrde da su nastali od Dragića , pa čitavo ovo predanje nije sasvim pouzdano . Veoma bi vjerojatna mogla biti mogućnost da su Draganići zapravo kupreški Dražići , koji su srodni Tesla i sa kojima su migrirali iu Dalmaciju i Liku .

Ono što je najinteresantnije kod porijekla obitelji Tesla jeste njihov pomen kao Tesli sa slavom Đurđevdan na Kupresu u 19. vijeku . Taj podatak nam govori da je prezime Tesla nastalo na Kupresu prije seobe jednog dijela ovog roda u Dalmaciju i Liku .

Stanivuci i od njih Stanivuković

Karanović ih navodi kao srodne Teslu . Ima ih dosta raseljenih po Krajini , a izgleda da im je matica na Glamoču u mjestu Prijani gdje se spominju kao knezovi i starosjedioci . Čini se da su dosta rano ušli u krug čaršijskih zanatlija , pa ih Karanović nalazi u Krupi kao terzije doseljene iz Starog Majdana prije 1875. Od ovih Stanivuka sa Glamoča su i Čoliću na Kupresu koji slave Jovanjdan , kao i glamočki Stanivuci . Ostali Stanivuci i Stanivuković uglavnom slave Đurđevdan i raseljeni su po Zmijanju i banjalučkom kraju . Ne nalazimo ih ni u Lici ni u Dalmaciju , tako da vjerovatno nisu sudjelovali u srpskim seobama na zapad .

Rabati ili Rabatića

Karanović je povezao Rabate sa Marićima , rekavši da Marići proishode od Rabata . Biće , ipak , da je obrnuto , jer su Marići starije i rasprostranjenije prezime u Krajini . Tako da je vjerojatnije da su Rabate ili Rabatića nastali od Marića .

Rabate se prvi put kao prezime spominju 1712. godine u austrijskom popisu Like i to kao Rabatića , doseljeni iz Bukovice i Obrovca ​​u Dalmaciji . U pomenutom popisu nalazimo Stojaka Rabatića u Divoselu i Todora Rabatu u Raduču . Iz područja Gospića će se krajem 18. vijeka naseliti u Srbu u Lici , a iz Srba će se dalje raseljavati po Pounju i Krajini .

S obzirom da se prezime prvi put pojavljuje u izvorima početkom 18. vijeka interesantno bi bilo vidjeti da li je na neki način povezano s karlovačkim generalom Rabatom koji je upravo u tom razdoblju naseljavao Srbe po Lici .

Skok smatra da je prezime Rabata od turcizma rabatan - razrušen , zapušten , u smislu čovjeka koji je " zapušten i rastrošan "

Jovanići i Ivanići , Kerkezi i Zecovi

Karanović i obitelj Kerkez navodi kao povezanu s Teslom . Kerkez ne nalazimo u Kupresu i okolici . Nema ih ni u Dalmaciji .

Kerkez je svakako jedna od varijanti nadimka Čerkez ( kavkaski narod kojeg su Turci naseljavali i po našim krajevima ) . Slično je ovome i katoličko prezime iz Širokog Brijega - Čerkez . Kako su Kerkezi dobili ovaj naziv ostaje nerazjašnjeno .

Najstariji pomen prezimena Kerkez nalazimo u mjestu Orlova Greda u Suvaji u Lici , pa je tu vjerovatno i nastalo . Odatle su se prvo naselili u Očijevo u Uncu , a iz očiju su prešli u Busije u Bjelajskom Polju odakle su se raseljavali po svoj ​​Krajini .

Od Kerkeza su , po predanju , nastali Zecovi koji slave Đurđevdan i to tako što je jedan Kerkez imao jako isturene prednje zube , pa su ga prozvali Zec . Ovdje valja spomenuti da su i Tesle imale identično predanje o nadimačkom karakteru svog prezimena , zbog isturenih prednjih zuba , pa pomišljamo da li se radilo o nekoj genetski nasljednoj osobini kod ove grupe rodova - da imaju isturene prednje zube .

Iz Srba u Lici su , kao Kerkezi , i njima srodni Jovanići , pa je starije prezime Kerkeza po svoj ​​prilici Jovanić .

Jovanići se u ličku Dabašnica doseljavaju iz obližnje Popine oko 1800. godine . I zaista u popisu iz 1712. nalazimo u Popini kod Gračaca : Radivoja Jovanića sa sinom Stojanom i Jovana Jovanića s braćom Milićem i Miladinom . U istom mjestu , Popini , stanuje i nevelik broj Marića . S obzirom da Jovanić ne nalazimo na Kupresu ni u Dalmaciji , čini se da je ovo prezime nastalo od prezimena Marić . Sasvim je jasno da su Ivanići iz omsicu kraj Gračaca praktično ista obitelj kao i Jovanići .

Ovoj grupi obitelj bez sumnje pripadaju i Ercezi koji slave Đurđevdan u Dabašnica u Lici , a koji su se kasnije također raseljavali po Pounju .

Čini se da je najstarije prezime svih ovih rodova - Marić .

Orelj i Arelji

Po svemu sudeći , vrlo staro srpsko prezime u Krajini .

I dalje ovaj iskompleksirani "Yug-Srb" laprda o ''slavenskom'' I2-din...

Čini se da je najstarije prezime svih ovih rodova - Marić .

Orelj i Arelji

Po svemu sudeći , vrlo staro srpsko prezime u Krajini .

Jos samo kad bi nam naveo izvore ovih tvojih objektivnih copy/paste radova...

I sto to govori, isto ono sto sam i ja tvrdio u vezi naseljavanja pravoslavnog stanovnistva u B Krajini u vrijeme prodora Osmanlija na zapad.Samo sto ti tvoji "izvori" iste onako kolektivno pretvaraju u Srbe par stoljeca kasnije samo na osnovu religiozne pripadnosti, a radilo se tu itekako o vlasko-cincarskom elementU, sto se uostalom vidi i iz tipicnih neslavenskih prezimena.

Genijalno je to da haj što nemaju autohtonost već nisu ni Srbi emigranti iz Srbije već Cincari sa teritorije Srbije koji se sele u BiH, pa primaju veru i na kraju ih posrbljuju.

Srbi iz Bosne su trostruki prevaranti nemaju bosansku autohtonost nemaju srpsko poreklo i Osmanlije su ih tu planski naselile da napakoste domorodačkim Bošnjacima.

Martinez_ wrote:Genijalno je to da haj što nemaju autohtonost već nisu ni Srbi emigranti iz Srbije već Cincari sa teritorije Srbije koji se sele u BiH, pa primaju veru i na kraju ih posrbljuju.

Srbi iz Bosne su trostruki prevaranti nemaju bosansku autohtonost nemaju srpsko poreklo i Osmanlije su ih tu planski naselile da napakoste domorodačkim Bošnjacima.

Although there are many recorded cases of Catholics being converted to Orthodoxy in sixteenth- and seventeenth-century Bosnia, it is clear that this spread of the Orthodox Church did not happen by conversion alone. In the areas where Orthodoxy made its most striking gains, especially in northern Bosnia, the same period saw a large influx of settlers from Orthodox lands. It was evidently deliberate policy on the part of the Ottomans to fill up territory which had been depopulated, either by war or by plague. There are signs in the earliest defters (Turkish tax records) of groups of Christian herdsman, identifiable as Vlachs, being settled in devasted areas of eastern Hercegovinia.

In the defters of the 1470s and 1480s they can be seen spreading into central and north-central Bosnia, in the regions round Visoko and Maglaj: soon after 1476, for example, roughly 800 Vlach families were settled in the Maglaj district, accompanied by two Orthodox priests. The number of Vlachs in north-central and north-east Bosnia continued to grow over the next fifty years, and they began to spread into north-west Bosnia too.

During the wars of the early sixteenth century more areas of northern Bosnia became depopulated as Catholics fled into Hapsburg territory. Since it was particularly important for the Ottomans not to leave land empty close to the military border, there were large new influxes of Vlach settlers from Hercegovina and Serbia. Further movements into this area took place throughout the sixteenth century; plague, as well as war, left demographic gaps which needed to be filled.

As early as 1530, when the Habsburg official Benedict Kuripe?ic travelled through Bosnia, he was able to report that the country was inhabited by three peoples, One was the Turks, who ruled "with great tyranny" over the Christians. Another was "the old Bosnians, who are of the Roman Catholic faith." And the third were "Serbs, who call themselves Vlachs . . . They came from Smederovo and Belgrade." So important was the Vlach element in the creation of this Bosnian Orthodox population that, three centuries later, the term "Vlach" was still being used in Bosnia to mean "member of the Orthodox Church."

http://www.farsarotul.org/nl16_1.htm


"Zasto tradicija ne bi bio Vuk Karadzic koji se podsmehivao identifikaciji vere i nacije, zasto ne Ilarion Ruvarac koji je relativizovao etnicku autenticnost pisuci da zna iz vlastitog iskustva "da je u nas Srba i posrbljenih medju nama Bugara, Vlaha, Cincara i Arbanasa..."

http://www.yurope.com/zines/republika/a ... 81_16.html


Statuta Valachorum

"Svoj Vlaški zakon je donio Hrvatski sabor 1629. godine da bi primirio Vlahe, koji su se bunili i odbijali platiti daće hrvatskoj vlasteli i ucjenjivali ju prelaskom na Osmanlijsku stranu. Po nagovoru krajiškog zapovjedništva i pravoslavne crkve odbili su taj zakon i zahtijevali su potvrdu kraljevskih povlastica iz 1627."

http://hr.wikipedia.org/wiki/Statuta_Valachorum


"...da bi Vlaških sinov ne bilo, puste bi Kraine bile, nego se s nimi Kraine brane i podpiraju i oni su kakti jedan čit. I to dobro znate vaše gospodstvo, da smo jedna bratia, da oni ne mogu prez nas živi biti, kako ti ni mi prez nih. Tako nemoite nas bantuvati ni burkati Kraine med sobom. Ja ne možem kraine deržati ar se ona hoće zadovoljiti i fantiti."

Iz pisma vlaškog vojvode Đurđa zagrebačkom biskupu.

LBVIEW wrote:
Svakako, osobito oni vlasko-cincarski elementi sto su u akindzijskim cetama, ratujuci za Osmanlije, naselili podrucje
B Krajine.Sve tipicna prezimena karakteristicna za srednjovjekovnu Bosnu: Curguzi, Balabani,Kuridze, Munjize i tako to.
Daj bolan, tu pricu mozes pricati nekome ko vas ne poznaje, nama je savrseno jasno koliko Srbi danas u Bosni imaju veze sa tradicijom i obicajima srednjovjekovne Bosne.

Pa ti na svaku temu uletiš sa martozima, akindžijama i vlaško-cincarskim elemntima.

"...da bi Vlaških sinov ne bilo, puste bi Kraine bile, nego se s nimi Kraine brane i podpiraju i oni su kakti jedan čit. I to dobro znate vaše gospodstvo, da smo jedna bratia, da oni ne mogu prez nas živi biti, kako ti ni mi prez nih. Tako nemoite nas bantuvati ni burkati Kraine med sobom. Ja ne možem kraine deržati ar se ona hoće zadovoljiti i fantiti."

Iz pisma vlaškog vojvode Đurđa zagrebačkom biskupu.

Jel to vlaški jezik?

Hlapoje wrote:Jel to vlaški jezik?

Blizu hiljadu godina su vec zivjeli sa Slavenima...

I to je jedini argument koji imas?

Martinez_ wrote:Genijalno je to da haj što nemaju autohtonost već nisu ni Srbi emigranti iz Srbije već Cincari sa teritorije Srbije koji se sele u BiH, pa primaju veru i na kraju ih posrbljuju.

Srbi iz Bosne su trostruki prevaranti nemaju bosansku autohtonost nemaju srpsko poreklo i Osmanlije su ih tu planski naselile da napakoste domorodačkim Bošnjacima.

Naglasak je na ono Vlasi, sto potvrduju i brojni izvori poput ovih sto navede kolega.
Kako bilo, ta teorija o toboznjem srpskom karakteru srednjovjekovne Bosne koju guslate oduvijek pada u vodu,jer historijske cinjenice kazu kako ni pravoslavaca a niti nekakvih samosvjesnih Srba, koji ce od ovih
doseljenika nastati par stoljeca kasnije zalaganjem SPC-a, na podrucju srednje Bosne i Bosanske Krajine nije ni bilo
u tom historijskom razdoblju. A to je samo dio mita o Srbima svugdje,bivsim Srbima i sl., koju svima ostalim nabijate na nos a dobar dio,osobito u B. Krajini uopce nema srpsko porijeklo, a raznorazni,sta ja znam,Kuridze,Munjize,Balabani niti dijele porijeklo sa tamosnjim Bosnjacima, a to vrlo dobro znaju i jedni i drugi. I nije problem u nekakvoj " autohtonosti " jer su se i drugi, npr. Bosnjaci tog kraja naseljavali u par etapa, sto iz ostatka danasnje BiH sto iz Like,Korduna,Zagore nakon posljednjeg Beckog rata, vec upravo u tom " projiciranju" srpstva par stoljeca unazad, na osnovna cega se zagovara politicko pravo jednima a negira drugima.

maintain91 wrote:

Hlapoje wrote:Jel to vlaški jezik?

Blizu hiljadu godina su vec zivjeli sa Slavenima...

I šta s tim? Zaboravili svoj jezik?
A kako ovi Vlasi u Srbiji nisu zaboravili svoj jezik do dan danas?
Ni jezik, ni običaje, ni tradiciju...
Samo srpska imena imaju, a sve ostalo vlaško zadržali.
Samo u Bosni oni preko noći zaboraviše sve svoje što sa Vlasima ima veze.

LBVIEW wrote:

Martinez_ wrote:Genijalno je to da haj što nemaju autohtonost već nisu ni Srbi emigranti iz Srbije već Cincari sa teritorije Srbije koji se sele u BiH, pa primaju veru i na kraju ih posrbljuju.

Srbi iz Bosne su trostruki prevaranti nemaju bosansku autohtonost nemaju srpsko poreklo i Osmanlije su ih tu planski naselile da napakoste domorodačkim Bošnjacima.

Naglasak je na ono Vlasi, sto potvrduju i brojni izvori poput ovih sto navede kolega.
Kako bilo, ta teorija o toboznjem srpskom karakteru srednjovjekovne Bosne koju guslate oduvijek pada u vodu,jer historijske cinjenice kazu kako ni pravoslavaca a niti nekakvih samosvjesnih Srba, koji ce od ovih
doseljenika nastati par stoljeca kasnije zalaganjem SPC-a, na podrucju srednje Bosne i Bosanske Krajine nije ni bilo
u tom historijskom razdoblju. A to je samo dio mita o Srbima svugdje,bivsim Srbima i sl., koju svima ostalim nabijate na nos a dobar dio,osobito u B. Krajini uopce nema srpsko porijeklo, a raznorazni,sta ja znam,Kuridze,Munjize,Balabani niti dijele porijeklo sa tamosnjim Bosnjacima, a to vrlo dobro znaju i jedni i drugi. I nije problem u nekakvoj " autohtonosti " jer su se i drugi, npr. Bosnjaci tog kraja naseljavali u par etapa, sto iz ostatka danasnje BiH sto iz Like,Korduna,Zagore nakon posljednjeg Beckog rata, vec upravo u tom " projiciranju" srpstva par stoljeca unazad, na osnovna cega se zagovara politicko pravo jednima a negira drugima.

Znači, Vlasi u Bosni se posrbiše uz pomoć SPC koje tad nije ni bilo?
Interesantno.

Hlapoje wrote:A kako ovi Vlasi u Srbiji nisu zaboravili svoj jezik do dan danas?
Ni jezik, ni običaje, ni tradiciju...
Samo srpska imena imaju, a sve ostalo vlaško zadržali.
Samo u Bosni oni preko noći zaboraviše sve svoje što sa Vlasima ima veze.

Da, to je ta saka Vlaha koja nije do sada asimilirana... a podebljano govori da su i oni izlozeni tom procesu. Sam sebe negiras...

A otkud im ta srpska imena? Za jezik ti je cudno, za imena nije?

Da, potpuno su asimilirani u Srbe. Preko vjere, imena, jezika kojim govore... do sadasnjosti u kojoj su najvece srbende na Balkanu...

maintain91 wrote:

Hlapoje wrote:A kako ovi Vlasi u Srbiji nisu zaboravili svoj jezik do dan danas?
Ni jezik, ni običaje, ni tradiciju...
Samo srpska imena imaju, a sve ostalo vlaško zadržali.
Samo u Bosni oni preko noći zaboraviše sve svoje što sa Vlasima ima veze.

Da, to je ta saka Vlaha koja nije do sada asimilirana... a podebljano govori da su i oni izlozeni tom procesu. Sam sebe negiras...

A otkud im ta srpska imena? Za jezik ti je cudno, za imena nije?

Da, potpuno su asimilirani u Srbe. Preko vjere, imena, jezika kojim govore... do sadasnjosti u kojoj su najvece srbende na Balkanu...

Pa čudno mi je da Vlasi u srcu Srbije ostaše Vlasi, sačuvaše svoj jezik, kulturu, običaje ,tradiciju i vlašku samosvesnost...a u Bosni gde pravoslavne crkve "nikad nije bilo", oni se u toj meri posrbiše da zaboraviše sve svoje vlaško.
Kako je moguće da srpska asimilacija bude jača u Bosni, nego u samoj Srbiji?
Može li neko da objasni taj fenomen? Zar ne bi i ti Vlasi u Bosni trebalo da pričaju vlaškim jezikom...ili bar da u svojoj istoriji bitisanja u Bosni ostave neki trag svog romanofonskog porekla?

Izvinjavam se što prekida ovu divnu raspravu , al' jedno mi je smešno.

Ovde se govori kako je SPC posrbila pravoslavce(vlahe) u Bosni , samo trebaju ljudi da se upitaju ko su bili ti ljudi u SPC?!

Sve ljude i u Srbiji i u Bosni i u CG Turci su zvali vlasima, što znači da su vlasi iz Srbije posrbili vlahe iz Bosne.

To bi bilo jedinstveno u svetu zaista , to je tipa kao da su Nemci Austrijance pofrancuzili.

Pošto ljudi vole ovde da govore o vlasima i da za Srbe kažu da su stranci tj.stranu faktor među Slovenima , evo jednog najboljeg dokaza kako je to neistina.

U Žičkoj povelji srpskog kralja Stefana Prvovečanog iz 1224 godine gde daruje manastir , ujedno manastiru dasje sela i VLAHE koji u njima žive , evo popisa vlaha poimence:


A ovo su Vlasi koje smo dali ovoj crkvi - ovo su imena: Grd knez s decom, Radota, Vlkoslav, Tihomir, Stanimir, Vojihna, Dragšan, Njegoslav,(6) Zlina, Miroš, Brajen, Njeguš,(7) Njegota,(8) Sina, Radomir, Dragan, Bratin, Vojilo, Držihna, Pačemil, Batina, Bratmir, Draguš, Tihomir, Brateš, Grdoš, Gostilo, Pop, Pačen, Bun, Stan, Dragoman, Stan, Desislav, Kupljen, Dajša, Berilo, Njeg,(9) Bunilo, Dragomir, Braten, Stanimir, Bratonjeg, Njegota(10), s decom, Draguš, Bratilo, Radoslav, Tudor, Lucan, Dobromir, Dragoslav, Mužilo, Tihoč, Dragomir, Draguš, Kuman, Milobrat, Draguš, Dragoslav, Brapa, Predilo, Draga, Prvoslav, Draguš, Poligrad, Radiš, Tihomir, s taštom i decom, Zlata, Stan, Dragan, Pop, Mik, Dobriša, Berilo sa decom, Gostimir, Rad, Gostimirova mati, Čuč, Kuman, Bratoslav, Buta, Njeg,(11) Vasil, Brateš, Bratoslav, Dobrc, Ljev,(12) Dragomir, Sraštan, Tudor, Tihomir, Bunilo, Braja, Gostilo, Vojmir, Božaja, Turjak, Predimir, Buč, Krasimir, Bratilo, Budislav, Tihoslav, Mrgela, Raduš, Kupljen, Bratan, Bun, Prodan, Vojihna, Bratohna, Gostiša, Ilija, Bukor, Rad, Bratina, Bala, Sracin, Hrelja, Milac, Dobromir, Sina, Vlad, Desilo, Dobroslav, Tešimir, Budin, Božica, Kuman, Bukor, Rad, Vlad, Stan, Ponjeg,(13) Rug, Grdoš, Zlata, Stan, Dragut, Vlksan, Bogdan, Bratoslav, Begota(14) s decom, Tolak, Dragun, Lubota, Kulin, Velimir, Brzej, Tudor, Bukor, Nanota, Sina, Njeg,(15), Brateša, Berislav, Prvoslav Buckat, Crnomuž, Grdan, Nikola, Dragoš, Dragoslav, Vojin, Gugota, Vusin, Skoromir, Pružin, Vojislav, Doda, Radota, Velimir, Povržen, Vojislav, Berilo, Miroš, Veljen,(16) Sracin, Andrija, Begota,(17) Gostilo, Čvrnjega,(18) Grgur, Bukor, Bogdan, Stan, Desimir, Bežan,(19) Pljen,(20) Vratiša, Dedol,(21) udovica Dragušla i Tus s majkom, Gripon, Črnota, Stan, Šarban, Vojnjeg,(22) Belota,(23) Vojila, Miroš, Slavko, Gostilo, Njež(24) Prodan, Bun, Đed(25) Draguš, Gunja, Bratimir, Vokosav, Gostimir, Hodiša, Predihna, Trusen,(26) Nerad, Draguš.

[urlhttp://www.rastko.rs/knjizevnost/liturgicka/st ... na_05.html][/url]

Ovo je davna 1224 godina i kao što vidimo velika većina vlaha je po imenima slovenska , i većina tih imena se nalazi danas u korenima prezimena Srba i Hrvata a bogami i dosta Bošnjaka.

Međutim šta je ovde jako bitno , pa bitno je da se većina imena sa ovog spiska nalazi i na stećcima , a ono najbitnije je da je ovde pomenuto ime KULIN kao vlah.
To je jedini Kulin pored bana Kulina koji se pominje u spisima.

E Kuline brate ti si jedno naše vlaško goveče , nosio si opanke kao i svi ponosni vlasi.

zlokruhovic wrote:
Međutim šta je ovde jako bitno , pa bitno je da se većina iena sa ovog spiska nalazi i na stećcima , a ono najbitnije je da je ovde pomenuto ime KULIN kao vlah.

E Kuline brate ti si jedno naše vlaško goveče , nosio si opanke kao i svi ponosni vlasi.

Strašno.
A baš sam se pitao kakvo je to ime Kulin.
Znači, Kulin je vlaj.

Hlapoje wrote:

maintain91 wrote:

Hlapoje wrote:A kako ovi Vlasi u Srbiji nisu zaboravili svoj jezik do dan danas?
Ni jezik, ni običaje, ni tradiciju...
Samo srpska imena imaju, a sve ostalo vlaško zadržali.
Samo u Bosni oni preko noći zaboraviše sve svoje što sa Vlasima ima veze.

Da, to je ta saka Vlaha koja nije do sada asimilirana... a podebljano govori da su i oni izlozeni tom procesu. Sam sebe negiras...

A otkud im ta srpska imena? Za jezik ti je cudno, za imena nije?

Da, potpuno su asimilirani u Srbe. Preko vjere, imena, jezika kojim govore... do sadasnjosti u kojoj su najvece srbende na Balkanu...

Pa čudno mi je da Vlasi u srcu Srbije ostaše Vlasi, sačuvaše svoj jezik, kulturu, običaje ,tradiciju i vlašku samosvesnost...a u Bosni gde pravoslavne crkve "nikad nije bilo", oni se u toj meri posrbiše da zaboraviše sve svoje vlaško.
Kako je moguće da srpska asimilacija bude jača u Bosni, nego u samoj Srbiji?
Može li neko da objasni taj fenomen? Zar ne bi i ti Vlasi u Bosni trebalo da pričaju vlaškim jezikom...ili bar da u svojoj istoriji bitisanja u Bosni ostave neki trag svog romanofonskog porekla?

A koliko je to Vlaha ostalo u Srbiji? Na popisu 2011. ih je bilo oko 30 hiljada I vidi svi zive uz granicu sa Rumunijom.

Zato ne pravi se glup, Vlasi u Srbiji su vecinom asimilirani... a za par decenija i ovih 30 hiljada ce nestati.

zlokruhovic wrote:Pošto ljudi vole ovde da govore o vlasima i da za Srbe kažu da su stranci tj.stranu faktor među Slovenima , evo jednog najboljeg dokaza kako je to neistina.

O cemu ti to? Ko je rekao da su Srbi strani faktor medju Slavenima?

Ovdje je rijec o sirenju pravoslavlja u Bosni i Hrvatskoj koje se odvijalo prvenstveno putem doseljavanja Vlaha.

A na tome mozete najvise da budete zahvalni Turcima.

Hlapoje wrote:

zlokruhovic wrote:
Međutim šta je ovde jako bitno , pa bitno je da se većina iena sa ovog spiska nalazi i na stećcima , a ono najbitnije je da je ovde pomenuto ime KULIN kao vlah.

E Kuline brate ti si jedno naše vlaško goveče , nosio si opanke kao i svi ponosni vlasi.

Strašno.
A baš sam se pitao kakvo je to ime Kulin.
Znači, Kulin je vlaj.

I to pravi pravcati , govorio fini latinski jezik kao svaki pravi Vlah , ali onda ga kao dete uhvatila zla Bogumilska crkva tj.crkva bosanska i otela ga iz svoga rodnog kraja u Starom Vlahu u Srbiji(tamo žive inače svi vlasi na ovom svetu) u pobosančila tj.pobošnjavila ga.

maintain91 wrote:
A koliko je to Vlaha ostalo u Srbiji? Na popisu 2011. ih je bilo oko 30 hiljada I vidi svi zive uz granicu sa Rumunijom.

Zato ne pravi se glup, Vlasi u Srbiji su vecinom asimilirani... a za par decenija i ovih 30 hiljada ce nestati.

Ne žive uz rumunsku granicu, već više uz bugarsku granicu...a ima ih i u centralnoj Srbiji oko Ćuprije.
To su jedini pravi etnički Vlasi koji govore vlaškim jezikom i pripadaju romanofonoj etničkoj zajednici.
Do dan danas se nisu asimilirali, iako žive u Srbiji vekovima. Mogu samo da izumru, a teško da će se sad asimilirati.

Kako to da u Bosni i Hrvatskoj ne postoje tragovi takvih Vlaha?
Morao je ostati bar kamen na kamenu vlaški, ako su zaista pravi Vlasi bili.
Ovako ispade da Srbi posrbiše Vlahe u Bosni i Hrvatskoj, a u Srbiji Vlasi preživeše.
Imbecilna teorija.

Hlapoje wrote:Ne žive uz rumunsku granicu, već više uz bugarsku granicu...a ima ih i u centralnoj Srbiji oko Ćuprije.
To su jedini pravi etnički Vlasi koji govore vlaškim jezikom i pripadaju romanofonoj etničkoj zajednici.
Do dan danas se nisu asimilirali, iako žive u Srbiji vekovima. Mogu samo da izumru, a teško da će se sad asimilirati.

Kako to da u Bosni i Hrvatskoj ne postoje tragovi takvih Vlaha?
Morao je ostati bar kamen na kamenu vlaški, ako su zaista pravi Vlasi bili.
Ovako ispade da Srbi posrbiše Vlahe u Bosni i Hrvatskoj, a u Srbiji Vlasi preživeše.
Imbecilna teorija.

Evo ti spisak rukovodstva Vlaske Demokratske Stranke u Srbiji...


Predsjednik Vlaške demokratske stranke :

Prim. dr SINISA CELOJEVIC

Zamjenik predsednika stranke:

MICA STOJADINOVIC, dipl. ecc

Predsjednik Glavnog odbora stranke:

VOJA KOZICIC

Zamjenik predsednika Glavnog odbora:

MOMA PAVLOVIC


Svima do zadnjeg su imena i prezimena srbizirana. Ima ih svega oko 30 hiljada u Srbiji koji se i dalje izjasnjavaju kao Vlasi... zato prestani sestre ti sa tom pricom kako su Vlasi u Srbiji sacuvali svoj identitet i ostale gluposti...

maintain91 wrote:
Evo ti spisak rukovodstva Vlaske Demokratske Stranke u Srbiji...


Predsjednik Vlaške demokratske stranke :

Prim. dr SINISA CELOJEVIC

Zamjenik predsednika stranke:

MICA STOJADINOVIC, dipl. ecc

Predsjednik Glavnog odbora stranke:

VOJA KOZICIC

Zamjenik predsednika Glavnog odbora:

MOMA PAVLOVIC


Svima do zadnjeg su imena i prezimena srbizirana. Ima ih svega oko 30 hiljada u Srbiji koji se i dalje izjasnjavaju kao Vlasi... zato prestani sestre ti sa tom pricom kako su Vlasi u Srbiji sacuvali svoj identitet i ostale gluposti...

Pa vidiš da jesu sačuvali svoj identitet i svoj etničku svest, čim imaju i svoju stranku.
To što su im imena i prezimena srbizirana...to ne znači ništa. Pre svega, jer nemaš pojma ni kakva su im originalna imena bila.
Ali činjenica da tamo neki Moma Pavlović govori nekim nerazumljivim jezikom, ukazuje na njegovo pravo poreklo i identitet koji nisu zaboravili.
To su pravi Vlasi, romanofono stanovništvo koje je asimilirano samo u smislu da su prihvatili imena i prezimena tipična za većinsko stanovništvo.
A ovi "vlasi" u Bosni i Hrvatskoj se u toj meri posrbiše da sve vlaško preko noći zaboraviše.
Neverovatno.