Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
edoze1 wrote:molim pomoć,
2012.godine otpisali smo obavezu prema dobavljaču iz 2006.godine.u novembru 2013 direktor donosi odluku da ipak ta j dug plati.kako knjižiti uplatu.
Kada ste otpisali obavezu tada ste knjizili prihod od otpisa obaveza iz kupoprodajnih odnosa cime ste uticali na smanjenje porezene obaveze za 2012.Kada uplatite otpisani dug tu uplatu knjizite na ostale nespomenute rashode time cete povecati svoju poreznu obavezu za 2013. U oba slucaja morate imati odluku direktora.
Ne mozete vi jednistrano otpisivati obaveze, samo dobavljac vas moze obavijestiti da odustaje od potrazivanja prema vama ili ako sud utvrdi da obaveza nije ni postojala. Znaci ova prva radnja koju ste uradili nema uporiste. Kolega je ovdje zamjenio ovo s porezom, iako napominjem za takvo nesto nemate uporiste.
Pa ne bih se baš s tobom složio. Zakon o obligacionim odnosima nije okvir već pomoćni instrument za sastavljanje finansijskih izvještaja. Ako za finansijski instrument koji imamo, prođu i objektvni i subjektivni rokovi za isticanje prava iz osnova obaveze ili potraživanja, uprava ima osnov da procjeni kako određeni finansijski instrument (u ovom slučaju obaveza) rezultira povećanjem ekonomske koristi, tj, prihoda ili smanjenjem ekonomske koristi tj. rashoda.
Kasnije činjenice mogu dovesti do drugačijih procjena, koje mogu uticati na drugačije vrednovanje finansijskih instrumenata, ali standardi zahtjevaju da se procjene vrše na bazi trenutnih informaciju i propisuiju okvir za vrednovanje. Pa tako ako je na datum procjene izvjesnije da će doći do odliva ili priliva po osnovu finansijskog instrumenta, onda treba i priznati te promjene u računu dobiti ili gubitka. Procjene se pregledavaju godišnje, pa kasnije činjenice mogu dovesti do drugačijeg njihovog obuhvatanja.
U NORMATIVI-ma za utvrđivanje rashoda na koji se ne plaća porez na dodatu vrijednost... nemogu da tačno odredim gdje je svrstano Kikiriki , sjemenke suncokreta i tikve (bundeve) a samim tim nemogu tačno odrediti koji je to dozvoljeni neoporezivi procenat ...Molim vas ako ima negdje neki drugi normativ na kojem se to vidi da mi da link ili ako već znate da me uputite
Hvala unaprijed
nonekonomist wrote:Koliko se datum 1.1.201x mora striktno poštovati u računovodstvu?
Evo npr. u ovakvom slučaju:
Za 12. mjesec 2013 imamo obavezu plaćanja PDV-a u iznosu npr 1000,00KM. To ćemo platiti u prvim danima 2014.i vidjet će se na izvodu s banke s datumomu 2014.
Može li se zatvoriti ova obaveza za PDV u 2013. tako da nemamo stavku u početnom stanju za 2014.?
Armin2013 je spomenuo takvu mogućnost na 3.stranici ove teme, pa me zanima da li je to i zakonski dozvoljeno?
I sretna Nova godina !!!
Nissam baš siguran da sam tako nešto spomenuo, možda je bilo govora o pristiglim fakturama koje dođu do 10-tog u mjesecu za prošli mjesec, ali i ako jesam to je bio lapsuz. Poslovne promjene se evidentiraju onog momenta kada nastanu, tako da nemate osnova da to zatvorite u 2013. god, ako je plaćeno u 2014, ali nema ni razloga da to radite.
edoze1 wrote:molim pomoć,
2012.godine otpisali smo obavezu prema dobavljaču iz 2006.godine.u novembru 2013 direktor donosi odluku da ipak taj dug plati.kako knjižiti uplatu.
1. Niste imali pravo otpisat obavezu bez saglasnosti dobavljača.
2. S obzirom da je dug iz prošlih godina, knjiži na troškove iz ranijih godina.
edoze1 wrote:molim pomoć,
2012.godine otpisali smo obavezu prema dobavljaču iz 2006.godine.u novembru 2013 direktor donosi odluku da ipak taj dug plati.kako knjižiti uplatu.
1. Niste imali pravo otpisat obavezu bez saglasnosti dobavljača.
2. S obzirom da je dug iz prošlih godina, knjiži na troškove iz ranijih godina.
Da li mi molim te možeš reći zakonski osnov za tvrdnju pod 1?
I, da li to znači da ako na 31.12.2013. godine imam obavezu prema dobavljaču formiranu 1.12.2003. godine, ja treba da tražim od njega saglasnost za otpisom, odnosno da li na taj način priznajem postojanje takve obaveze i da li tako produžavam rok zastare?
edoze1 wrote:molim pomoć,
2012.godine otpisali smo obavezu prema dobavljaču iz 2006.godine.u novembru 2013 direktor donosi odluku da ipak taj dug plati.kako knjižiti uplatu.
1. Niste imali pravo otpisat obavezu bez saglasnosti dobavljača.
2. S obzirom da je dug iz prošlih godina, knjiži na troškove iz ranijih godina.
Da li mi molim te možeš reći zakonski osnov za tvrdnju pod 1?
I, da li to znači da ako na 31.12.2013. godine imam obavezu prema dobavljaču formiranu 1.12.2003. godine, ja treba da tražim od njega saglasnost za otpisom, odnosno da li na taj način priznajem postojanje takve obaveze i da li tako produžavam rok zastare?
Pod 1. je napisano pod predpostavkom da ste usaglašavali stanje na kraju svake godine.
Vi ste na kraju svake godine IOS-om trebali potvrditi stanje, svaki dokument u kojem se spominje ili dug ili obaveza ako je potpisana s obje strane produžava rok zastare, naravno dobavljaču je u interesu da dostavi IOS.
Što se tiče zakonskog osnova ZOO predviđa rok zastare 3 ili 5 godina u zavisnosti od situacije, a gledaj to ovako, kada ste otpisali obavezu prema dobavljaču to ste knjižili kao prihod, uvećala vam se dobit, znači svako privredno društvo moglo bi tako otpisati obaveze odlukom direktora i napraviti sebi prihod koliko mu odgovara zatim u narednoj godini ponovo odlukom direktora prizna te obaveze i nikom ništa, što ste vi i učinili.
U mojoj firmi direktor je odlučio da kupcima pošaljemo IOS s 30.11.2013. godine. Posto on po struci nije ekonomista i neke stvari mu se ne mogu objasniti, moze li mi neko pojasniti zakonsku regulativu kojom je propisano slanje IOS-a i njihov tretman. Da li je zakonska obaveza slati IOS-e i kojim zakonom je propisano? Da li su ispravni ovakvi IOS-i koji nisu s 31.12. poslati?
Sada zahtjeva da svi kupci vrate potpisan IOS. Šta s onima koji nisu vratili IOS i vjerovatno neće? Ako neko može da pojasni...
Ja koliko sam upućena kupci koji i ne vrate IOS, znači da se slažu sa stanjem koje im je predočeno tj. priznaju svoju obavezu, tako da nema potrebe vršiti pritisak da vrate potpisani IOS.
U mojoj firmi direktor je odlučio da kupcima pošaljemo IOS s 30.11.2013. godine. Posto on po struci nije ekonomista i neke stvari mu se ne mogu objasniti, moze li mi neko pojasniti zakonsku regulativu kojom je propisano slanje IOS-a i njihov tretman. Da li je zakonska obaveza slati IOS-e i kojim zakonom je propisano? Da li su ispravni ovakvi IOS-i koji nisu s 31.12. poslati?
Sada zahtjeva da svi kupci vrate potpisan IOS. Šta s onima koji nisu vratili IOS i vjerovatno neće? Ako neko može da pojasni...
Ja koliko sam upućena kupci koji i ne vrate IOS, znači da se slažu sa stanjem koje im je predočeno tj. priznaju svoju obavezu, tako da nema potrebe vršiti pritisak da vrate potpisani IOS.
Međutim i dalje mi nije jasno ovo oko datuma. Znači li ovo da IOS-i s 30.11. nisu ispravni, već samo oni s 31.12.?
Član 28 Zakona o RiR pojašanjava tvoje pitanje. IOS s 30.11. je ispravan za finansijske izvještaje koji se sastvaljaju na dan 30.11. Međutim za godinu koja završava na dan 31.12. stanje obaveza i potraživanja se utvrđuje na taj dan.
Inače na konfirmaciju se odgovora u roku od 8 dana, a kaznenom odredbom je propisana sankcija od 5-15 hiljada BAM.
Međutim i dalje mi nije jasno ovo oko datuma. Znači li ovo da IOS-i s 30.11. nisu ispravni, već samo oni s 31.12.?
U Zakonu je jasno rečeno kada se šalju IOS-i, 31.12.20xx. ,istina tu nije predviđeno da neke firme imaju veliki broj komitenata i da je malo duža procedura slanja svega toga ili da moraju završiti obračun prije roka, logički gledano tako je i ispravno jer se i obračun radi na 31.12. znači treba i stanje utvrdit na 31.12..
Ja nisam čuo da se inspekcija zanima time na koji dan si ti poslala IOS tako da nema potrebe da se sikiraš.
Jasno je meni sve ovo što ste napisali i sama sam 90% mislila da je tako...
Što se tiče odgovora na IOS( vraćanja poslatog IOS-a) kakav je tretman onih koji ne vrate IOS u predviđenom roku od osam dana. Kolko sam upućena to znači da se slažu sa stanjem po IOS-u, i mišljenja sam da tu ne treba ništa dalje poduzimati.
Da li je za inspekciju mjerodavna poštanska dostavnica za nekog komitenta, ako nije bilo odgovora od njega ?
princeza i zvijer wrote:Jasno je meni sve ovo što ste napisali i sama sam 90% mislila da je tako...
Što se tiče odgovora na IOS( vraćanja poslatog IOS-a) kakav je tretman onih koji ne vrate IOS u predviđenom roku od osam dana. Kolko sam upućena to znači da se slažu sa stanjem po IOS-u, i mišljenja sam da tu ne treba ništa dalje poduzimati.
Da li je za inspekciju mjerodavna poštanska dostavnica za nekog komitenta, ako nije bilo odgovora od njega ?
A šta je osnova za tvoje mišljenje da se dužnik slaže sa IOS-om ako ne odgovori?
Dužnik ima interes da ne odgovori na IOS, pogotovo za dug koji datira duži vremenski period.
Mislim da mi je neko to tako objašnjavo na faxu, pa sam to tako razumjela, davno je bilo pa se tačno ne sjećam.
Nisam sigurna šta je ispravno, zato sam i tražila pomoć ovdje, tako da uvažavam sve vaše savjete.
Znači za ove koji nisu odgovorili na IOS jedino tužba prije zastare...
Uglavnom na svakom IOS-u koji sam dobio piše ako niste vratili IOS da priznajete dug ili obavezu, međutim čak i IOS na sudu nije dovoljan dokaz potvrde duga ili obaveze, jer je bilo slučajeva gdje je presuđeno da je dug ili obaveza zastarila iako su slati IOS-i i bili uredno potpisivani.
Mislim da mi je neko to tako objašnjavo na faxu, pa sam to tako razumjela, davno je bilo pa se tačno ne sjećam.
Nisam sigurna šta je ispravno, zato sam i tražila pomoć ovdje, tako da uvažavam sve vaše savjete.
Znači za ove koji nisu odgovorili na IOS jedino tužba prije zastare...
Uglavnom na svakom IOS-u koji sam dobio piše ako niste vratili IOS da priznajete dug ili obavezu, međutim čak i IOS na sudu nije dovoljan dokaz potvrde duga ili obaveze, jer je bilo slučajeva gdje je presuđeno da je dug ili obaveza zastarila iako su slati IOS-i i bili uredno potpisivani.
IOS će na sudu biti uzet u obzir kao dokaz, samo ako je potpisan od strane odgovorne osobe dužnika. Nepotpisan IOS ili potpisan od strane neodgovorne osobe dužnika za sud nije valjan dokaz i smatra se internim dokumentom u skladu sa zakonom o parničnom postupku. Naime postoje određene radnje u skaldu sa zakonom o obligacionim odnosima koje prekidaju rok zastare, kao što su: plaćanje dijela računa, kamate i priznanje duga. Ali to priznanje duga mora zadvoljiti određene kriterije. Nemože dug priznati neovlaštena osoba. Zato mi se čini bitnim izvor informacije po kojoj neko priznaje dug ako ne odgovori an IOS. To jednostavno nije u duhu zakona o obligacionim odnosima.
izvozna faktura,fiskalni račun
Imam par pitanja i nadam se da ce mi neko pomoci.
Treba da radim izvoznu faktura za inozemnog kupca.
1. Da li pravim fakturu u KM i kako, ili jednostavno da u napomeni napisem ukupan iznos u eurima. Ovo pitam radi fiskalnog racuna, zato sto fiskalni racuna je iskljucivo u KM?
2. Poreski broj kupca se sastoji od 11 brojeva i slova zajedno. Da li da ga unosim u polje identifikacijskog broj ili u polje pdv broja šifre kupca, a radi fiskalnog racuna?
3.Da li fiskalni račun sa izvoznom fakturom dostavljam kupcu?
Da li ima neki nagodan racunovodja da mi odgovori na sljedefcih par pitanja
Izvozim usluge, primam ugovorenu vrijednost u eurima na devizni racun, moze li mi neko objasniti kako to knjizim u kpr-1041 da li u eurima ili protuvrijednosti u km na taj dan kada je uplaceno ?
Izdao sam fakturu u Eurima, klijent zna samo za EURe a na KM, da li je to greska ?
Postoji li negdje neki pravilnik u FBIH gdje su stvari vezano za racunovodstvo jasno definisane, nisam uspio naci nista na internetu?
Da li se troskovi usluga banke mogu pisati kao rashodi?
Da li se isplati uci u PDV prije nego sto se dostigne cifra propisana zakonom u slucaju da se samo izvozi, u tom slucaju imao bih pravo na povrat svog ulaznog PDVa ?
Uvijek se knjiži u KM mada ti možeš imati odmah i knjženje u drugim valutama kao "interno".
Na fakturi napišeš i EUR i KM. Radi sebe a i radi države.
Ne postoji jedno mjesto, puno zakona, puno pravilnika. Da je tako lako ne bi bilo računovođa, ali ni pravnika, savjetnika ,notara i sl... Takva nam država, dobro došao u birokratiju na kvadrat.
Naravno da se troškovi banaka pišu na porezno priznate rashode.
Ovo oko PDV je zamršeno i podrazumjeva mnogo pravila. Međutim ako nisi u PDV onda i ne fakturišeš PDV tako da i nemaš povrata.
Inače za pdv ino usluga pogledaj ovo :http://www.new.uino.gov.ba/bs/Promet%20usluga
j dug plati.kako knjižiti uplatu.
