Slavni geostrateg po tačkama analizirao kolaps Rusije: 'Mit o velesili zauvijek je nestao' Putin je želio carstvo, dobit će ruševinu
Britanski geopolitički strateg Mark Brolin, autor knjige “Healing Broken Democracies: All You Need to Know About Populism / Kako izliječiti slomljene demokracije: sve što trebate znati o populizmu”, u velikoj analizi za The Telegraph tvrdi da je Vladimir Putin ratom protiv Ukrajine zapečatio dugoročni pad Rusije, bivše vojne, političke i gospodarske sile koja se sve više pretvara u izoliranu, pregrijanu i ovisnu državu na rubu kolapsa.
Agresija na Ukrajinu, piše Brolin, podigla je apsurd besmislenog ratovanja na novu razinu. “Putin je krenuo dokazati moć, a pokazao slabost; želio je stvoriti carstvo, a izgubio saveznike; htio je uništiti Ukrajinu, a razbio vlastitu državu”, zaključuje autor.
Kremlj koji više ne razumije svijet
Putin je vjerovao da će zauzimanjem Ukrajine pokazati odlučnost i obnoviti ruski imperijalni status. Umjesto toga, piše Brolin, Kremlj se pretvorio u zatvoreni krug poslušnika iz 19. stoljeća koji više ne razumiju kako svijet funkcionira.
Rezultat: ruski utjecaj se urušio u Europi, na Bliskom istoku i u Središnjoj Aziji, dok su Finska i Švedska ušle u NATO, čime je Putin postigao upravo ono što je želio spriječiti. Rusija gubi zapadna tržišta nafte i plina, a njezina “velika vojska” jedva je osvojila mali dio ukrajinskog teritorija, uz stotine tisuća poginulih, ekonomski šok i potpuni moralni slom.
“Najveća zemlja na svijetu trebala je još nekoliko kvadratnih kilometara, i to po cijenu budućnosti vlastitog naroda”, piše Brolin.
Ukrajina i paradoks pobjede
Ukrajinska borba za opstanak, tvrdi autor, nije ništa apsurdno, dapače, herojska je. Ali Brolin ističe drugi paradoks: Kijev je u očajničkoj potrebi za zapadnom podrškom često pretjerivao u prikazivanju ruske moći, tvrdeći da bi neuspjeh Zapada u pomoći Ukrajini mogao dovesti do svjetskog rata.
“Rusija danas nije globalni div, nego patuljak, po svemu osim po broju nuklearnih bombi, koje Putin zna da ne može upotrijebiti”, piše Brolin. Takvo prenaglašavanje ruske snage, smatra on, otežalo je Ukrajini pridobivanje američke javnosti, umorne od beskrajnih ratova i golemih vojnih troškova.
Moralna, ali licemjerna Europa
U tekstu Brolin oštro napada europsku dvoličnost, podsjećajući da su godinama mnoge članice EU-a smanjivale vojnu potrošnju, a istodobno produbljivale energetsku ovisnost o Moskvi.
Kupovale su rusku naftu i plin, financirale Putinovu ratnu mašineriju, a zatim se predstavljale kao moralne sile. “Europa je voljela držati lekcije o principima dok je plaćala Kremlju da gradi tenkove. Kad se rat dogodio, ponašala se kao da je sve to došlo niotkuda”, piše Brolin.
Čak i sada, dodaje, europski čelnici moraliziraju, a njihova gospodarstva stagniraju. “Ratuju riječima, dok se svijet oko njih mijenja.”
Trumpove poluge bez učinka
Ni Amerika, tvrdi Brolin, nije se pokazala znatno boljom. Donald Trump je u svojim pokušajima “mirovnog posredovanja” napravio upravo ono što je Moskva željela – tražio je da Ukrajina odustane od dijela teritorija i članstva u NATO-u, čak i prije početka pregovora.
Kad je potom zaprijetio isporukom raketa Tomahawk i time natjerao Kremlj da “posegne za telefonom”, Trump je u zadnji čas povukao prijetnju. “Poluga pritiska najprije je stvorena, pa odmah uništena,” piše Brolin, nazvavši američki pristup “kaotičnim i proturječnim”.
Zapad se ipak budi
Unatoč svemu, autor vidi znakove buđenja zapadnih zemalja. Europa se ponovno naoružava, smanjuje ovisnost o ruskim energentima, a sve češće koristi zamrznuta ruska sredstva za financiranje ukrajinskog otpora. SAD pojačava sankcije na izvoz nafte, a Kina i Indija postaju opreznije, svjesne mogućih sekundarnih sankcija.
Najvažnije, kaže Brolin, raspada se mit o “velikoj sili” Rusiji, mit koji je plašio Europu i hranio Putina. “Kad se taj mit sruši, nestat će i iluzija o njegovoj strateškoj genijalnosti”, piše.
Brolin potom detaljno nabraja ekonomske pokazatelje koji, kako tvrdi, “raskrinkavaju Putinovu propagandu o stabilnosti”.
Ratno gospodarstvo na rubu eksplozije
Inflacija je oko 8 posto, cijene rastu, a središnja banka diže kamate na 17 posto, razinu “banana republike”. Rast BDP-a u Rusiji postoji samo zato što država beskrajno troši na oružje i napuhuje ratne narudžbe.
Putinov proračun za 2025. diže vojnu potrošnju na trećinu državnog proračuna, što znači manje ulaganja u zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu. “Rusija jede vlastitu budućnost da bi preživjela sadašnjost,” piše autor.
“Ruski BDP raste jer se mjeri u granatama, ne u blagostanju,” argumentira dalje Brolin, ističući kako industrija radi punom parom jer država kupuje sve, no privatni sektor stagnira, cijene rastu, a novi ukrajinski udari na rafinerije dodatno režu prihode.
Krvavi danak
Procjene NATO-a govore o više od 200 tisuća poginulih i više od milijun ukupno stradalih od početka invazije. “Gubici su veći nego što ih zemlja demografski može nadoknaditi, a politički trošak tek dolazi,” navodi Brolin.
Uz to, oko milijun ljudi napustilo je Rusiju od 2022. godine, među njima tisuće stručnjaka i poduzetnika. “Ruski muškarci žive deset godina kraće od prosjeka EU-a, a sloboda izražavanja ne postoji. Najpametniji i najbogatiji pobjegli su, i odnijeli svoje ideje i kapital sa sobom.”
Ovisnost o Kini je novi oblik podređenosti
Danas se 40 posto ruske trgovine odvija s Kinom, koja je glavni kupac, ali i diktira uvjete razmjene. Zbog sankcija, ruske aviokompanije rastavljaju zapadne zrakoplove za dijelove, a više od polovice njih moglo bi do 2026. biti trajno prizemljeno. “Visokotehnološka izolacija počinje izgledati kao srednji vijek s pametnim telefonima,” piše Brolin.
Zahvaljujući oružju dugog dometa, projektilima Storm Shadow, SCALP i Atacms, Ukrajina sada redovito pogađa vojne baze, skladišta i rafinerije duboko u Rusiji. Crnomorska flota je “razbijena i potisnuta”, a Krim se iz sigurnog pomorskog utočišta pretvorio u bojno polje. “Rat koji je trebao biti brz i jednostran sada se vodi u srcu Rusije,” piše Brolin.
Putin protiv stvarnosti
Putin, zaključuje autor, više ne živi u stvarnosti, već u umjetnom svijetu koji su mu izgradili poslušnici i propagandisti. “Dokle god vjeruje vlastitim lažima, neće prestati s agresijom,” upozorava Brolin.
Zato je, piše, nužno zadržati pritisak: sankcije, kontrolu cijena nafte, prekid dotoka zapadnih tehnologija i dopuštanje Ukrajini da proširi napade na ruske vojne kapacitete. “Kad topovi utihnu, ostat će inflacija, nestašice, iseljavanje i kleptokracija, sve ono što je Putin stvorio pokušavajući spasiti vlastiti mit,” zaključuje Brolin.
Preuzeto sa:
https://www.telegram.hr/vijesti/slavni- ... je-nestao/
