FACE TV - Televizija Senada Hadžifejzovića vol 2

[tokio25]

a zemlja je ravna ploca kojom vladaju ljudi gusteri

[dr_Evil]

a zemlja je ravna ploca kojom vladaju ljudi gusteri

Nema gustera, otisli su davno, zar ne gledas star trek:

https://en.wikipedia.org/wiki/Distant_Origin

[sumirprimus]

Dizdarevic jebeni rusofil.

Uvijek bio.
mene ekipa na Siriji godinama napadala i zbog njega. Imo provala jbo chelija. Legendarna litra viskija i pratnja svih eminentnih tajnih sluzbi

Svaka mu za kitaba, pa tako i ovaj put.

Ne razumijem sta ti je kitab, pricaj bosanski ako ti je maternji?

[nivla]

Uvijek bio.
mene ekipa na Siriji godinama napadala i zbog njega. Imo provala jbo chelija. Legendarna litra viskija i pratnja svih eminentnih tajnih sluzbi

Svaka mu za kitaba, pa tako i ovaj put.

Ne razumijem sta ti je kitab, pricaj bosanski ako ti je maternji?

pa ba su maternjem bosanskom u skupini arhaizama ima ćitab/kitab

[sumirprimus]

opet ne razumijem, nisam se susretao sa ovim arhaizmom, pretpostavljam opet neki turcizam?

[nivla]

opet ne razumijem, nisam se susretao sa ovim arhaizmom, pretpostavljam opet neki turcizam?

pokrij se jorganom

[sumirprimus]

opet ne razumijem, nisam se susretao sa ovim arhaizmom, pretpostavljam opet neki turcizam?

pokrij se jorganom

lazes. kitab znaci pokrij se jorganom?
daaamn, jedna rijec mijenja citavu recenicu. top jebte haha

[nivla]

opet ne razumijem, nisam se susretao sa ovim arhaizmom, pretpostavljam opet neki turcizam?

pokrij se jorganom

lazes. kitab znaci pokrij se jorganom?
daaamn, jedna rijec mijenja citavu recenicu. top jebte haha

znaci knjiga, najcesce koristeno kad se spominje Kur'an
sto se tiče jorgana, reko možda i to ne znaš pa da ti prevedem, pokrivač=jorgan

[_BataZiv_0809]

Ko je veceras

[sumirprimus]

znaci knjiga, najcesce koristeno kad se spominje Kur'an
sto se tiče jorgana, reko možda i to ne znaš pa da ti prevedem, pokrivač=jorgan

tako brate mili, hvala na odgovoru.dalji sarkazam nije zaista potreban.

[karanana]

vukan skakuce iz studija u studio

[sumirprimus]

Nema veze najbolje prica, bar nije pickast ko bosnjacki politicari
Sve je al nije jajara.

[amidzazeher]

vukan skakuce iz studija u studio

A skakuce i u ovoj stolici kod Senada

[sumirprimus]

Nadjite srbina u bih koji vam pricom vise godi. Ili da vas ne vrijedja genocidom ratom secesijom.
Alternativa je stanivuk pocetnik.
Vrecinom prica istinito s obzirom na neke detalje.

[sumirprimus]

Medju bosnjackim pooiticarima nema ovako otvorenog I rjecitog lika.
Oplete sve redom

[sumirprimus]

Dajlge bosnjackog nacionaliste komsica.
Dodise nisu ni nacionalisti
Nista dobro o rahmetli Aliji nemam reci.

[karanana]

Nadjite srbina u bih koji vam pricom vise godi. Ili da vas ne vrijedja genocidom ratom secesijom.
Alternativa je stanivuk pocetnik.
Vrecinom prica istinito s obzirom na neke detalje.

mile dodik cca. 2005-07

[sumirprimus]

Nadjite srbina u bih koji vam pricom vise godi. Ili da vas ne vrijedja genocidom ratom secesijom.
Alternativa je stanivuk pocetnik.
Vrecinom prica istinito s obzirom na neke detalje.

mile dodik cca. 2005-07

Bogme dodik nikad nije ovako prico. Uostalom nama je jedan hadzipasic novalic bio premijer. Nema dalje.
Dakle i kurta I murta su dobili sansu jahat nas (hadzipasic i bukvalno)kolektivno sta fali I ovaj da proba. Bar obecava da bo jbo milu majku redom. A i nije mlohava mutava plovka ko ovi naši.

[sumirprimus]

Kaze ubleha kljujic Sarajevo drzalo 80% bosne. Pa spomenuo banjaluku I cajevca I Mostar i aluminij pretpostavljam po 10%

Kakav ublehar
U jugoslaviji smo ovo imali, tj nista.
Samo nek se raspadne ko je jbe pu

[Haris033]

Čovjeku je svaka izgivorena zlatna!
Respect, g. Kljuiću

Ne mogu da vjerujem da Alija Izetbegović nije ni kafu ponudio velikom prijatelju Sarajeva, predsjedniku Međunarodnog olimpijskog odbora , g. H.A. Samaranu!?
Jbt, tako se samo Bošnjaci znaju izblamirati.
Kod Srba ko god da dođe, zagotive ga hranom, pićem i kafanom..

Najgore je što se ta praksa domaćin-gost, praktikuje i danas

A ovaj što kaže za Sarajevo i da nije istina ono što je g. Kljuić ispričao, evo malo podataka da se podsjetimo šta je sve Sarajevo imalo, a šta ima danas..

Sarajevo prije 1992., Grad fabrika, znanja i radnika

Mlađe generacije teško mogu zamisliti koliko je Sarajevo prije rata bilo razvijen, moderan i industrijski snažan grad.
Osim što je bilo kulturno, univerzitetsko i sportsko središte, Sarajevo je imalo i ogroman industrijski potencijal, fabrike, institute, razvojne centre i naučne ustanove koje su bile u rangu evropskih.

Grad je imao više od 200 industrijskih preduzeća, a mnoge od njih su bile brendovi poznati širom bivše Jugoslavije i svijeta.

Metalna i mašinska industrija, srce sarajevske privrede

Najpoznatiji giganti bili su svakako Energoinvest, UNIS i FAMOS.

Energoinvest je bio simbol modernog Sarajeva, ogroman sistem koji je izvozio elektroopremu, kablove, transformatore i projekte u preko 70 zemalja svijeta.
U njegovom sastavu djelovali su:
-Energoinvest, Kablo (Rajlovac)
-Elektroporcelan (proizvodnja izolatora)
-Soko Sarajevo (elektrooprema)
-Energoinvest, Institut (Marijin Dvor, istraživački centar)

UNIS (Udružena metalna industrija Sarajeva) imao je čitav niz preduzeća:
-Tvornica automobila Sarajevo (TAS), sklapali su Volkswagen Golf, Jettu i Caddy
-Pretis (Vogošća i Hadžići), vojna industrija, municija i eksplozivi
-Zrak, optička i precizna mehanika
-Fabrika akumulatora “Bosna” (Rajlovac)
-UNIS, Rudi Čajavec Energoelektronika
-UNIS, Pretis servis i inženjering

FAMOS (Hrasnica, Vogošća, Hadžići), proizvodnja motora, dijelova za autobuse, kamione i teška vozila.
Njihovi proizvodi ugrađivani su u vozila širom Jugoslavije i izvoženi na Bliski istok.

Zrak, Pretis i vojna industrija

Zrak je bio ponos Sarajeva, fabrika optike i precizne mehanike, poznata po proizvodnji nišana, daljinomjera i specijalnih optičkih uređaja.
Pretis (Vogošća i Hadžići) proizvodio je artiljerijsku municiju, eksplozive i dijelove vojne opreme, a bio je jedan od najvažnijih izvoznika u okviru vojno-industrijskog kompleksa Jugoslavije.

IRIS, Računarski centar i početak informatike u BiH

Jedna od zanimljivijih i često zaboravljenih institucija bila je IRIS, Informatički Računarski Informacioni Sistem, osnovan u okviru Energoinvesta i Univerziteta u Sarajevu.
IRIS je 1980-ih bio pionir informatike u BiH, razvijao je računarske sisteme, softver za industriju, bankarstvo i administraciju, a imao je i vlastitu proizvodnju kompjutera i terminala.

Sarajevo je zahvaljujući IRIS-u imalo jednu od prvih domaćih mreža za obradu podataka, a u saradnji s Energoinvestom razvijali su i mikrokompjutere “IRIS 8” i “IRIS 16”, koji su korišteni u školama, općinama i preduzećima širom Jugoslavije.
U IRIS-u su radili informatičari koji su kasnije učestvovali u osnivanju bh. IT sektora poslije rata.

Prehrambena industrija

Sarajevo je imalo i jak prehrambeni sektor:
-Sarajevska pivara (osnovana 1864.), među najstarijim aktivnim pivovarama na Balkanu
-Fabrika duhana Sarajevo (FDS), cigarete “Marlboro” meko pakovanje, “Bond”, “Drina”, “Morava”,..
-Zora, Sarabon, tvornica čokolada, keksa i bonbona,
-Hranaprodukt, prerada mesa,
-Mljekara Sarajevo,
-Poljoprivredno dobro Butmir, poznato po proizvodnji povrća, mlijeka i sjemena.

Drvna, građevinska i tekstilna industrija
-Šipad, najveće drvno preduzeće u BiH, sa sjedištem u Sarajevu, bavio se izvozom namještaja i drvnih proizvoda.
Magros, trgovački gigant, poznat po robnim kućama i distributivnim centrima.
Feroelektro, trgovina elektro i građevinskim materijalom.

Još neke poznate fabrike i preduzeća Sarajeva:
-Unioninvest, građevinarstvo i montaža, industrijskih objekata širom svijeta,
-Vaso Miskin Crni, proizvodnja elektronskih komponenti i preciznih dijelova,
-Feroimpex, trgovina mašinama i opremom
-Bosnafilm, filmska industrija i obrada materijala,
-Energoinvest, Automatika i elektronika,
-Unis Commerce, spoljnotrgovinsko preduzeće,
Interšped / Zetatrans – transport i logistika,
-Centrotrans, prevoz putnika i robe.

Grad radnika i inženjera

Sarajevska industrija nije bila samo skup fabrika, nego i sistem koji je proizvodio znanje.
U Energoinvestu, UNIS-u i IRIS-u radili su inženjeri, programeri i stručnjaci koji su bili pioniri u svojim oblastima.
Fabrike su imale vlastite stambene fondove, odmarališta, sportske klubove i kulturna društva, a radnik je imao osjećaj sigurnosti i pripadnosti.

Kraj jedne epohe

Raspad Jugoslavije i rat 1992–1995. označili su kraj te industrijske epohe.
Većina fabrika je uništena, opljačkana ili privatizovana bez plana.
Ostali su samo tragovi – prazne hale, sjećanja i generacije ljudi koje su ponosno radile u pogonima koji su Sarajevo činili pravim industrijskim centrom Bosne i Hercegovine.

[karanana]

ne znam....prije nekih 20 godina ja sam se kleo u ljude tipa kljujica, lazovica, i. komsica....
ali se ispostavilo da su ipak i oni uglavnom ublehe. ali ko nije ubleha u ovakvom sistemu?

[sumirprimus]

Nije ni cudo sto smo prosli kako smo prosli kad su u predjsednstvu sjedjeki ljudi kao kljujic..I ti lazovic komsic
Koliko lik ima godina iskustva rada u privredi? O cemu vi govorite ljudi dragi

[PreWiBa]

Čovjeku je svaka izgivorena zlatna!
Respect, g. Kljuiću

Ne mogu da vjerujem da Alija Izetbegović nije ni kafu ponudio velikom prijatelju Sarajeva, predsjedniku Međunarodnog olimpijskog odbora , g. H.A. Samaranu!?
Jbt, tako se samo Bošnjaci znaju izblamirati.
Kod Srba ko god da dođe, zagotive ga hranom, pićem i kafanom..

Najgore je što se ta praksa domaćin-gost, praktikuje i danas

A ovaj što kaže za Sarajevo i da nije istina ono što je g. Kljuić ispričao, evo malo podataka da se podsjetimo šta je sve Sarajevo imalo, a šta ima danas..

Sarajevo prije 1992., Grad fabrika, znanja i radnika

Mlađe generacije teško mogu zamisliti koliko je Sarajevo prije rata bilo razvijen, moderan i industrijski snažan grad.
Osim što je bilo kulturno, univerzitetsko i sportsko središte, Sarajevo je imalo i ogroman industrijski potencijal, fabrike, institute, razvojne centre i naučne ustanove koje su bile u rangu evropskih.

Grad je imao više od 200 industrijskih preduzeća, a mnoge od njih su bile brendovi poznati širom bivše Jugoslavije i svijeta.

Metalna i mašinska industrija, srce sarajevske privrede

Najpoznatiji giganti bili su svakako Energoinvest, UNIS i FAMOS.

Energoinvest je bio simbol modernog Sarajeva, ogroman sistem koji je izvozio elektroopremu, kablove, transformatore i projekte u preko 70 zemalja svijeta.
U njegovom sastavu djelovali su:
-Energoinvest, Kablo (Rajlovac)
-Elektroporcelan (proizvodnja izolatora)
-Soko Sarajevo (elektrooprema)
-Energoinvest, Institut (Marijin Dvor, istraživački centar)

UNIS (Udružena metalna industrija Sarajeva) imao je čitav niz preduzeća:
-Tvornica automobila Sarajevo (TAS), sklapali su Volkswagen Golf, Jettu i Caddy
-Pretis (Vogošća i Hadžići), vojna industrija, municija i eksplozivi
-Zrak, optička i precizna mehanika
-Fabrika akumulatora “Bosna” (Rajlovac)
-UNIS, Rudi Čajavec Energoelektronika
-UNIS, Pretis servis i inženjering

FAMOS (Hrasnica, Vogošća, Hadžići), proizvodnja motora, dijelova za autobuse, kamione i teška vozila.
Njihovi proizvodi ugrađivani su u vozila širom Jugoslavije i izvoženi na Bliski istok.

Zrak, Pretis i vojna industrija

Zrak je bio ponos Sarajeva, fabrika optike i precizne mehanike, poznata po proizvodnji nišana, daljinomjera i specijalnih optičkih uređaja.
Pretis (Vogošća i Hadžići) proizvodio je artiljerijsku municiju, eksplozive i dijelove vojne opreme, a bio je jedan od najvažnijih izvoznika u okviru vojno-industrijskog kompleksa Jugoslavije.

IRIS, Računarski centar i početak informatike u BiH

Jedna od zanimljivijih i često zaboravljenih institucija bila je IRIS, Informatički Računarski Informacioni Sistem, osnovan u okviru Energoinvesta i Univerziteta u Sarajevu.
IRIS je 1980-ih bio pionir informatike u BiH, razvijao je računarske sisteme, softver za industriju, bankarstvo i administraciju, a imao je i vlastitu proizvodnju kompjutera i terminala.

Sarajevo je zahvaljujući IRIS-u imalo jednu od prvih domaćih mreža za obradu podataka, a u saradnji s Energoinvestom razvijali su i mikrokompjutere “IRIS 8” i “IRIS 16”, koji su korišteni u školama, općinama i preduzećima širom Jugoslavije.
U IRIS-u su radili informatičari koji su kasnije učestvovali u osnivanju bh. IT sektora poslije rata.

Prehrambena industrija

Sarajevo je imalo i jak prehrambeni sektor:
-Sarajevska pivara (osnovana 1864.), među najstarijim aktivnim pivovarama na Balkanu
-Fabrika duhana Sarajevo (FDS), cigarete “Marlboro” meko pakovanje, “Bond”, “Drina”, “Morava”,..
-Zora, Sarabon, tvornica čokolada, keksa i bonbona,
-Hranaprodukt, prerada mesa,
-Mljekara Sarajevo,
-Poljoprivredno dobro Butmir, poznato po proizvodnji povrća, mlijeka i sjemena.

Drvna, građevinska i tekstilna industrija
-Šipad, najveće drvno preduzeće u BiH, sa sjedištem u Sarajevu, bavio se izvozom namještaja i drvnih proizvoda.
Magros, trgovački gigant, poznat po robnim kućama i distributivnim centrima.
Feroelektro, trgovina elektro i građevinskim materijalom.

Još neke poznate fabrike i preduzeća Sarajeva:
-Unioninvest, građevinarstvo i montaža, industrijskih objekata širom svijeta,
-Vaso Miskin Crni, proizvodnja elektronskih komponenti i preciznih dijelova,
-Feroimpex, trgovina mašinama i opremom
-Bosnafilm, filmska industrija i obrada materijala,
-Energoinvest, Automatika i elektronika,
-Unis Commerce, spoljnotrgovinsko preduzeće,
Interšped / Zetatrans – transport i logistika,
-Centrotrans, prevoz putnika i robe.

Grad radnika i inženjera

Sarajevska industrija nije bila samo skup fabrika, nego i sistem koji je proizvodio znanje.
U Energoinvestu, UNIS-u i IRIS-u radili su inženjeri, programeri i stručnjaci koji su bili pioniri u svojim oblastima.
Fabrike su imale vlastite stambene fondove, odmarališta, sportske klubove i kulturna društva, a radnik je imao osjećaj sigurnosti i pripadnosti.

Kraj jedne epohe

Raspad Jugoslavije i rat 1992–1995. označili su kraj te industrijske epohe.
Većina fabrika je uništena, opljačkana ili privatizovana bez plana.
Ostali su samo tragovi – prazne hale, sjećanja i generacije ljudi koje su ponosno radile u pogonima koji su Sarajevo činili pravim industrijskim centrom Bosne i Hercegovine.

Sarajevo je u Jugi bio običan veći grad provincije, nešto kao glavni grad kantona. Drugi ešalon glavnih gradova republika/AP zajedno sa Skopljem, Titogradom/Podgoricom i tkd. Zemljom je dominirala osovina Beograd-Zagreb, uz Ljubljanu kao jak ekonomski centar.

Jakog grada, glavni ulazi preko Rajlovca i pored Ilidžanske pijace, aerodrom jače letilište.

To ne opravdava nerad sadašnjih elita, ali ne valja ni mistificirati prošlost.

[sumirprimus]

Ma ljudi zive u iluzijama, ko i sad.

[Haris033]

Čovjeku je svaka izgivorena zlatna!
Respect, g. Kljuiću

Ne mogu da vjerujem da Alija Izetbegović nije ni kafu ponudio velikom prijatelju Sarajeva, predsjedniku Međunarodnog olimpijskog odbora , g. H.A. Samaranu!?
Jbt, tako se samo Bošnjaci znaju izblamirati.
Kod Srba ko god da dođe, zagotive ga hranom, pićem i kafanom..

Najgore je što se ta praksa domaćin-gost, praktikuje i danas

A ovaj što kaže za Sarajevo i da nije istina ono što je g. Kljuić ispričao, evo malo podataka da se podsjetimo šta je sve Sarajevo imalo, a šta ima danas..

Sarajevo prije 1992., Grad fabrika, znanja i radnika

Mlađe generacije teško mogu zamisliti koliko je Sarajevo prije rata bilo razvijen, moderan i industrijski snažan grad.
Osim što je bilo kulturno, univerzitetsko i sportsko središte, Sarajevo je imalo i ogroman industrijski potencijal, fabrike, institute, razvojne centre i naučne ustanove koje su bile u rangu evropskih.

Grad je imao više od 200 industrijskih preduzeća, a mnoge od njih su bile brendovi poznati širom bivše Jugoslavije i svijeta.

Metalna i mašinska industrija, srce sarajevske privrede

Najpoznatiji giganti bili su svakako Energoinvest, UNIS i FAMOS.

Energoinvest je bio simbol modernog Sarajeva, ogroman sistem koji je izvozio elektroopremu, kablove, transformatore i projekte u preko 70 zemalja svijeta.
U njegovom sastavu djelovali su:
-Energoinvest, Kablo (Rajlovac)
-Elektroporcelan (proizvodnja izolatora)
-Soko Sarajevo (elektrooprema)
-Energoinvest, Institut (Marijin Dvor, istraživački centar)

UNIS (Udružena metalna industrija Sarajeva) imao je čitav niz preduzeća:
-Tvornica automobila Sarajevo (TAS), sklapali su Volkswagen Golf, Jettu i Caddy
-Pretis (Vogošća i Hadžići), vojna industrija, municija i eksplozivi
-Zrak, optička i precizna mehanika
-Fabrika akumulatora “Bosna” (Rajlovac)
-UNIS, Rudi Čajavec Energoelektronika
-UNIS, Pretis servis i inženjering

FAMOS (Hrasnica, Vogošća, Hadžići), proizvodnja motora, dijelova za autobuse, kamione i teška vozila.
Njihovi proizvodi ugrađivani su u vozila širom Jugoslavije i izvoženi na Bliski istok.

Zrak, Pretis i vojna industrija

Zrak je bio ponos Sarajeva, fabrika optike i precizne mehanike, poznata po proizvodnji nišana, daljinomjera i specijalnih optičkih uređaja.
Pretis (Vogošća i Hadžići) proizvodio je artiljerijsku municiju, eksplozive i dijelove vojne opreme, a bio je jedan od najvažnijih izvoznika u okviru vojno-industrijskog kompleksa Jugoslavije.

IRIS, Računarski centar i početak informatike u BiH

Jedna od zanimljivijih i često zaboravljenih institucija bila je IRIS, Informatički Računarski Informacioni Sistem, osnovan u okviru Energoinvesta i Univerziteta u Sarajevu.
IRIS je 1980-ih bio pionir informatike u BiH, razvijao je računarske sisteme, softver za industriju, bankarstvo i administraciju, a imao je i vlastitu proizvodnju kompjutera i terminala.

Sarajevo je zahvaljujući IRIS-u imalo jednu od prvih domaćih mreža za obradu podataka, a u saradnji s Energoinvestom razvijali su i mikrokompjutere “IRIS 8” i “IRIS 16”, koji su korišteni u školama, općinama i preduzećima širom Jugoslavije.
U IRIS-u su radili informatičari koji su kasnije učestvovali u osnivanju bh. IT sektora poslije rata.

Prehrambena industrija

Sarajevo je imalo i jak prehrambeni sektor:
-Sarajevska pivara (osnovana 1864.), među najstarijim aktivnim pivovarama na Balkanu
-Fabrika duhana Sarajevo (FDS), cigarete “Marlboro” meko pakovanje, “Bond”, “Drina”, “Morava”,..
-Zora, Sarabon, tvornica čokolada, keksa i bonbona,
-Hranaprodukt, prerada mesa,
-Mljekara Sarajevo,
-Poljoprivredno dobro Butmir, poznato po proizvodnji povrća, mlijeka i sjemena.

Drvna, građevinska i tekstilna industrija
-Šipad, najveće drvno preduzeće u BiH, sa sjedištem u Sarajevu, bavio se izvozom namještaja i drvnih proizvoda.
Magros, trgovački gigant, poznat po robnim kućama i distributivnim centrima.
Feroelektro, trgovina elektro i građevinskim materijalom.

Još neke poznate fabrike i preduzeća Sarajeva:
-Unioninvest, građevinarstvo i montaža, industrijskih objekata širom svijeta,
-Vaso Miskin Crni, proizvodnja elektronskih komponenti i preciznih dijelova,
-Feroimpex, trgovina mašinama i opremom
-Bosnafilm, filmska industrija i obrada materijala,
-Energoinvest, Automatika i elektronika,
-Unis Commerce, spoljnotrgovinsko preduzeće,
Interšped / Zetatrans – transport i logistika,
-Centrotrans, prevoz putnika i robe.

Grad radnika i inženjera

Sarajevska industrija nije bila samo skup fabrika, nego i sistem koji je proizvodio znanje.
U Energoinvestu, UNIS-u i IRIS-u radili su inženjeri, programeri i stručnjaci koji su bili pioniri u svojim oblastima.
Fabrike su imale vlastite stambene fondove, odmarališta, sportske klubove i kulturna društva, a radnik je imao osjećaj sigurnosti i pripadnosti.

Kraj jedne epohe

Raspad Jugoslavije i rat 1992–1995. označili su kraj te industrijske epohe.
Većina fabrika je uništena, opljačkana ili privatizovana bez plana.
Ostali su samo tragovi – prazne hale, sjećanja i generacije ljudi koje su ponosno radile u pogonima koji su Sarajevo činili pravim industrijskim centrom Bosne i Hercegovine.

Sarajevo je u Jugi bio običan veći grad provincije, nešto kao glavni grad kantona. Drugi ešalon glavnih gradova republika/AP zajedno sa Skopljem, Titogradom/Podgoricom i tkd. Zemljom je dominirala osovina Beograd-Zagreb, uz Ljubljanu kao jak ekonomski centar.

Jakog grada, glavni ulazi preko Rajlovca i pored Ilidžanske pijace, aerodrom jače letilište.

To ne opravdava nerad sadašnjih elita, ali ne valja ni mistificirati prošlost.

Slažem se da Sarajevo nije bilo Beograd ili Zagreb, ali reći da je “običan veći grad provincije” je daleko od istine. Kao što ne to gore detaljno opisano, prije rata, Sarajevo je imalo snažnu industriju, Energoinvest, UNIS, FAMOS, IRIS, koja je proizvodila i znanje i tehnologiju. Bilo je tu i prehrambene, drvne, građevinske i elektro-industrije koja je zapošljavala desetine hiljada ljudi.

A kultura? Pop i rock scena, koncerti, festivali, Bosnafilm, kazališta, univerziteti… sve je to gradilo duh Sarajeva. Uz to, Sarajevo je imalo i razvijen zdravstveni sistem, Klinički centar, Vojnu bolnicu, Koševo, mnoge specijalizirane ustanove i ljekare koji su važili za vrhunske stručnjake u cijeloj Jugoslaviji.

Bio je to grad kreativnosti, znanja, medicine, sporta i industrije – mjesto u kojem su ljudi učili, radili i stvarali. Dakle, prošlost se ne glorifikuje, ali ni umanjivati ne treba, Sarajevo je prije rata bilo grad olimpijade, znanja, kulture i napretka, i to ne možemo zanemariti.

A kakvo je danas Sarajevo?
Bez ičega od onog što ga je nekad činilo velikim, bez industrije, bez znanja, bez kulture. Grad koji se betonizira umjesto da se razvija. Političari bez vizije, većinom konobari, kriminalci, kumovi i likovi s kupljenim diplomama sa sumnjivih fakulteta.

Nekad centar znanja, rada i duha, danas samo siva kopija nekadašnjeg Sarajeva koje je hranilo, obrazovalo i inspirisalo cijelu Bosnu i Hercegovinu.