Nije to Hamas nego Mahmoud Abbas ko zna iz kakvih razloga i motiva.
Ovo primirje koje još nije mir koje je izgleda posredovao Katar nije tek onako neko se sjetio jučer nego traje od početka sukoba. Radili su telefoni i šetale depeše sve vrijeme. Uvjerili su se i Iran i izrael da nemaju podlogu za prepotentno ponašanje. Iran je izbjegavao sukob vjerovatno svjestan svojih slabosti i štete koja im se može nanijeti, ali izrael je napao i onda je Iran oborio mit o Iron Dome kao nečemu što je stanovnicima Tel Aviva i Haife i....davalo sigurnost. Mogu oni pričati na tv, pisati po novinama i portalima kako su lav, ali njihov narod je vidio koliko i krezav. Za 5 dana 8000 ljudi im je ostalo bez krova nad glavom. Trump to nije uradio rado, ali morao im je vratiti nekako ponos čime je opet po ne znam koji puta dokazano da nema Amerike i par zapadnih zemalja da ih štiti može da nema ni njih. Ako ne sada, a ono u perspektivi. Nema tih para kojima se može kupiti apsolutna bezbjednost.
Pitanje patnje Palestinaca koje je u nekakvom vrhuncu, a ovi čine da im bude još gore nije riješeno ovim primirjem. izrael je iskoristio fokus na Iran da svaki dan ubije između 50 i 80 civila. Ostali se guraju za karton hrane onako u nedostatku vode prljavi što na ovim vrućinama može izazvati razne bolesti, a bonica i lijekova više nemaju. Najužasniji logor od Aušvica ili Dahaua do danas bez naših u Dretelju i Prijedoru. Izgleda da je još uvijek malo 56.000 pobijenih nego se čeka 80.000 pa da neko u Evropi na inicijativu Španije, Norveške, Irske... kaže, dosta je. Ali to je upitno koliko bi ih poslušalo. Orban ne bi. U drugim dijelovima svijeta ne vidim da koga interesuju.