Ukrajina

[JoseMujica]

bote ovi već kreiraju SF distopiju

[AliceInChains]

Sudeci po broju bombardovanja Kijeva od strane "oslobodilaca", tamo su barem 223 fabrike dronova unistene.

I 12 fabrika podmornica, 8 fabrika NATO generala, 13 fabrika gen. modifikovanih komaraca, 3 fabrike svemirskog programa.

EDIT: A evo i ekskluzivnih snimaka sa lica mjesta, iz fabrike...

Ja mislio od 360 dronova i raketa oboreno 370 i najmodernijom Kinzal raketom (naravno lukava kopija nedovršenog zapadnog prototipa) precizno pogođeno obdaniste.

Rusi ko Rusi, gotovo presušen zalih iz Sovjetskog doba, za novije stvari nesposobni, i još bezze ciljaju na civilne objekte sa ono malo sto je preostalo.

Koga zanima realno stanje na terenu i aktualna zbivanja, preporučujem timesradio, i to isključivo.


Volim ovu Fan page

[JoseMujica]

jel ovo onaj voz što nikad ne staje?

čudi me da više vozova nisu dronirali

[Crvene_brigade]

Nisu ostali ni dugmići...

[Čitalac]

U operaciji Kursk zarobljen 971 ruski vojnik, saopštava Generalštab.

Tijekom operacije Kursk, ukrajinska vojska zarobila je 971 ruskog okupatora, izvijestio je Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine.
„Kako bi oslobodili naše ljude iz neprijateljskih mučilišta, neumorno punimo fond za razmjenu ruskim vojnicima i časnicima. Kurska ofenzivna operacija bila je najučinkovitija u tom pogledu. U razdoblju od 6. kolovoza 2024. do 25. svibnja 2025. naši branitelji zarobili su 971 vojnika Oružanih snaga Ruske Federacije. Brojčano nadmoćniji neprijatelj može se pobijediti samo nestandardnim rješenjima. Kurska kampanja bila je upravo takav neočekivani i asimetrični potez, čiji je uspjeh prepoznao cijeli svijet. Borba se nastavlja. Borba za naše teritorije i naš narod. Ukrajina neće napustiti svoje“, stoji u poruci.

[Hame_]

Trumpov "mirovni" plan: Predaja Putinu, izdaja Ukrajine

fkhan za Daily Kos
Subota, 24.05.2025.




Od Farhata Khana, Savez za američko vodstvo

Dok Donald Trump priča o "Americi na prvom mjestu", njegovi postupci govore više od njegovog hvalisanja. Tihim, ali razornim potezom, jasno je dao do znanja da će napustiti Ukrajinu. A s njom i američki kredibilitet, naše vrijednosti i cijeli globalni poredak nakon Drugog svjetskog rata.

U vrijeme kada se Ukrajina bori za svoj opstanak protiv brutalne i ilegalne ruske invazije, Trump ne stoji uz demokratiju - stoji uz diktatora. Privatno je rekao saveznicima da će, ako bude izabran, prekinuti američku pomoć Ukrajini. Bez uvjeta. Bez pregovora. Samo predaja. Ovo nije izolacionizam. To je saučesništvo.

Zeleno svjetlo tiraniji

Budimo jasni: Vladimir Putin nije samo još jedan moćnik. On je ratni zločinac koji je naredio bombardiranje bolnica, otmicu djece i uništavanje cijelih gradova. Vodio je osvajački rat pred očima cijelog svijeta. Trumpov naglasak na ekonomske prilike s Rusijom, unatoč stalnim zločinima, šalje uznemirujuću poruku o američkim prioritetima.

Odustati sada znači reći da granice nisu važne, da su ljudska prava neobavezna i da Sjedinjene Države više ne zanima ko pobjeđuje, sve dok nismo „uključeni“.

Trumpovo obećanje o smanjenju pomoći bio bi najveći dar Putinu od početka invazije. Ohrabrio bi autokrate od Pekinga do Teherana. Razbio bi NATO, slomio ukrajinski moral i signalizirao našim saveznicima da se Americi više ne može vjerovati.

Već smo vidjeli ovaj film. Završava krvlju.

Ne samo još jedan strani rat - test onoga što jesmo

Ukrajina se ne bori samo za svoj teritorij. Bori se za načela u koja tvrdimo da vjerujemo: suverenitet, demokratiju i pravo naroda da bira vlastitu budućnost.

Kad podržavamo Ukrajinu, ne šaljemo samo oružje. Povlačimo crtu između slobode i fašizma, između zakona i bezakonja, između onih koji vjeruju u demokratske vrijednosti i onih koji bi ih uništili. Trump bi izbrisao tu crtu.

Pustio bi Rusiju da pobijedi; ne zato što je to pametna politika, već zato što hrani njegov ego, laska njegovoj autoritarnoj zavisti i kažnjava zemlju koju je nekoć pokušavao ucjenjivati ​​zbog blata na svojim političkim protivnicima. Ovo je za njega osobna stvar. I spreman je prodati 44 milijuna Ukrajinaca kako bi izravnao račune.

Posljedice kukavičluka

Ako napustimo Ukrajinu, riskiramo puno više od još jedne propale države. Riskiramo svijet u kojem moć čini pravo - gdje nuklearne sile prekrajaju granice po volji i gdje Amerika postaje poznata ne po svojoj snazi, već po svojoj šutnji.

Sugerirajući da bi Vatikan mogao preuzeti posredničke napore, Trump je učinkovito signalizirao povlačenje iz američke vodeće uloge u sukobu. Ono što se događa u Kijevu ne ostaje u Kijevu. Tajvan promatra. Baltičke zemlje promatraju. Naši saveznici u Poljskoj, Finskoj, Japanu i Južnoj Koreji promatraju. Također i naši neprijatelji.

Povlačenje iz Ukrajine je povlačenje od globalnog vodstva. Poziva na rat, a ne na mir. Košta nas saveznika, utjecaja i, u konačnici, života.

Još uvijek imamo izbor - ali ne zadugo

Još uvijek imamo izbor. Ali prozor se zatvara.

(*Amerikanci) Nazovite svoje članove Kongresa. Zahtijevajte da vrate punu vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini i jasno daju do znanja da Sjedinjene Države neće napustiti svoje saveznike suočene s tiranijom.

[Hame_]

Rusija je ogromna zemlja – a ipak nije zadovoljna svojom veličinom

Gubitak teritorija na zapadnoj periferiji nakon raspada SSSR-a bio je posebno bolan za Rusiju. Jer su utjelovljivali povezanost s Europom, njezinom kulturom i poviješću – i dali joj povijesnu dubinu.

Sonja Margolina za Neue Zürcher Zeitung
24.05.2025.




Nakon raspada Sovjetskog Saveza, koji je pokrivao gotovo šestinu svjetske kopnene površine - 22 miliona kvadratnih kilometara - Ruska Federacija, koja ga je naslijedila 1991. godine, ostala je najveća država na svijetu sa 17 miliona kvadratnih kilometara. Ali ta ogromna sfera moći nije mogla nadoknaditi ideološki gubitak teritorija na geografskom zapadu na Baltičkom moru i na jugu na Azovskom i Crnom moru, upravo onih teritorija koje su Petar Veliki i njegovi nasljednici na carskom prijestolju osvojili u nekoliko ratova protiv tadašnje velike sile Švedske i Osmanskog Carstva od početka 18. vijeka.

Za rusku sliku o sebi, odvajanje baltičkih republika od Sovjetskog Saveza i njihova transformacija u suverene demokratske države s čuvanim granicama s Rusijom bilo je traumatično iskustvo. To je u biti bilo ukorijenjeno u općoj percepciji baltičkih republika kao „vlastite strane zemlje“, kao kvazi-zamjene za nedostižni Zapad, koja se razvila od 1960-ih.

*Nastavak koga interesuje...

Spoiler

Show

Srednjoeuropska umjetnost življenja
Tijekom sovjetskog doba, srednjovjekovni Tallinn, koji je relativno neozlijeđen preživio bombardiranje Drugog svjetskog rata, Riga pod njemačkim utjecajem i poljsko-židovski Vilnius nudili su ne samo europsku povijesnu kulisu već i bolju opskrbu robom široke potrošnje i srednjoeuropski način života s dobrim kafićima i atraktivnim toplicama poput Jurmale na baltičkoj obali ili Niddena u bivšoj Istočnoj Pruskoj.

Čak su i relativno privilegirani stanovnici Moskve osjetili zapanjujuću razliku i više civilizacijske standarde malih baltičkih naroda. U tom pogledu, čak ni bivša prijestolnica Ruskog Carstva, Sankt Peterburg/Lenjingrad, koju su izgradili najbolji europski arhitekti, nije mogla konkurirati.

Kao rezultat katastrofa koje su uslijedile nakon Oktobarske revolucije – protjerivanja i bijega imućnih klasa, staljinističkih čistki 1930-ih i razaranja uzrokovanog njemačkom opsadom – od starog Petersburga ostala je samo neoklasična ljuska. Veličanstveni stanovi iz vilhelminskog doba pretvoreni su u zajedničke stanove u kojima su profesorske obitelji morale dijeliti zajednički zahod s nekvalificiranim radnicima u komunistički nametnutom skladu. Nije slučajno da je sovjetski pisac Jurij Nagibin nazvao Lenjingrad „metropolom s provincijskom sudbinom“.

Prije konačne pobjede nad Osmanskim Carstvom krajem 18. stoljeća, Rusija je posjedovala samo skromnu povijesnu dubinu. Dok su se domorodački europski narodi mogli pozivati ​​na grčku ili rimsku antiku, ruska povijest započela je tek osvajanjem Kijeva od strane kneza Vladimira, za kojeg se kaže da je ubio svog starijeg brata 978. godine i krstio se kao pravoslavni kršćanin u Hersonesu.

Tek na obali Crnog mora, gdje su grčke kolonije već bile osnovane u 6. do 7. stoljeću prije Krista, carstvo je pronašlo vlastitu starinu i moglo se predstaviti kao nasljednik drevnih carstava.

Progonstvo u raj

Katarina II. dala je svom miljeniku, knezu Grigoriju Potemkinu, koji nije bio samo sposoban vojskovođa već i daroviti upravitelj i gradski planer, da osnuje nekoliko luka i gradova u „Novoj Rusiji“. U roku od nešto više od desetljeća, Jekaterinoslav (danas Dnjipro), Herson, Sevastopolj, Mariupolj i Nikolajev izgrađeni su od nule. Grčka imena većine gradova imala su za cilj učvrstiti vezu između Ruskog Carstva i antičke Grčke, ali i legitimirati Rusko Carstvo kao nasljednika pravoslavnog Bizanta. Nova naselja bila su multikulturalno naseljena Grcima, Armencima, Talijanima, Ukrajincima i Kozacima, Židovima i njemačkim kolonistima.

Ruski nacionalni pjesnik Aleksandar Puškin odigrao je ključnu ulogu u kulturnom razvoju južnih kolonija. Imao je sreću u nesreći da je 1820. godine prognan zbog svoje "nečuvene" kritike autokracije, ne u Sibir kako je razjareni car Aleksandar I. isprva namjeravao, već, zahvaljujući zagovoru svojih utjecajnih prijatelja, u južne pokrajine.

Došavši u Jekaterinoslav iz Sankt Peterburga, Puškin je putovao kroz Kavkaz, Krim i Besarabiju, te se konačno nastanio u Odesi. Rezultat njegovog privilegiranog četverogodišnjeg izgnanstva bio je izljev kreativne mašte i stvaranje briljantnih djela. Romantične pjesme poput „Kavkaskog zarobljenika“, „Bakhchisarajskog izvora“ i brojnih drugih pjesama smjestile su daleke krajolike i egzotično zvučeća imena mjesta na mentalnu mapu Rusa.

U drugoj polovici 19. stoljeća Krim je postao svojevrsna ruska "Čarobna planina". Oni koji se nisu mogli nositi s oštrom klimom sjevera preselili su se u vlastite suptrope. Terminalno bolesni Anton Čehov morao se nastaniti u Jalti zbog tuberkuloze i tamo je napisao, između ostalog, "Dama sa štenetom" i svoje poznate drame "Tri sestre" i "Višnjik". Od romantizma do avangarde, od Puškina do Ane Ahmatove – gotovo da nije bilo ruskog pisca ili umjetnika u čijim djelima Krim nije ostavio svoj trag.

Krimski Tatari – krajem 19. stoljeća činili su 35,6 posto stanovništva Krima – također su pronašli mjesto u djelima klasika. Puškin je stvorio romantičnu figuru kana Kirima Gireja i njegovog harema, dok je Lav Tolstoj promatrao život u tatarskim selima tijekom Krimskog rata i smatrao njihove stanovnike vrijednima i simpatičnima. Godine 1890. u svom je dnevniku napisao: «U snu sam vidio sebe kako razgovaram sa svećenikom o alkoholizmu, o toleranciji i nečem drugom. O toleranciji da se Židov ili Tatar ne preziru, već da se vole. Svaki je pisac stvorio vlastitu sliku krimsko-tatarskog naroda, tako da je njihov trag jasno vidljiv u ruskoj kulturi.

Visoka simbolična vrijednost

Pjesnik i umjetnik Maksimilijan Vološin (1877. – 1932.), rođen u Kijevu, predstavljao je vrlo idiosinkratičnu percepciju Krima. Godine 1907. u naselju Koktebel, nedaleko od Feodosije, osnovao je klub u svojoj dači, "Pjesničku kuću", koji je privlačio mlade umjetnike. Postao je kulturno središte Krima.

Vološin je bio – rijetkost u svoje vrijeme – oštar kritičar ruskog kolonijalizma. Dovodio je u pitanje "ruskost" Krima i u privatnom pismu 1918. napisao: "Krim je premala Rusija i u osnovi mu se tijekom posljednjih 150 godina ruskog osvajanja nije dogodilo gotovo ništa osim zla." Krimski Tatari bili su sinteza cijele „raznolike i šarene povijesti zemlje“ – od divljih naroda stepe do kulturnih ambasadora Mediterana: Grka, Rimljana i Mlečana. Vološin je umro 1932. godine i stoga nije morao svjedočiti deportaciji krimskih Tatara nakon oslobođenja Krima od Nijemaca od strane Crvene armije 1944. godine.

Većina sovjetskih građana jedva poznaje pravu povijest Krima. Za njih je Krim oduvijek bio ruski, Sevastopolj, kao herojski grad, predstavljao je ponos pobjedničke supersile, a drevne ruševine svjedočile su o kulturnoj raznolikosti Sovjetskog Carstva.

Nije ni čudo da su sadašnja ukrajinska crnomorska obala, a posebno Krimski poluotok, ne samo bili posebno privlačni kao lječilišta za sugrađane, već su imali i visoku simboličku vrijednost kao kulturna područja i važno mjesto u rusko-sovjetskom ili, preciznije, "reichsko-sovjetskom" identitetu.

Paradoks geografske i povijesne raznolikosti bio je u tome što su i baltičke države i Nova Rusija – integrirana u Rusko Carstvo u 18. stoljeću – nudile sovjetskim građanima, zatvorenim totalitarnim režimom, zamjenu za nedostižni Zapad. Nakon gubitka tih teritorija, Rusija je ne samo postala sjevernija, hladnija i manje naseljena, već i siromašnija u civilizacijskom smislu.

Knez Potemkin, koji je umro 1791. i pokopan je u katedrali sv. Katarine u Hersonu, trebao se okrenuti u grobu pri pogledu na razaranje svog životnog djela. Ali to su mu uskratile ruske invazijske trupe. Njegovi posmrtni ostaci, koji su čak i njemačku okupaciju preživjeli neozlijeđeni, odneseni su sa sobom u listopadu 2022. tijekom povlačenja iz razorenog Hersona. Nije poznato što se dogodilo s kostima.

[Hame_]

Anastasija Paraskevova: Harkov ostaje slobodan

Komentar: Ana, ja sam 78-godišnja Kanađanka i nikada neću odustati od Ukrajine. Jako cijenim slobodu koju imam ovdje u Kanadi i voljela bih da je i tvoj narod ima. Svima ovdje koji se žale kažem da pogledaju hrabrost Ukrajinaca i jednostavno zašute. Ljudi ne shvataju da se boriš za sve nas! Čuvaj se, mlada damo!

[Hame_]

Rusima jednostavno "nije stalo" do rata - problem je radikalni nedostatak empatije

Ovo nije priča o takozvanim dobrim i lošim Rusima. Uvijek sam smatrao da je to vrlo nekorisna koncepcija, s malo objašnjavajuće moći ili praktične upotrebe. Čine li ljudi koji aktivno podržavaju režim loše stvari – da. Jesu li ljudi koji misle da bi rat trebao prestati, ali obavljaju poslove poput programiranja ruskih FPV dronova, loši – pa, da. Ali možda se ne smatraju nemoralnima ili čak suučesnicima. Jesu li oni koji su protiv rata, ali ne prosvjeduju u Rusiji, loši? Jesu li oni koji žive izvan Rusije, rade i žive svojim mirnim životima, ali se ne organiziraju kako bi se suprotstavili režimu, loši? Možda bismo mogli reći isto za većinu ljudi koji ne prosvjeduju protiv pokolja u Gazi, Sudanu i bezbrojnim drugim dijelovima svijeta. Komplicirano je. Jesu li ljudi koji nastavljaju živjeti i plaćati poreze u Rusiji doprinose pokolju u Ukrajini loši? Da – ali zar Europljani kupnjom ruskog LNG-a, plina i nafte, ne financiraju izravno pokolj Ukrajinaca, a možda su i žestoko protiv rata.


*Odo mačka tražit', nema ga treći dan

[Hame_]

Putin može biti poražen u Ukrajini bez Trumpa, ali samo ako se Europa angažira

Komentar: Umoran sam od slušanja šta bi svako mogao učiniti za Ukrajinu, ali NIKO zapravo NIŠTA ne čini!

*Nema mačka

[Bernardinac]

Tuku Rusi svim i svačim. Iskander izgleda prolazi Patriote onoliko da su u omjeru "koštanja" ukrajinci donji. Nije baš isplativo ali šta se može?

Najčudnije je da Ukrajina nakon 3 godine rata nema taj Hrim 2 kojeg su davno najavili?
Uz sve pare koji se guraju iz EU i sa svojim znanjem pa uz saradnju sa Zapadom, da su krenuli od 0 (nule) 2022 mogli su napravit nekakvu balističku?
Na ovom Hrim 2 se radilo daleko i prije rata pa mi nije jasno?

Spominjalo se da su sa njim već gađali Saky ali poslje ništa.

Morat će se pojaviti nešto i na ukrajinskoj strani ako se misle nekako gonit sa rusima. Inače su donji. I toga moraju imati dosta. I taj domet mora biti 500 km minimalno.
Jebeno ali ako hoće preživit mora. Zapad obećo i Tauruse i quraz palac pa ništa.

Trebao bi se pojaviti takav sistem i moraju početi padati po Moskvi kao što Iskanderi padaju po Kijevu.

Pitanje je kad i hoće li biti kasno.

[JoseMujica]

[Čitalac]

The Economist: Ukrajina oko Kijeva obara 95 % Shaheda, ali oni koji prođu nanose ozbiljnu štetu. Problem je što ih je sve više.

Ruski napadi na Ukrajinu pomoću tisuća bespilotnih letjelica mogli bi postati stvarnost. Prije godinu dana, 30 bespilotnih letjelica koje bi napale Ukrajinu preko noći smatrane su nečim izvanrednim. Rusija sada koristi stotine bespilotnih letjelica, a u noći 25. svibnja bilo ih je 298, što je vjerojatno rekordna brojka.
Prošle godine Kremlj je proizvodio oko 300 bespilotnih letjelica Shahed mjesečno. Ista količina sada se proizvodi za manje od tri dana. Ukrajinska vojna obavještajna služba kaže da ima dokumente koji ukazuju na to da Rusija planira povećati proizvodnju na 500 dnevno, što znači da bi rojevi napada od 1000 jedinica mogli postati stvarnost.
Prema riječima ukrajinskih inženjera koji rastavljaju i analiziraju neprijateljske bespilotne letjelice, najnoviji modeli nisu pogođeni ukrajinskim elektroničkim ratovanjem, njima upravlja umjetna inteligencija i koriste ukrajinsku vlastitu internetsku i mobilnu mrežu.
Ne tako davno, lov na dronove uglavnom su provodile mobilne skupine. Sada, prema riječima časnika protuzračne obrane, pukovnika Denysa Smaznyija, bespilotne letjelice redovito manevriraju oko tih skupina. Isprva lete nisko kako bi izbjegli otkrivanje, a zatim se naglo dižu na 2000-2500 metara dok se približavaju gradovima. Stoga Ukrajina koristi helikoptere, lovce F-16 i dronove presretače za borbu protiv bespilotnih letjelica. Visoki dužnosnik kaže da protuzračna obrana oko Kijeva još uvijek obara oko 95% dronova koje lansira Rusija. Ali onih 5% koji se probiju uzrokuju ozbiljnu štetu.
Ukrajina još uvijek ima šanse boriti se protiv dronova i krstarećih raketa, ali izgledi protiv balističkih prijetnji su sumorniji. U zapadnom svijetu, američki sustav Patriot ima de facto monopol na balističku raketnu obranu. Ukrajina sada ima najmanje osam baterija Patriot, iako su neke od njih oštećene i na popravku. Problem je u tome što je Ukrajina od prioriteta za Bidenovu administraciju postala jedan od mnogih potencijalnih kupaca koji se natječu za ograničenu proizvodnju pod Donaldom Trumpom. Lockheed Martin, koji proizvodi Patriot sustave i njihove rakete PAC-3, povećava proizvodnju na 650 raketa godišnje, što je oko 100 manje od predviđene ruske proizvodnje balističkih raketa.

[drndalo]

[drndalo]

U Rusiji sve po planu...

[apsidejzi]

Tuku Rusi svim i svačim. Iskander izgleda prolazi Patriote onoliko da su u omjeru "koštanja" ukrajinci donji. Nije baš isplativo ali šta se može?

Najčudnije je da Ukrajina nakon 3 godine rata nema taj Hrim 2 kojeg su davno najavili?
Uz sve pare koji se guraju iz EU i sa svojim znanjem pa uz saradnju sa Zapadom, da su krenuli od 0 (nule) 2022 mogli su napravit nekakvu balističku?
Na ovom Hrim 2 se radilo daleko i prije rata pa mi nije jasno?

Spominjalo se da su sa njim već gađali Saky ali poslje ništa.

Vjerovatno je rijec o prioritetima. Ovo je jedan od najdinamicnijih ratova u historiji ljudskog roda. Ja bih sad mogao pobrojati 20 prelaza sa strategije na strategiju. Jedni nesto urade, ovi drugi se prilagode. Onda ovi opet nesto smisle pa se ovi drugi prilagode. Non stop se mijenja strategija i nacin ratovanja. Pravljenje balistickih raketa je bitno ali sekundarno. Ukri su uspjeli rasturiti rusku mornaricu i obezbjediti siguran izvoz zita. Ovo je broj 1. drzati ekonomiju u toku. Uspjeli su odbaciti ruse u pocetku i sad su poprilicno ucvrstili liniju. U februaru je prosla godina dana od kada su izgubili Avdivku i od tada nije pao ni jedan grad. To je veliki uspjeh.
A sad su ih i ameri naguzili tako da se i s tim treba boriti. Doduse balisticki domet postaje sve bitniji. Vjerovatno ce se fokusirati vise na to sada.

[Čitalac]

Trump se pita šta se, dovraga, dogodilo s Putinom...

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je duboko nezadovoljan postupcima čelnika Kremlja Vladimira Putina. Trump nije isključio mogućnost uvođenja novih tarifa protiv Rusije kao sredstva pritiska za postizanje mira.
"Nisam zadovoljan onim što Putin radi. Ubija puno ljudi i ne znam što se, dovraga, dogodilo s Putinom. Poznajem ga jako dugo. Uvijek sam se slagao s njim, ali on usmjerava rakete na gradove i ubija ljude, a to mi se uopće ne sviđa", rekao je Trump.
On je naglasio da ne razumije razloge trenutnih postupaka vladara Rusije i nazvao ih neprihvatljivima.
"Razgovaramo, a on ispaljuje rakete na Kijev i druge gradove", rekao je.
Kasnije, kada su ga pitali o razgovorima s Putinom, Trump je rekao da će "svakako" razmotriti primjenu carina protiv Rusije kako bi se postigao napredak u mirovnim pregovorima.

[sumirprimus]

pogino neki hercegovac u ukrajini u luhansku prije par sedmica. toni herceg.

jebote kako ljudi ginu - ukrajinci. samo na mom feedu na twitteru haman svaki dan se objavi da je pogino neki ili twiteras ili neko ko je poznat nekome sa twiter racuna koje ja pratim. nepopularno misljenje: neznanstveno na osnovu svega sto sam vidio tvrdim da je poginulo najmanje 250 hiljada ukrajinskih vojnika. kako sam i prije govorio, slusajuci i citajuci izmedju redova kako visoke zvanicnike tipa zaluznog a i obicne vojnike i analiticare na twitteru, mislim da je omjer gubitaka vrlo blizu 1:1.

prosto nemoguce, jer rusi ne mogu stici omjere iz 2022- pa i 2023 kada su se ukri aktivno branili.
sada i nakon ukr ofanzive na jugu, moguce, no kumulativno nema sanse.

[Peacean]

Ako je Ukrajina izgubila isto vojnika kao rusija kako to da se ruska zastava ne vijori u Kijevu s obzirom da ukrajinci imaju probleme sa mobilizacijom i mnogo manju populaciju a rusa sve više na frontu

[sumirprimus]

ruska propaganda, nije da karanana nije od pocetka zarazen i vijestima " sa druge strane" na kojoj jos uvijek i ne vode rat nego specijalnu vojnu operaciju. ja ih ne slusam, nemam vkontakt niti telegram. apsolutno me neinteresuje misljenje niti informacija "druge strane", jebga bigr pikcr mi u ovom ratu ne treba, agresor je agresor, a zrtva zrtva, zrtva ima svako pravo da se brani kako zna i umije,i sto ih vise bodu sve bolje i bolje.

[zigzag]

Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je u ponedjeljak da su zapadne sile ukinule ograničenja dometa na oružje koje se isporučuje Ukrajini, čime je Kijevu omogućeno da gađa vojne ciljeve unutar teritorije Rusije, javlja Anadolija.

- Više ne postoje ograničenja dometa za oružje koje se isporučuje Ukrajini. Ni od strane Britanaca, ni Francuza, ni nas, ni Amerikanaca, rekao je Merz tokom obraćanja na Evropskom forumu WDR-a u Berlinu.

Zar je bilo ograničenje u zadnjih godinu dana

[Peacean]

Mislim da su do sada samo britanci dozvoljavali to.

[Hame_]

Rat u Ukrajini se upravo promijenio za sve

Putin je čekao da Trump odustane od pregovora o prekidu vatre prije nego što je pokrenuo masovni višednevni napad dronovima i raketama na civilne gradove u Ukrajini. Cijeli svijet sada mora priznati hladnu stvarnost da Putin ne želi mir i nikada neće pristati na prekid vatre.

[zigzag]

https://youtu.be/RmfNUM2CbbM?si=ckgCbRdVlXPSYkAo

Ruski inžinjer za dronove...

[tramvajtrojka]

https://youtu.be/RmfNUM2CbbM?si=ckgCbRdVlXPSYkAo

Ruski inžinjer za dronove...

realno dobar intervju rekao je sve kako jeste i sta su njihove prednosti a sta ukrajinaca, prvi put da slusam nekog rusa da sa postovanjem prica o ukrajincima i njihovoj taktici