Obrada drveta - pravljenje namjestaja

[Hakiz]

Pozdrav,
prvo moram reci da je tema odlicna i da moram ugrabiti vremena da sve napisano i procitam.

Vec neko vrijeme istrazujem po internetu i trazim odredjene projekte koje bi sam mogao kao amater probati napraviti. Nesto alata je kupljeno i plan je da se uradi neki sto i stolice za terasu i neki ormat za garazu.
Posto imam dosta paleta planirao sam iste iskoristiti za to, medjutim nedavno sam negdje procitao da nije bas pametno iste koristiti za slicne projekte. Odnosno u zavisnosti na koji nacin je drvo palete tretirano radi insekata. Pa tako imaju odredjene oznake na paletama, recimo: HT- da je drvo tretirano na odredjenoj temperaturi a MB - da je tretirano odredjenim pesticidima.
U vecini slucajeva sto sam procitao se predlaze da se palete koje nisu obiljezene ili su obiljezene sa MB ne treba nikako koristiti. Mada sam takodje negdje procitao da taj plin/pesticid kojim se tretiraju vremenom ispari. U par clanaka predlazu da se cak i palete sa oznakom HT ne koriste posto se nikad ne zna za koji teret su koristene, tipa radi bakterija ili prosipanja ulja i sl. po drvetu.

Dobar dio paleta sam vec rastavio tako da i ne znam koje su oznake bile na istima ali imam dio koje je tek potrebno rastaviti i vidim da je vecinom oznaka HT na njima.
Da li je neko istrazivao ovu temi i da li zna vise o ovome i sta mi moze predloziti? Da li je mozda ipak bolje da batalim palete i kupujem drvo za planirane projekte?
Hvala

Već si sam puno toga zaključio, naročito što se tiče hemijski tretiranih paleta.

Ja bih mogao dodati da pređeš detektorom za metal sve daske koje si od paleta dobio da ne bude skrivenih eksera duboko u dasci od prethodnog korištenja. I kamenčići da se nisu duboko zabili pregledaj.

Ostalo ti je na izbor, kao što si i sam vidio, mišljenja su podijeljena, pa nema univerzalnog odgovora, samo ono šta tebi odgovara. Slično kao objekti od kontejnera, neki se u njih kunu, drugi misle da ne vrijede.

[moimoi]

Mislim da se radi o tipicnom preCerivanju. Neces praviti od toga igracke za djecu.
Sto se bakterija tice… drvo za razliku od umjetnih materijala se “samo cisti”
Dakle straha od nekih “zaostaloh” bakterija nema.

Contrary to popular belief, wooden boards are inherently antibacterial. As an organic material, the natural cellulose contained in wood actively destroys bacteria both on its surface and deeply embedded within its fibres.

[Hakiz]

Mislim da se radi o tipicnom preCerivanju. Neces praviti od toga igracke za djecu.
Sto se bakterija tice… drvo za razliku od umjetnih materijala se “samo cisti”
Dakle straha od nekih “zaostaloh” bakterija nema.

Contrary to popular belief, wooden boards are inherently antibacterial. As an organic material, the natural cellulose contained in wood actively destroys bacteria both on its surface and deeply embedded within its fibres.

Nije u tome problem.

[moimoi]

Mislim da se radi o tipicnom preCerivanju. Neces praviti od toga igracke za djecu.
Sto se bakterija tice… drvo za razliku od umjetnih materijala se “samo cisti”
Dakle straha od nekih “zaostaloh” bakterija nema.

Contrary to popular belief, wooden boards are inherently antibacterial. As an organic material, the natural cellulose contained in wood actively destroys bacteria both on its surface and deeply embedded within its fibres.

Nije u tome problem.

Nego?

[Hakiz]

Mislim da se radi o tipicnom preCerivanju. Neces praviti od toga igracke za djecu.
Sto se bakterija tice… drvo za razliku od umjetnih materijala se “samo cisti”
Dakle straha od nekih “zaostaloh” bakterija nema.

Contrary to popular belief, wooden boards are inherently antibacterial. As an organic material, the natural cellulose contained in wood actively destroys bacteria both on its surface and deeply embedded within its fibres.

Nije u tome problem.

Nego?

Problem sa paletama, za koje forumaš pita, nije taj da će ih napasti gljivice ili nešta drugo pa ih treba hemijski tretirati ili ne treba.

Problem je da su palete, neke, već hemijski tretirane i te koje jesu, koliko su sigurne. Metil bromid je problematičan, on je pesticid.

Tako da nije pitanje jesu li gljivice na paletama opasne, nego da li su hemijski proizvodi koji su već iskorišteni na paletema u njihovoj proizvodnji opasni.

Sa druge strane, na primjer, formaldehid je standardni sastojak ljepila, a iverica, medijapan, pa i šperploča se prave sa mnogo ljepila. Ako mogu iverica i medijapan u namještaj, kuhinje, možda hemijski proizvodi na paletama i nisu veliki probem.

Ne znam.

Opet, drvo može biti kancerogeno, pa se treba štititi pri šmirglanju, a za neke vrste i rezanju. Ako se ne varam, orah ili hrast su kancerogeniji od bukve ili bora. Ako je tako, koliko neko vjerovatno izlapjelo hemijsko sredstvo može biti opasno?

Neka svako preuzme rizik za ono šta radi, nema 100 % sigurnosti.

[moimoi]

Nije u tome problem.

Nego?

Problem sa paletama, za koje forumaš pita, nije taj da će ih napasti gljivice ili nešta drugo pa ih treba hemijski tretirati ili ne treba.

Problem je da su palete, neke, već hemijski tretirane i te koje jesu, koliko su sigurne. Metil bromid je problematičan, on je pesticid.

Tako da nije pitanje jesu li gljivice na paletama opasne, nego da li su hemijski proizvodi koji su već iskorišteni na paletema u njihovoj proizvodnji opasni.

Sa druge strane, na primjer, formaldehid je standardni sastojak ljepila, a iverica, medijapan, pa i šperploča se prave sa mnogo ljepila. Ako mogu iverica i medijapan u namještaj, kuhinje, možda hemijski proizvodi na paletama i nisu veliki probem.

Ne znam.

Opet, drvo može biti kancerogeno, pa se treba štititi pri šmirglanju, a za neke vrste i rezanju. Ako se ne varam, orah ili hrast su kancerogeniji od bukve ili bora. Ako je tako, koliko neko vjerovatno izlapjelo hemijsko sredstvo može biti opasno?

Neka svako preuzme rizik za ono šta radi, nema 100 % sigurnosti.

Pa tako sam i ja shvatila.
Pesticidi na jedni stranu… gljivice drvo samo preradi.
A sto se tice pesticida…
Ako ides tom logikom, hodaj gol jer se svi materijali tretiraju u enormnim kolicinama.

[Hakiz]

Nego?

Problem sa paletama, za koje forumaš pita, nije taj da će ih napasti gljivice ili nešta drugo pa ih treba hemijski tretirati ili ne treba.

Problem je da su palete, neke, već hemijski tretirane i te koje jesu, koliko su sigurne. Metil bromid je problematičan, on je pesticid.

Tako da nije pitanje jesu li gljivice na paletama opasne, nego da li su hemijski proizvodi koji su već iskorišteni na paletema u njihovoj proizvodnji opasni.

Sa druge strane, na primjer, formaldehid je standardni sastojak ljepila, a iverica, medijapan, pa i šperploča se prave sa mnogo ljepila. Ako mogu iverica i medijapan u namještaj, kuhinje, možda hemijski proizvodi na paletama i nisu veliki probem.

Ne znam.

Opet, drvo može biti kancerogeno, pa se treba štititi pri šmirglanju, a za neke vrste i rezanju. Ako se ne varam, orah ili hrast su kancerogeniji od bukve ili bora. Ako je tako, koliko neko vjerovatno izlapjelo hemijsko sredstvo može biti opasno?

Neka svako preuzme rizik za ono šta radi, nema 100 % sigurnosti.

Pa tako sam i ja shvatila.
Pesticidi na jedni stranu… gljivice drvo samo preradi.
A sto se tice pesticida…
Ako ides tom logikom, hodaj gol jer se svi materijali tretiraju u enormnim kolicinama.

Pa da. Ništa nije problem i nije opasno. Ljudi se bore protiv pesticida, azbesta, duhana itd umjesto da se opuste. Hrom VI u Daichmann cipelama? Ma samo opušteno, kao da je neko od hroma umro.

Nego, kako mrtvo drvo, mrtva daska preradi gljivice?

[moimoi]

Problem sa paletama, za koje forumaš pita, nije taj da će ih napasti gljivice ili nešta drugo pa ih treba hemijski tretirati ili ne treba.

Problem je da su palete, neke, već hemijski tretirane i te koje jesu, koliko su sigurne. Metil bromid je problematičan, on je pesticid.

Tako da nije pitanje jesu li gljivice na paletama opasne, nego da li su hemijski proizvodi koji su već iskorišteni na paletema u njihovoj proizvodnji opasni.

Sa druge strane, na primjer, formaldehid je standardni sastojak ljepila, a iverica, medijapan, pa i šperploča se prave sa mnogo ljepila. Ako mogu iverica i medijapan u namještaj, kuhinje, možda hemijski proizvodi na paletama i nisu veliki probem.

Ne znam.

Opet, drvo može biti kancerogeno, pa se treba štititi pri šmirglanju, a za neke vrste i rezanju. Ako se ne varam, orah ili hrast su kancerogeniji od bukve ili bora. Ako je tako, koliko neko vjerovatno izlapjelo hemijsko sredstvo može biti opasno?

Neka svako preuzme rizik za ono šta radi, nema 100 % sigurnosti.

Pa tako sam i ja shvatila.
Pesticidi na jedni stranu… gljivice drvo samo preradi.
A sto se tice pesticida…
Ako ides tom logikom, hodaj gol jer se svi materijali tretiraju u enormnim kolicinama.

Pa da. Ništa nije problem i nije opasno. Ljudi se bore protiv pesticida, azbesta, duhana itd umjesto da se opuste. Hrom VI u Daichmann cipelama? Ma samo opušteno, kao da je neko od hroma umro.

Nego, kako mrtvo drvo, mrtva daska preradi gljivice?

Niko ne govori da se treba opustiti, ali se isto tako ne pick as cime se tretira ostali drvni namjestaj kojeg kupujes. Niti pamuk, hrana koju unosis u sebe svakodnevno etc. .. a sad pravis moguci problem oko paleta?

Istrazivanja na temu drvene daske vs plasticne imas koliko hoces. Pa guglaj

https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31113021/

[Hakiz]

Kakve sad plastične daske? Otkud one u priči?

Nema veze, svako neka radi šta hoće.

Odjeća, obuća, namještaj su predmeti koji imaju svoju namjenu. U skladu sa namjenom se vrši i kontrola njihove ispravnosti. Na primjer: Trebalo bi neko državno tijelo (ili privatno koje to radi za državu) da provjeri da li je namještaj koji se koristi za sjedenje, spavanje, kuhinje itd u skladu sa pravilima (otpor na požar, alergeni itd) i ako nije da se uopšte ne može prodavati. Ako se prodaje, za pretpostaviti je da je kontrola izvršena i uslovi zadovoljeni. I zbog toga neću nositi stolicu koju kupim na hemijsku analizu, pretpostavljam da je ta analiza već izvršena od nadležnog tijela.

Sa druge strane, paleta je namijenjena za to da se na nju stave pakovani predmeti. Nije predviđena za korištenje kao namještaj, kuhinjske radne ploče itd. Čak ni kao gajbe za voće i povrće. Pa su uslovi koje paleta mora zadovoljiti drugačiji od onih za namještaj ili pakovanje hrane. Kada neko hoće od palete napraviti namještaj, mijenja namijenu palete, i tada bi trebalo da se osigura da daske palete zadovoljavaju sigurnosne uslove za namještaj.

Kako proizvođač paleta ne mora zadovoljiti uslove za namještaj, može koristiti i sredstva, premaze, koje za namještaj ne smije koristiti. Pa će proizvođač, da bi zaštitio paletu koja će sigurno puno vremena provesti vani, na koju će padati kiša, snijeg, koja će biti u travi, vodi, zemlji itd premazati je sredstvom koje će spriječiti stvaranje ne samo bakterija nego mahovine, algi, crva, odgoditi truljenje (da bi što duže trajala i podnosila težinu predmeta koje nosi) itd. A to sredstvo, kako ne mora zadovoljiti uslove za namještaj, može biti agresivno, možda u nekim količinama i otrovno. Jer služi da paletu zaštiti od agresivnih bakterija, algi itd, da njih ubije, a ne treba da bude prilagođeno osjetljivoj ljudskoj koži i zdravlju ljudi.

Još nešta, palete su jeftini potrošni predmet. Odeš na gradilište ili pred neko skladište i najvjerovatnije će ti dati palete besplatno, sretni što su ih se riješili. Dobro, ima i skupih paleta koje se vraćaju, nisu j e d n o k r a t n e (glupi klix ) itd, ali one nisu predmet ove rasprave, ako ću već plaćati, radije ću kupiti "pravu" dasku u prodavnici nego je pokušavati dobiti od palete. Dakle, za proizvodnju palete se koristi jeftino drvo lošeg kvaliteta, pa se i zaštita paleta od vremenskih prilika i drugih uticaja neće vršiti skupim ekološkim sredstvima, nego jeftinim agresivnim hemikalijama. Ako se koriste hemikalije, ima i drugih načina zaštite.

I zbog toga se ne treba previše brinuti o namještaju koji kupuješ u prodavnici, o daskama koje se prave da bi se do njih radio namještaj, sve to mora zadovoljiti uslove, dok kada hoćeš namještaj praviti od paleta treba biti oprezan.

Nego, ovo napisano kako ko hoće. Kao što sam već napisao, ja bih, kada bih radio sa paletama, svaku dasku pregledao na ostatke metala i kamenčića itd. Naime, ako u korištenju palete neka daska pukne, onaj ko je tada koristi će je "zakrpiti" najbržim i najjednostavnijim načinom, nekim ekserom. Neće je nositi na restauraciju restauratoru antiknog namještaja

Takvih popravaka može biti puno, pa se može dogoditi da daska palete bude puna starih eksera koji su preduboko da bi se vidjeli golim okom. I kada oštrica pile ili glodalice itd naiđe na taj skriveni ekser može ili biti oštećena oštrica ili može neki komad da izleti i povrijedi čovjeka. Pa treba svaku dasku preći detektorom metala.

[moimoi]

@Hakiz
Citav svijet gleda da sto vise reciklira, sto radi same cijene repromaterijala, a sto i iz odgovornosti prema ovoj zemaljskoj kugli.
Pa tako i stare palete dobijaju novu namjenu.
I ti mislis da tacno znas od cega je napravljena tvoja kutija za hljeb? Ili da ce ti neko izdati nekakav certifikat?
Problem je praviti od palete koja je tretirana namjestaj, a nije problem sto ce to sve konacno zavrsiti u zemlji i vodi koju pijes.
Kakve agresivne bakterije na paleti?
Tretira se istim proizvodima kao i drvene kuce… drvocidi, fungicidi i ostali cidi… ako se tretira. Naravno da neces ni u kuci koju si frisko premazao boraviti odredjen period… sto ne znaci da nakon 7 dana nije sigurna za boravak.
Tripujes se bezvez. Nije vise nix sigurno.

[dzeko1]

Pozdrav svima. Gdje naci ovako nesto, planirao sam bušilicom napraviti rupu u radnom stolu, pa provući kablove od miša i tastature ispod stola, da se ne vide.

Spoiler

Show

[Haris.ba]

Pozdrav svima. Gdje naci ovako nesto, planirao sam bušilicom napraviti rupu u radnom stolu, pa provući kablove od miša i tastature ispod stola, da se ne vide.

Spoiler

Show

Mislim da sam u peniju vidjao nesta slicno.

Nego, gdje u Sarajevu kupiti dobar stof za namjestaj. Hocu da presvucem krevet i uzglavlje.

[Hakiz]

Pozdrav svima. Gdje naci ovako nesto, planirao sam bušilicom napraviti rupu u radnom stolu, pa provući kablove od miša i tastature ispod stola, da se ne vide.

Spoiler

Show

https://webshop.schachermayer.com/cat/h ... arch=false

Prodavnice elektromaterijala.

[irconbih]

Gdje kod nas nabaviti ljepilo koje ima konzistenciju drvofixa, da je skoro tečno, a kad se osuši bude elastično, da ne puca. Neka vrsta silikona, lateksa, nešto? Treba se koristiti na platnu.

[Hakiz]

Gdje kod nas nabaviti ljepilo koje ima konzistenciju drvofixa, da je skoro tečno, a kad se osuši bude elastično, da ne puca. Neka vrsta silikona, lateksa, nešto? Treba se koristiti na platnu.

Pa, drvofix? Ili ljepilo u spreju.

Za lijepljenje platna na daščice da se dobiju "harmonika", tačnije "roll on", vrata se koristi ljepilo za drvo, pa probaj sa ljepilom za drvo. Mislim da svako ljepilo koje se može skidati, prati (dok se ne osuši), vodom je elastično. A to je ljepilo za drvo.

Ovo sam mislio kada sam rekao "roll on" vrata:



Ako ćeš platno na platno, standardno se u tapacitanju namještaja koristi ljepilo u spreju.

Pa probaj. Nisam stručnjak, ali ja bih pvo pokušao sa tim ljepilima. Uzmi male komade, ostatke, materijala koji ćeš lijepti, probaj, ako ti se svidi, upotrijebi. Ako ti se ne svidi, probaj druga ljepila.

Ljepilo za drvo, Lignofix na primjer, imaš i u malim, hobi, pakovanjima sa cijenom manjom od 5 KM, a u spreju mislim da košta 5 ili 6 KM. Tako da ako ti ta dva ne budu odgovarala nećeš potrošiti previše za probu, a neka ti stoje za neku buduću potrebu.

https://pennyshop.ba/shop/proizvod/komo ... 00g/028883

https://pennyshop.ba/shop/proizvod/tkk- ... x71/187600

Sve ti zavisi na šta ćeš platno lijepiti. Ako ćeš platno na platno, papir, drvo, metal, trebalo bi ti biti lako. Ako ćeš na plastiku, kožu, staklo, mogao bi imati problem jer neka ljepila ne drže na staklu, koži ili plastici, a neka razgrađuju, "tope, neke vrste plastike. Pa za to će ti trebati namjenska ljepila za te materijale.

[kuli1961]

Prema mom iskustvu, ljepila za drvo i nisu nešto elastična.
Naravno, bitno je koji se materijali lijepe.
Možda da probaš sa nekim slikonom- nakon sušenja, silikon daje izvjesnu elastičnost, ne mnogo, ali više nego ljepilo za drvo.
Pazi- ne uzimaj akril, on se pakuje u tubama identičnim kao i silikon.
U ovom primjeru što ga je dao @Hakiz- roll on- elastičnost/pokretljivost ne daje ljepilo, već tekstilna podloga na koju su zalijepljene letvice, računajući i razmak izmedju letvica.

[Hakiz]

Prema mom iskustvu, ljepila za drvo i nisu nešto elastična.
Naravno, bitno je koji se materijali lijepe.
Možda da probaš sa nekim slikonom- nakon sušenja, silikon daje izvjesnu elastičnost, ne mnogo, ali više nego ljepilo za drvo.
Pazi- ne uzimaj akril, on se pakuje u tubama identičnim kao i silikon.
U ovom primjeru što ga je dao @Hakiz- roll on- elastičnost/pokretljivost ne daje ljepilo, već tekstilna podloga na koju su zalijepljene letvice, računajući i razmak izmedju letvica.

Tačno, platno daje pokretljivost.

Uostalom, neka proba. Neka zalijepi ostatke platna koje će koristiti na ostatke podloge koju će koristiti sa nekoliko vrsta ljepila, sačeka dan ili dva da se osuši i vidi šta mu je najelastičnije. Ono šta mu se svidi neka upotrijebi na radnom materijalu.

Ja bih prvo probao sa ljepilom u spreju, pogotovo ako će platno na platno, ako neće platno na čvrstu podlogu. I zbog toga što ga je na platno najlakše nanijeti.

A nije teško u google ukucati "ljepilo za tekstil" pa vidjeti.

[irconbih]

Hvala, momci.

Probat ću sa drvofixom, pa ga razrijediti, možda bude pomoglo. Ako ne, onda ljepilo za tekstil.

[Hakiz]

Ja sam zalijepio međusobno dva komada platna ljepilom za drvo i dva ljepilom u spreju jer me je zainteresovalo, napravio sam eksperiment. Sutra, kada se osuše, vidjet ću elastičnost.

Kada kažeš elastičnost pretpostavljam da ti zalijepljeno platno treba biti savitljivo?

[irconbih]

Savitljivo u smislu da ne puca kada ga smotam u rolu.

[Hakiz]

Takvo nešta sam pretpostavio. A pretpostavljam i da lijepiš dva komada platna jedan na drugi, možda cijelom površinom (na primjer praviš zastavu ili neku pozadinu i slično), pa ćeš sve saviti u rolnu? Ne lijepiš platno na drugi materijal?

Nebitno, da moram, ovako "naslijepo", kladio bih se na ljepilo u spreju, ali znati ću više sutra.

[zigson]

Ljudi, help
Imam situaciju da trebam da zakacim gornje elemente kuhinje na zid koji je konstrukcije rigips, pa 6cm supljina i onda ide beton iza. Kacio bih gornje elemente na sinu, koje mi tiple i sarafe preporucujete da imaju veliku nosivost u ovom slucaju? Ako ima neko iskustva tacno sa tim..

Ja sam mislio uzeti 8cm fischer tiple da se zabusi u beton a da pocetak dodje na rigips pa u to sinu da uvrcem, e ne znam sad hoce li gips drzati u tom slucaju...

Hvala unaprijed

[Hakiz]

Ljudi, help
Imam situaciju da trebam da zakacim gornje elemente kuhinje na zid koji je konstrukcije rigips, pa 6cm supljina i onda ide beton iza. Kacio bih gornje elemente na sinu, koje mi tiple i sarafe preporucujete da imaju veliku nosivost u ovom slucaju? Ako ima neko iskustva tacno sa tim..

Ja sam mislio uzeti 8cm fischer tiple da se zabusi u beton a da pocetak dodje na rigips pa u to sinu da uvrcem, e ne znam sad hoce li gips drzati u tom slucaju...

Hvala unaprijed

Problem sa tvojom idejom je taj da će samo vrh tipla biti u betonu.

Tiplovi za rigips, oni crveno-sivi Fischer Duo Power, rade tako da je crveni vrh mekan, mekši od sivog tijela, pa kako uvrćeš šaraf, tipl se iza rigipsa gužva u čvor koji sprečava da se tipl izvuče iz rupe. Isti tipl u zidu radi kao obični tipl za zid, ali mora biti cijela dužina tipla u zidu da se sivo tijelo raširi pa frikcijom drži. Ako je samo vrh tipla u zidu, uvrtanjem šarafa će se vrh početi gužvati, ali kako u zidu nema mjesta da napravi čvor, a nema dovoljno dužine tipla u zidu da se raširi i drži, vrh tipla će se izvući iz zida. Ako baš hoćeš tako, računaj debljina rigipsa+6 cm razmak do zida+da tipl dovoljno uđe u zid, barem 5 cm, ako ne i do 8. Pa ti tada trebaju tiplovi i šarafi od 15 do 20 cm dužine. I opet nisi siguran da će onih 5 cm u zidu držati (što je duži tipl, duži mu je vrh).

Mislim da je rigips dovoljno jak, ne trebaš bušiti i u beton. Pa bi Fisher DuoPower 8 mm x 40 ili 50 mm u rigips trebali biti dovoljni. Ili neki drugi tiplovi ali baš za rigips. Ne za beton. 8 mm tipl je, ako se ne varam, 6 mm šaraf. Imaš i Fisher DuoTech, DuoBlade, vidi i njih. Ima i drugih tipova, metalnih ili plastičnih.

Možda, da budeš siguran, da bušiš ne samo kroz rigips, nego na mjestu gdje je metalni nosač za rigips, iako ne znam ima li potrebe. Svakako ti treba detektor da provjeriš ima li iza rigipsa na mjestu bušenja cijevi od vode, plina, kablova od struje, pa njime povjeriš gdje su nosači.

Što se šarafa tiče, čelik (oni srebreni), ne mesing (žuti), odgovarajućeg promjera. Ima u OBI kupiti pakovanja od 2 ili 4 tipla sa 2 ili 4 odgovarajuća šarafa za teške elemente, pa time riješiš dilemu. Za Fischer DuoPower tiplove idu šarafi sa špicem (kao šaraf za drvo).

Ovi tiplovi, takođe, nisu loši:

https://m.youtube.com/watch?v=TLk2laurG ... F1Zg%3D%3D

Tu su ti i tipl i šaraf zajedno.

Ima na youtubeu puno klipova, i na "našem" jeziku, pa prouči.

[zigson]

Ljudi, help
Imam situaciju da trebam da zakacim gornje elemente kuhinje na zid koji je konstrukcije rigips, pa 6cm supljina i onda ide beton iza. Kacio bih gornje elemente na sinu, koje mi tiple i sarafe preporucujete da imaju veliku nosivost u ovom slucaju? Ako ima neko iskustva tacno sa tim..

Ja sam mislio uzeti 8cm fischer tiple da se zabusi u beton a da pocetak dodje na rigips pa u to sinu da uvrcem, e ne znam sad hoce li gips drzati u tom slucaju...

Hvala unaprijed

Problem sa tvojom idejom je taj da će samo vrh tipla biti u betonu.

Tiplovi za rigips, oni crveno-sivi Fischer Duo Power, rade tako da je crveni vrh mekan, mekši od sivog tijela, pa kako uvrćeš šaraf, tipl se iza rigipsa gužva u čvor koji sprečava da se tipl izvuče iz rupe. Isti tipl u zidu radi kao obični tipl za zid, ali mora biti cijela dužina tipla u zidu da se sivo tijelo raširi pa frikcijom drži. Ako je samo vrh tipla u zidu, uvrtanjem šarafa će se vrh početi gužvati, ali kako u zidu nema mjesta da napravi čvor, a nema dovoljno dužine tipla u zidu da se raširi i drži, vrh tipla će se izvući iz zida. Ako baš hoćeš tako, računaj debljina rigipsa+6 cm razmak do zida+da tipl dovoljno uđe u zid, barem 5 cm, ako ne i do 8. Pa ti tada trebaju tiplovi i šarafi od 15 do 20 cm dužine. I opet nisi siguran da će onih 5 cm u zidu držati (što je duži tipl, duži mu je vrh).

Mislim da je rigips dovoljno jak, ne trebaš bušiti i u beton. Pa bi Fisher DuoPower 8 mm x 40 ili 50 mm u rigips trebali biti dovoljni. Ili neki drugi tiplovi ali baš za rigips. Ne za beton. 8 mm tipl je, ako se ne varam, 6 mm šaraf. Imaš i Fisher DuoTech, DuoBlade, vidi i njih. Ima i drugih tipova, metalnih ili plastičnih.

Možda, da budeš siguran, da bušiš ne samo kroz rigips, nego na mjestu gdje je metalni nosač za rigips, iako ne znam ima li potrebe. Svakako ti treba detektor da provjeriš ima li iza rigipsa na mjestu bušenja cijevi od vode, plina, kablova od struje, pa njime povjeriš gdje su nosači.

Što se šarafa tiče, čelik (oni srebreni), ne mesing (žuti), odgovarajućeg promjera. Ima u OBI kupiti pakovanja od 2 ili 4 tipla sa 2 ili 4 odgovarajuća šarafa za teške elemente, pa time riješiš dilemu. Za Fischer DuoPower tiplove idu šarafi sa špicem (kao šaraf za drvo).

Ovi tiplovi, takođe, nisu loši:

https://m.youtube.com/watch?v=TLk2laurG ... F1Zg%3D%3D

Tu su ti i tipl i šaraf zajedno.

Ima na youtubeu puno klipova, i na "našem" jeziku, pa prouči.

Hvala puno

[kuli1961]

Ljudi, help
Imam situaciju da trebam da zakacim gornje elemente kuhinje na zid koji je konstrukcije rigips, pa 6cm supljina i onda ide beton iza. Kacio bih gornje elemente na sinu, koje mi tiple i sarafe preporucujete da imaju veliku nosivost u ovom slucaju? Ako ima neko iskustva tacno sa tim..

Ja sam mislio uzeti 8cm fischer tiple da se zabusi u beton a da pocetak dodje na rigips pa u to sinu da uvrcem, e ne znam sad hoce li gips drzati u tom slucaju...

Hvala unaprijed

Opcija 1.- kako ti je Hakiz opisao
Opcija 2. - namjenski tipl za rigips,tj gipskartonsku ploču. Na čika guglu upiši "tipl za gipskartonsku ploču", dobićeš puno verzija. Primijetićeš da su neki od prikazanih vijci sami po sebi ,a drugi su zaista tiple, tj u njih se uvrće vijak. Mnogi od njih imaju veliki "šešir", koji se formira uvrtanjem vijka.
Zajedničko im je da svi imaju vrlo veliki, široki "korak". To znači da jako dobro podnose opterećenje i da je potrebna neopsivo velika sila da ih se iščupalo.
Klasični tipl ne koristi, nipošto, ma koliko bio dugačak.
Kada budeš postavljao šinu- vodilicu (na koju idu "kandže", postavljene u unutrašnjosti elementa), nema potrebe da dužina šine bude jednaka širini elementa, minus dvije debljine stijenke kutije. Dovoljno je 12-15 cm šine na svakoj strani elementa, sa po 2 /tiple, vijka. Još ako montaža bude takva da se element oslanja na gornji rub kuhinjske zidne keramike (tu je falc 6-8 mm), potpuno si miran.