Slike starog Sarajeva

[Dervencanka1939]

[dragonz]

[Dervencanka1939]

[Dervencanka1939]

[Dervencanka1939]

[Dervencanka1939]

[Dervencanka1939]

[Dervencanka1939]

[Dervencanka1939]

[Dervencanka1939]

[Dervencanka1939]

[tomhagen]

Bezistan je isti i nije porušen dio. Ovaj kvadratni dio sto se naslanja na bezistan, sa "kućicom" u sredini, je Tašlihan, koji je porušen i čiji se ostaci danas vide u bašti hotela Evropa.

Eeee, tu griješiš. Zato ja kažem da treba čitati Kreševljakovića! Što danas postoji je tek dio nekadašnjeg bezistana.

Tom I, strana 308, rad o Gazi Husrev Begu:

Mislim da ipak ne griješim.

Kreševljaković kaže da se bezistan protezao duž cijele Kujundžiluk ulice od Ferhadije do Kralja Petra.
Alija Bejtić u "Ulice i trgovi Sarajeva" kaže da je Kujundžiluk bila dio današnje Gazi-Husrev begove (Zlatarske) ulice od Slatkog ćošeta do ulice JNA (današnje Zelenih beretki).
Dalje, Kreševljaković kaže da je bezistan bio 109 m dug, a toliko je dug i danas, a i sama Gazi-Husrev begova ulica od Slatkog ćošeta, tj od Sarača do Zelenih beretki je toliko duga.
Kreševljaković kaže da je zapadno od bezistana tašlihan, to je bilo na mjestu današnje bašte hotela Evropa, što sam naznačio na slici.

Moguće da je bezistan bio u lošem ili ruševnom stanju i da je vakusfska direkcija taj jedan dio srušila u vrijeme kada je Kreševljaković pisao o njemu, pa da je kasnije renoviran i/ili restauriran. Ali sam ubijeđen da je današnji GHB bezistan u gabaritima izvornog.
Ne mogu da otvorim Oluku o proglašenju nacionalnih spomenika o GHB bezistanu, izgleda da je pala web stranica Komisije. U toj odluci bi se pretpostavljam moglo pronaći više detalja o obnovama i istorijatu bezistana.

@Dervencanka1939, evo nađoh u Odluci Komisije za nacionalne spomenike detalje o bezistanu. Uglavnom, bezistan je stradao u požaru 1879, a 1913. je veliki dio bezistana porušen, jer je Vakufksa direkcija na njegovom mjestu htjela praviti veliku zgradu. Početak Prvog, a onda i Drugog svjetskog rata ih je spriječio u tome. Obnovljen je i restauriran 1968. godine.

[gradjaninsarajeva]

Ulica Maršala Tita, desno spomenik Vječna vatra, lijevo, stambeno-poslovna zgrada na broju 33, nedavljno obnovljena fasada. Vidno je da je prizemlje zgrade značajno izmjenjeno...

[Dervencanka1939]

[loudness]

Ako je ono sto se u pozadini vidi Direkcija željeznica, onda bi ovo trebao biti sanatorij u Branislava Đurđeva, ex-Dositejevoj. Ali ne liči na njega?

viewtopic.php?t=37595&start=23375

Slikano sa hotela evrope prema kundurdjiluku

Aaaa, današnja Unicredit banka s crnim portalom. A ono je zgrada gdje je apoteka

Unicredit banka je desna zgrada koja viri u kadru, napravljena za vrijeme Kr Yu, a zida se zgrada tadašnjeg Statističkog zavoda NR BiH , kasnije SR BiH !

Evo to se i vidi najbolje na ove dvije slike ispod, lijevo se gradi/zida Statistički zavod BiH, danas FBiH, a desno na obje slike tek viri krajičak nekadašnje PBS - Privredna Banka Sarajevo u zgradi sagrađenoj u Kraljevini Jugoslaviji , u kojoj je tada bila Gradska Štedionica Sarajevo, inaće dioničar tadašnjeg Gradskog električnog tramvaja u Sarajevu... :

i
Zgrada gdje je apoteka je bivša zgrada Rijaseta IZ FNRJ/SFRJ/RBiH .

[loudness]

upravitelj Bih u vrijeme 1 svj. rata general Stjepan Sarkotic na slici u Sarajevu. Ne mogu odredit tacnu lokaciju

možda kod suda?

Ne, ovo je današnja Gimnazijaska ulica (ex. Zmaj Jovina), desno je Prva gimnazija (tada zgrada Velike gimanzije iz 1890/91.g. od Karela Pařika), a lijevo (ne vidi se na slici) Oficirska kasina, a ispod nje ka Obali je zgrada banke (tada zgrada Filijale Austro Ugarske Banke iz 1912.g.) ......

[loudness]

na mjestu centralne banke za vrijeme austrougarske vlasti planirana gradnja bosansko-hercegovacke banke.

To nije ta zgrada.....
Ova zgrada je sagrađena 1895/96.g., na mjestu nekretnina iz 1886.g. u prvobitnom vlasništvu Ane Jelić Kraljević, kasnije od 1894.g. Petro,Todora, Petrović Petrakija od nje kupuje zemljište i o sopstvenom trošku 1895/96.g. gradi zgradu banke pod imenom Bosansko-Hercegovačka Narodna akcionarska banka, a dio zgrade pripada Trgovačkoj školi . ....,

1920.g. zgradu kupuje Bosanska depozitna banka, a opet od 1924.g. Prva hrvatska štedionica u Zagrebu, od 1927.g. u vlasništvu Avrama H. Atiasa, trgovca iz Sarajeva, od 1948.g. društvena svojina , a nadalje ne znam....

Nalazi se na uglu današnje Ferhadije i ul. Muvekita, i u podrumskom spratu prema ove dvije ulice, tada Vase Miskina i Veselina Masleše, se do 1992.g. nalazio poznati sarajevski restoran Dalmatinska konoba.
Danas tu neki Turci drže restoran, čini mi se humanitarnog karaktera .....

[Dervencanka1939]

Mostovi Sarajeva

[loudness]

1917

kakva je ovo kula?

Osmatračnica/toranj starog Vatrogasnog doma, koji se nalazio na potezu lijeve obale Miljacke između Drvenije i Čobanije mosta (kasnije Masarykovog).....

[Dervencanka1939]

[dragonz]

Poslijeratna fotografija.

[Dervencanka1939]

Careva ćuprija

[tomhagen]

na mjestu centralne banke za vrijeme austrougarske vlasti planirana gradnja bosansko-hercegovacke banke.

To nije ta zgrada.....
Ova zgrada je sagrađena 1895/96.g., na mjestu nekretnina iz 1886.g. u prvobitnom vlasništvu Ane Jelić Kraljević, kasnije od 1894.g. Petro,Todora, Petrović Petrakija od nje kupuje zemljište i o sopstvenom trošku 1895/96.g. gradi zgradu banke pod imenom Bosansko-Hercegovačka Narodna akcionarska banka, a dio zgrade pripada Trgovačkoj školi . ....,

1920.g. zgradu kupuje Bosanska depozitna banka, a opet od 1924.g. Prva hrvatska štedionica u Zagrebu, od 1927.g. u vlasništvu Avrama H. Atiasa, trgovca iz Sarajeva, od 1948.g. društvena svojina , a nadalje ne znam....

Nalazi se na uglu današnje Ferhadije i ul. Muvekita, i u podrumskom spratu prema ove dvije ulice, tada Vase Miskina i Veselina Masleše, se do 1992.g. nalazio poznati sarajevski restoran Dalmatinska konoba.
Danas tu neki Turci drže restoran, čini mi se humanitarnog karaktera .....

Druze, koja literatura ti je izvor? Nevjerovatna količina informacija za ovu zgradu

[Dervencanka1939]

na mjestu centralne banke za vrijeme austrougarske vlasti planirana gradnja bosansko-hercegovacke banke.

To nije ta zgrada.....
Ova zgrada je sagrađena 1895/96.g., na mjestu nekretnina iz 1886.g. u prvobitnom vlasništvu Ane Jelić Kraljević, kasnije od 1894.g. Petro,Todora, Petrović Petrakija od nje kupuje zemljište i o sopstvenom trošku 1895/96.g. gradi zgradu banke pod imenom Bosansko-Hercegovačka Narodna akcionarska banka, a dio zgrade pripada Trgovačkoj školi . ....,

1920.g. zgradu kupuje Bosanska depozitna banka, a opet od 1924.g. Prva hrvatska štedionica u Zagrebu, od 1927.g. u vlasništvu Avrama H. Atiasa, trgovca iz Sarajeva, od 1948.g. društvena svojina , a nadalje ne znam....

Nalazi se na uglu današnje Ferhadije i ul. Muvekita, i u podrumskom spratu prema ove dvije ulice, tada Vase Miskina i Veselina Masleše, se do 1992.g. nalazio poznati sarajevski restoran Dalmatinska konoba.
Danas tu neki Turci drže restoran, čini mi se humanitarnog karaktera .....

Druze, koja literatura ti je izvor? Nevjerovatna količina informacija za ovu zgradu

Kladim se na ovu:

[Dervencanka1939]