Jugoslavija

[sime_cipol]

Dalmatinci su imali više poginulih partizana na Sutjesci nego čitava usrana Srbija

Vjerovatno se svi podaci nikad neće utvrditi, ali evo spisak po opštinama porijekla:

https://znaci.org/00001/129_27.pdf

Ovdje se po brigadama može pregledati:

https://znaci.org/00001/129.htm

Ova biblioteka "Znaci.org" je zlata vrijedna, i linkovi i fotografska arhiva. Čovjek koji ju je uredjivao je umro prije dvije godine, ali, evo, još funkcioniše.

Šibenik i Glina najvise poginulih. U procentu, najvise Glina. Od 850 boraca 600 poginulih

[piupiu]

Šibenik i Glina najvise poginulih. U procentu, najvise Glina. Od 850 boraca 600 poginulih

Teritorijalna pripadnost: 8293 iz Bosne i Hercegovine, 3337 iz Crne Gore, 8925 iz
Hrvatske (od toga: 5195 iz Dalmacije, 733 iz Kninske Krajine, 2179 sa Banije, 256 sa
Korduna i 329 iz Like), 1492 iz Srbije (od toga: 131 iz Vojvodine i 13 sa Kosova i
Metohije), 21 iz Makedonije, 19 iz Slovenije, 38 iz inostranstva i 22 neutvrđeno.

Godina rođenja utvrđena je za ukupno 21132 borca. Od toga: 14245 ili 67% bili
su mlađi od 25 godina, a 785 ili 4% stariji od 40 godina.

Socijalni sastav: 13695 zemljoradnici, 5165 radnici, 1572 đaci, 367 studenti,
10 apsolventi, 97 učitelji, 40 profesori srednjih škola, 4 profesori fakulteta, 52 lekari, 25 inženjeri, 89 pravnici, 2 arhitekti, 4 geometri, 2 farmaceuti, 2 veterinari, 6 agronomi, 14 književnici i publicisti, 8 novinari, 8 akademski slikari, 4 dramski umetnici,
2 muzičari, 48 tehničari, 302 službenici, 57 oficiri, 139 podoficiri, 29 pitomci, 1 pilot,
33 žandari, 10 sveštenici, 8 bogoslovi, 31 trgovac, 6 ugostitelji, 302 domaćice i 14 deteta do sedam godina.

Za 6610 boraca utvrđeno je da su u vreme bitke na Sutjesci bili članovi KPJ i
4065 članovi SKOJ-a, ukupno 10675 ili 48% politički organizovanih. Od toga 755
predratni članovi KPJ.

[sime_cipol]

Šibenik i Glina najvise poginulih. U procentu, najvise Glina. Od 850 boraca 600 poginulih

Teritorijalna pripadnost: 8293 iz Bosne i Hercegovine, 3337 iz Crne Gore, 8925 iz
Hrvatske (od toga: 5195 iz Dalmacije, 733 iz Kninske Krajine, 2179 sa Banije, 256 sa
Korduna i 329 iz Like), 1492 iz Srbije (od toga: 131 iz Vojvodine i 13 sa Kosova i
Metohije), 21 iz Makedonije, 19 iz Slovenije, 38 iz inostranstva i 22 neutvrđeno.

Godina rođenja utvrđena je za ukupno 21132 borca. Od toga: 14245 ili 67% bili
su mlađi od 25 godina, a 785 ili 4% stariji od 40 godina.

Socijalni sastav: 13695 zemljoradnici, 5165 radnici, 1572 đaci, 367 studenti,
10 apsolventi, 97 učitelji, 40 profesori srednjih škola, 4 profesori fakulteta, 52 lekari, 25 inženjeri, 89 pravnici, 2 arhitekti, 4 geometri, 2 farmaceuti, 2 veterinari, 6 agronomi, 14 književnici i publicisti, 8 novinari, 8 akademski slikari, 4 dramski umetnici,
2 muzičari, 48 tehničari, 302 službenici, 57 oficiri, 139 podoficiri, 29 pitomci, 1 pilot,
33 žandari, 10 sveštenici, 8 bogoslovi, 31 trgovac, 6 ugostitelji, 302 domaćice i 14 deteta do sedam godina.

Za 6610 boraca utvrđeno je da su u vreme bitke na Sutjesci bili članovi KPJ i
4065 članovi SKOJ-a, ukupno 10675 ili 48% politički organizovanih. Od toga 755
predratni članovi KPJ.

Nazalost, ali sa velikim ponosom, moram reci i da je dvoje rodjaka, brat i sestra, na spisku poginulih kao pripadnici II. dalmatinske brigade.

[piupiu]

Nazalost, ali sa velikim ponosom, moram reci i da je dvoje rodjaka, brat i sestra, na spisku poginulih kao pripadnici II. dalmatinske brigade.

Imaš na šta i biti ponosan (mada se čovjeku srce slama, sve djeca, pretpostavljam)!

Slava im i veliko hvala!

[Truba]

Sumnjam ja u te popise
Komunisti lazu...posebice srpski i hrvatski

Ta imena su garant na jos 3 4 popisa
To se pumpalo zbog penzija ratne odstete prestiza itd

Laz laz i samo laz

[Point.]

Joj ovog trubadura jest frajer naporan

[sinuhe]

Da, treba biti oprezan sa tim brojkama i otkud potreba da se popisu upravo ti sa Sutjeske.
Valjda se s tim dalmatincima kontriralo endehaziji.

[piupiu]

Da, treba biti oprezan sa tim brojkama i otkud potreba da se popisu upravo ti sa Sutjeske.
Valjda se s tim dalmatincima kontriralo endehaziji.

Nije se kontriralo endehaziji, nego je Dalmacija bila što u zbjegu što u partizanima jer su ih k'o vreće krompira predali Talijanima, terorisao ih je ko je stigao, a kao teška sirotinja već bili duboko uvezani u radnički pokret. Od Dalmatinaca vjerovatno nema čistijih partizana.

Od 40 tisuća predratnih stanovnika Splita u partizane je otišlo njih 12,5 tisuća, od kojih je tisuću i pol poginulo na ratištima širom Jugoslavije. Već do travnja 1943. iz kotara Split u partizane je otišlo oko 8150 ljudi (ostatak je otišao nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943.). Samo je iz škvera, od 800 predratnih radnika, u partizane otišlo njih više od 500, od kojih je poginulo više od polovine (285).

Od Splićana koji su ostali u gradu, većina ih je pomagala partizanski Narodnooslobodilački pokret (NOP). U ljeto 1944. broj aktivista NOP-a u Splitu doseže 15 tisuća, što znači da je svaki drugi tadašnji stanovnik Splita bio uključen u NOP, bilo kao antifašistički ilegalac, bilo kao materijalni pomagač. U partizane su otišla i oba gradska nogometna kluba: “RNK Split“ već 1941., a “Hajduk“ 1944. godine.

S druge strane, u okupatorskim formacijama sudjelovao je doista zanemariv broj građana Splita: prema podacima iz travnja 1944., u ustaše je otišlo 50 Splićana, u domobrane 50 i u četnike njih 45. Stoga, kad se kaže da je Split bio “nepokoreni bastion antifašizma u okupiranoj Europi“, to nije ideološka fraza nego statistička

https://6yka.com/kolumne/split-cijeli-g ... -partizane

[Truba]

Izvrsni brojevi za split
Steta sto se cekalo 45 godina na demokratske izbore

[sime_cipol]

Nazalost, ali sa velikim ponosom, moram reci i da je dvoje rodjaka, brat i sestra, na spisku poginulih kao pripadnici II. dalmatinske brigade.

Imaš na šta i biti ponosan (mada se čovjeku srce slama, sve djeca, pretpostavljam)!

Slava im i veliko hvala!

21 i 19 godina.
U II. svjetskom ratu poginuo je i amidza. Bio je Clan pokreta otpora u Sarajevu kao radnik Zeljeznicke Radione. Ustaše ga uhvatile, proslijedile u Jasenovac gdje je i ubijen. 24 godine.

[Truba]

Moji su svi civili bili fala nebesima
Niko poginuo u 2 svjetska i ovom posljednjem
Niko clan kp niko clan hdz (osim jedne daljnje rodice tek od pada zivka budimira koja je profi politicar zavrsila akademiju bila i hsp)
Da ne bi mobilizacije niko ni u hvo ne bi bio
A tata kopao rovove u sarajevu za arbih

Najcisca duhovno famelija u bivsoj sfrj

S druge strane imo sam teeeetke domobrane a jedan tvrdi kako je bio u jasenovcu ko civil dok su njegova braca 100 crnokosuljasi pobjegli u argentinu

[piupiu]

Izvrsni brojevi za split
Steta sto se cekalo 45 godina na demokratske izbore

Nisi obaviješten

Opozicija je bojkotovala izbore, pa se „od Vardara do Triglava" glasalo samo za kandidate Narodnog fronta Jugoslavije, koalicije na čelu sa Komunističkom partijom.

Nosilac liste bio je maršal Josip Broz Tito, lider komunista i kasnije, doživotni predsednik države.

Ovo su prvi izbori na kojima su pravo glasa imale žene, vojnici, svi punoletni građani, ali i maloletni partizanski borci.

Glasalo je više od 7,4 miliona birača, oko polovine stanovništva poratne Jugoslavije, dok je ukupna izlaznost bila 88,66 odsto.

Birali su se poslanici dva doma - Savezne skupštine i Skupštine naroda, a lista Narodnog fronta Jugoslavije, predvođena Titom i komunistima, dobila je više od 6,7, odnosno 6,5 miliona glasova.

Direktna posledica ovih izbora bila je promena državnog uređenja Jugoslavije - kraljevinu je ubrzo zamenila federativna republika.

https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-63577379

Da su Tita tada stavili u Ujedinjenom Kraljevstvu na listu, bio bi izabran.

[piupiu]

Niko poginuo u 2 svjetska i ovom posljednjem

Imate dobru karmu, što bi rekli štovatelji hinduizma.

Najcisca duhovno famelija u bivsoj sfrj

If you say so.

[swanfilter]

Ma vidi se kod Splicana talijanski utjecaj i Bandiera rossa ...

[piupiu]

Dalmatinski partizani #1 - Ante Jelaska

U serijalu "Dalmatinski partizani" donosimo svjedočanstva dalmatinskih antifašističkih boraca. Ugledni splitski kazališni redatelj Ante Jelaska (Split, 1925. - Split, 2021.), u svojem svjedočanstvu iz 2017. opisuje dane talijanske okupacije Splita, kada se kao mladi skojevac uključio u borbu protiv fašizma. Detaljno je ispričao kako su ga okupatori uhvatili i mučili u Splitu, sudili u Šibeniku i odveli u Italiju u zatvor. Nakon kapitulacije Italije vratio se u Split i otišao u partizane. Ranjen je kod Gospića kao borac Četvrte splitske brigade Devete divizije, a pred kraj rata uključuje se u kulturni rad u Splitu.

Ante Jelaska radio je do 1988. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, gdje je postavio veliki broj predstava, objavljujući tekstove o dramaturgiji, slikarstvu i pjesništvu. Dobitnik je Nagrade Grada Splita za životno djelo 2019. godine. Ostao je do kraja života uvjereni antifašist i uporan borac protiv revizionističkog zatiranja antifašističke prošlosti Splita i Dalmacije.
Jelaskino svjedočanstvo snimljeno je 2016. za potrebe Muzeja pobjede i oslobođenja Dalmacije u Šibeniku.

[piupiu]

Ma vidi se kod Splicana talijanski utjecaj i Bandiera rossa ...

Predratna je to kultura. Talijani su došli i počeli vršiti italijanizaciju, mijenjali imena ulicama, ljudima imena i prezimena, zabranili hrvatski jezik... Eto, priča Ante Jelaska gore o tome i o motivaciji splitskih djaka i studenata... otpor su mahom organizirali predratni SKOJ-evci.

Imaš gore pomenuti primjer radničkog nogometnog kluba Split iz kraja gdje su se ilegalno skupljali dobrovoljci za Španski građanski rat, oni su odmah 1941. otišli kolektivno u partizane.

[swanfilter]

Ma vidi se kod Splicana talijanski utjecaj i Bandiera rossa ...

Predratna je to kultura. Talijani su došli i počeli vršiti italijanizaciju, mijenjali imena ulicama, ljudima imena i prezimena, zabranili hrvatski jezik... Eto, priča Ante Jelaska gore o tome i o motivaciji splitskih djaka i studenata... otpor su mahom organizirali predratni SKOJ-evci.

Imaš gore pomenuti primjer radničkog nogometnog kluba Split iz kraja gdje su se ilegalno skupljali dobrovoljci za Španski građanski rat, oni su odmah 1941. otišli kolektivno u partizane.

Kontam. Al zna se koja ideologija je radila navedeno. Zanimljivo, i u Slo je partizanski sentiment mnogo izrazeniji prema moru.

[Chmoljo]

Niko poginuo u 2 svjetska i ovom posljednjem

Imate dobru karmu, što bi rekli štovatelji hinduizma.

ili dobar nos za vojsku koja glumi vojsku.

domobrani i sarajevski HVO.

[Chmoljo]

Ma vidi se kod Splicana talijanski utjecaj i Bandiera rossa ...

Predratna je to kultura.

e kad smo kod kulture...

[piupiu]

Ma vidi se kod Splicana talijanski utjecaj i Bandiera rossa ...

Predratna je to kultura.

e kad smo kod kulture...

A i to nije kultura, nego društveni trend

[Chmoljo]

Predratna je to kultura.

e kad smo kod kulture...

A i to nije kultura, nego društveni trend

a šta su onda silni domovi kulture koje je iznjedrila jugoslavija i koje je imalo svako naselje sa bar jednom raskrsnicom?

[jeza u ledja]

Ali zato partizana iz Srbije na kapaljku.

[Chmoljo]

Ali zato partizana iz Srbije na kapaljku.

koliko se sjećam, knjiga ustavnog prava, smiljko sokol i branko smerdel, ima jedan citat, koji glasi, parafraziram: federalna država će opstati onoliko koliko je je najmoćnija članica zainteresovana da opstane, odnosno, biće je onoliko koliko te države bude u toj članici.

jugoslavije nikada nije bilo u srbiji, zato je ista i nestala. očuvanje jugoslavije je bila kamuflaža velike srbije.

isto se desilo i sa SSSRom a što je kad tad moralo kulminirati, kao što sada vidimo.

[jeza u ledja]

Ali zato partizana iz Srbije na kapaljku.

koliko se sjećam, knjiga ustavnog prava, smiljko sokol i branko smerdel, ima jedan citat, koji glasi, parafraziram: federalna država će opstati onoliko koliko je je najmoćnija članica zainteresovana da opstane, odnosno, biće je onoliko koliko te države bude u toj članici.

jugoslavije nikada nije bilo u srbiji, zato je ista i nestala. očuvanje jugoslavije je bila kamuflaža velike srbije.

isto se desilo i sa SSSRom a što je kad tad moralo kulminirati, kao što sada vidimo.

Da, i mnogima je trebalo vremena da to skontaju.

Mozda i zato sto se na “Jugoslaviju” gledalo toliko kroz prizmu SFRJ, kao da prije toga nije postojala - a postojala je, vrlo jasno, kao projekt Velike Srbije, izmedju ostalog i kao nagrada za WWI.
A i sto se tice generalno ideje zajednicke drzave kao “Jugoslavije” Hrvati i Slovenci su i onda, mnogo prije partizana i komunista, imali sasvim drukciju viziju iste od Srbije. Vecini Srba je i tada ocito jedino bila bitna Velika Srbija. Znaci zemlja Srba sa ostalim kao manjinama.
I tako su je svo vrijeme shvatali kroz cijeli 20-i vijek.

[PreWiBa]

Ono što mene čudi u cijeloj priči jeste da mi cijelo vrijeme pričamo o Jugoslaviji kao državu koju su Srbi smatrali Velikom Srbijom lite (ovdje mislim na SFRJ), dok je istu vodio etnički Hrvat.
Šta je Tito uopšte bio? Ako je Jugoslavija bila "mala Srboslavija", zar to ne bi značilo da je i Tito velikosrbin?

Druga enigma bi mi bila to kako su Srbi mogli prihvatiti toliku degradaciju naspram prve Jugoslavije. Da, ostali su dominantni, ali je ipak stvorena država sada ravnopravnih naroda, a ne srpske monarhije. Pogotovo kada uzmemo kasnije dodavanje konfederalnih elemenata Jugi ustavom 74. ili faktičko proglašenje AP Vojvodina i Kosovo republikama.

Ovako, gledajući retroperspektivno, možda i jeste najveći problem što je Tito pokušavao stvarno stvoriti drugačiju državu, a slabo pazio na simboliku. SFRJ je najveći kredit bila prva Jugoslavija, a superficijalno je slabo šta urađeno da se to promijeni. Lom naspram Kraljevine je trebao možda biti veći.
Zastava, ime, a možda najvažnije - glavni grad - su trebali biti promijenjeni. Ovako, zli jezici su uvijek mogli reći da su komunisti samo stavili petokraku na Karađorđevićev projekat.