INFLACIJA-poskupljenja, divljanje na tržištu BiH

[_BataZiv_0809]

Pa nije 1000 Zenicana elita valjda.

Za dan u Sarajevu da samo dodjes, platis parking, putarinu i jedan prosjecan obrok ti treba 100 KM.

[dječak sa šibicama]

Taman za vikend, kazem Zenicani ima tu i visocana i ilijasana i brezana i konjicana i tako dalje, sve sto gravitira glavnom gradu.

Inace je cesta iz Vogosce svaki dan zablokirana, moj rodjak dolazi svaki dan 50 kilometara prelazi u jednom pravcu preko Vogosce, drzi arh studio u gradu i dobro zaradjuje. Reklo bi se elita, a u njegovom gradu je raspad sistema, sve bjezi napolje. Uvijek ima tih sa jacim primanjima, koncentrisu se u glavnom gradu, nije da smo toliki propaliteti. Ima bogatasa ili eto recimo dobro stojecih ljudi i u Kishinjevu, Bukurestu ili Sofiji, i vise i vecih nego kod nas. Ali u prosjeku gledano, svi smo mi niza klasa drzava, sirotinja.

[_BataZiv_0809]

U prosjeku se ovdje puno bolje zivi nego sto bi se iz javnog diskursa moglo zakljuciti.

I to ne zahvaljujuci drzavi, zapravo u najvecoj mjeri uprkos drzavi, ali da je tako-tako je.

I naravno da niko nije rekao da nema bijede i sirotinje, ali opcenito kad se sve uzme u obzir, golim okom se vidi da je standard dobro porastao.

[dječak sa šibicama]

Prosjek nas i jebe, kako rekoh ima novca i ima imucnijih ljudi, ali u prosjeku vise je onih sto nemaju ili imaju premalo.

Gledam neki dan rodnu mahalu, puste su kuce, jedan komsija imucniji je on nahapo se u ratu, kuca na tri sprata ali oba sina su sada vani i u kucerini sami on i zena vec pred penzijom. Dakle nije da nema. Pored njega lik sam u kuci zena mu je umrla, vise prazno nego sto je on tu jer ima motel na Bjelasnici odakle je rodom, njegov sin sa zenom i unucima, Njemacka. Ispod njih dva brata ko pustinjaci u ogromnoj kuci, jednom cerka u Hrvatskoj sin u Njemackoj, drugom i zena i dvoje djece u Njemackoj. I tako dalje, pusto sve, tu je poslije rata bilo toliko djece da nisi mogao proci ulicom, danas ih sve skupa sa roditeljima nabrojis na prste obje ruke. Tu niko nije gladan, ima njih sa dobrim imetkom, ali u prosjeku nisu zadovoljni i eto kad nabrojim sve pa dvije trecine ljudi su napolju. Sto je bilo nezamislivo prije 20 godina.

Valjda je ljudima pun kofer dovijanja i snalazenja, od komsije sin u Njemackoj vozi kombi nekakav otisao sa djevojkom, kaze nikada se vratiti nece tamo dobra plata dobar stan napreduje polako. Nas ce sjebati kombinacija lose ekonomske situacije i politickog ludila. Nece niko da zivi u ovakvoj zemlji. Niko pametan.

[zubi]

Nece niko da zivi u ovakvoj zemlji. Niko pametan.

Kakav si ti?

[_BataZiv_0809]

@Bloo evo jos jednog primjera onoga o cemu smo danas pricali

[_BataZiv_0809]

Prosjek nas i jebe, kako rekoh ima novca i ima imucnijih ljudi, ali u prosjeku vise je onih sto nemaju ili imaju premalo.

Gledam neki dan rodnu mahalu, puste su kuce, jedan komsija imucniji je on nahapo se u ratu, kuca na tri sprata ali oba sina su sada vani i u kucerini sami on i zena vec pred penzijom. Dakle nije da nema. Pored njega lik sam u kuci zena mu je umrla, vise prazno nego sto je on tu jer ima motel na Bjelasnici odakle je rodom, njegov sin sa zenom i unucima, Njemacka. Ispod njih dva brata ko pustinjaci u ogromnoj kuci, jednom cerka u Hrvatskoj sin u Njemackoj, drugom i zena i dvoje djece u Njemackoj. I tako dalje, pusto sve, tu je poslije rata bilo toliko djece da nisi mogao proci ulicom, danas ih sve skupa sa roditeljima nabrojis na prste obje ruke. Tu niko nije gladan, ima njih sa dobrim imetkom, ali u prosjeku nisu zadovoljni i eto kad nabrojim sve pa dvije trecine ljudi su napolju. Sto je bilo nezamislivo prije 20 godina.

Valjda je ljudima pun kofer dovijanja i snalazenja, od komsije sin u Njemackoj vozi kombi nekakav otisao sa djevojkom, kaze nikada se vratiti nece tamo dobra plata dobar stan napreduje polako. Nas ce sjebati kombinacija lose ekonomske situacije i politickog ludila. Nece niko da zivi u ovakvoj zemlji. Niko pametan.

Maloprije kazes guzve kroz Vogoscu svaki dan, sad kazes pustinja.

[Bloo]

@Bloo evo jos jednog primjera onoga o cemu smo danas pricali

I kao sto rekoh..forumski.
Na portalu mjesovito...
U privatnom i poslovnom zivotu/svijetu?

[Bloo]

U prosjeku se ovdje puno bolje zivi nego sto bi se iz javnog diskursa moglo zakljuciti.

I to ne zahvaljujuci drzavi, zapravo u najvecoj mjeri uprkos drzavi, ali da je tako-tako je.

I naravno da niko nije rekao da nema bijede i sirotinje, ali opcenito kad se sve uzme u obzir, golim okom se vidi da je standard dobro porastao.

U Sarajevu, Tuzli, Mostaru...Zenici mozda?

Sta mislis koliko je stotina hiljada gradana u BiH siromasno ili na granici siromastva?
Nemamo socijalne karte stanovništva, strategija nesto ko usvojena, gdje je?

Golim okom vidiš šta? Porast standarda u Sarajevu?

[_BataZiv_0809]

U prosjeku se ovdje puno bolje zivi nego sto bi se iz javnog diskursa moglo zakljuciti.

I to ne zahvaljujuci drzavi, zapravo u najvecoj mjeri uprkos drzavi, ali da je tako-tako je.

I naravno da niko nije rekao da nema bijede i sirotinje, ali opcenito kad se sve uzme u obzir, golim okom se vidi da je standard dobro porastao.

U Sarajevu, Tuzli, Mostaru...Zenici mozda?

Sta mislis koliko je stotina hiljada gradana u BiH siromasno ili na granici siromastva?
Nemamo socijalne karte stanovništva, strategija nesto ko usvojena, gdje je?

Golim okom vidiš šta? Porast standarda u Sarajevu?

Tu je moj utisak, kao i tvoj i djecakov ili bilo ciji irelevantan. Sta ja mislim koliko je hiljada ljudi siromasno isto tako.

Nihilo @n+1 je ove teme nastojao voditi u okvirima nauke, pa znamo kako je to zavrsilo.

Tako da, preiskusan sam ja da bi me u to blato namamila

[Bloo]

Tu je moj utisak, kao i tvoj i djecakov ili bilo ciji irelevantan. Sta ja mislim koliko je hiljada ljudi siromasno isto tako.

Nihilo @n+1 je ove teme nastojao voditi u okvirima nauke, pa znamo kako je to zavrsilo.

Tako da, preiskusan sam ja da bi me u to blato namamila

Ne pokusavam namamiti u blato, vec isto kao sto on (djecak) iznosi subjektivno misljenje i ti iznosis ono sto TI golim okom vidis.
Ti tvrdis da je diskurs ovakav, neko tvrdi da nije, treci tvrdi da je mjesovit.

Forum je premali uzorak za tvrdnju da je diskurs generalno ovakav ili onakav.

Pitanje o podacima o siromastvu u BiH je validno, na zalost nemamo friskih podataka, sluzbenih.

Tako da necije subjektivno misljenje nakon sto vidi nesto golim okom se moze razlikovati u odnosu na to gdje je to "golo oko" gledalo.

[dječak sa šibicama]

Nece niko da zivi u ovakvoj zemlji. Niko pametan.

Kakav si ti?

Lijen za otici, nije mi lose ni ovdje (ekonomski) a nemam vise ni 20 godina, najradije bi otisao jer mi je pun kofer ove nazor drzave.
A mozda nisam ni pametan.

Nedavno gledam odnos broja rodjene djece iz 1990. godine i 2022. godine, ne znam koja je prava rijec, katabaza. Neke sredine imaju pad i preko 90%, jedan Cazin cuven po natalitetu pad 76%, drze se samo Sarajevo Banjaluka Bijeljina i zapadna Hercegovina (drze u smislu pad od "samo" 20 ili 30 procenata, i to najvise zbog doseljavanja) sve posljedica lijepog zivota u nasoj lijepoj bih.

[_BataZiv_0809]

Ne pokusavam namamiti u blato, vec isto kao sto on iznosi subjektivno misljenje i ti iznosis ono sto TI golim okom vidis.
Ti tvrdis da je diskurs ovakav, neko tvrdi da nije, treci tvrdi da je mjesovit.

Forum je premali uzorak za tvrdnju da je diskurs generalno ovakav ili onakav.

Pitanje o podacima o siromastvu u BiH je validno, na zalost nemamo friskih podataka, sluzbenih.

Tako da necije subjektivno misljenje nakon sto vidi nesto golim okom se moze razlikovati u odnosu na to gdje je to "golo oko" gledalo.

Imamo podatke, rekoh vec nihilo se svojski trudio da kvantificira ove stvari.

A protiv argumenata a la da je "placanje na shopping kartice odraz siromastva" (true story) se mogu boriti samo istim oruzjem.

[Bloo]

Imamo podatke, rekoh vec nihilo se svojski trudio da kvantificira ove stvari.

A protiv argumenata a la da je "placanje na shopping kartice odraz siromastva" (true story) se mogu boriti samo istim oruzjem.

Sluzbene podatke tipa Agencija za statistiku.
Postoje "neformalni" podaci drugih agencija i NVO, ali mislim da su zadnji sluzbeni podaci agencije iz 2015. godine.

[PreWiBa]

Imamo podatke, rekoh vec nihilo se svojski trudio da kvantificira ove stvari.

A protiv argumenata a la da je "placanje na shopping kartice odraz siromastva" (true story) se mogu boriti samo istim oruzjem.

Sluzbene podatke tipa Agencija za statistiku.
Postoje "neformalni" podaci drugih agencija i NVO, ali mislim da su zadnji sluzbeni podaci agencije iz 2015. godine.

Stvar je što ovdje imaš nemogućnost tačnih podataka, teške su procjene jer sa jedne strane imaš prenapuhan broj stanovnika (makar svi tako govore), a sa druge strane ogromnu sivu ekonomiju.

Ekonomija je veća od prikazanog, a dijeli se na manje stanovnika nego što se misli.

[Bloo]

Stvar je što ovdje imaš nemogućnost tačnih podataka, teške su procjene jer sa jedne strane imaš prenapuhan broj stanovnika (makar svi tako govore), a sa druge strane ogromnu sivu ekonomiju.

Ekonomija je veća od prikazanog, a dijeli se na manje stanovnika nego što se misli.

I koliko mislis da jedan prosjecni gradanin zaradi na crno? Redovno mjesecno?

[_BataZiv_0809]

Sve smo ove teme pretresli, covjek vam povlacio podatke UN-a i Agencije za statistiku, ali iste teze opstaju

[PreWiBa]

Stvar je što ovdje imaš nemogućnost tačnih podataka, teške su procjene jer sa jedne strane imaš prenapuhan broj stanovnika (makar svi tako govore), a sa druge strane ogromnu sivu ekonomiju.

Ekonomija je veća od prikazanog, a dijeli se na manje stanovnika nego što se misli.

I koliko mislis da jedan prosjecni gradanin zaradi na crno? Redovno mjesecno?

Da se to tako lako može reći imali bi već odgovarajuću statistiku.

U sivu ekonomiju ulaze i siromašni koji kupe sekundarne sirovine, 90% bh. majstorluka sa dnevnicama od 100-200 maraka kao i uvoznici razne robe.

U Grudama je sve do prije par godina cijela ekonomija bila na crno, pola grada bila prijavljena na hrvatsku socijalu a ispred kuće najnoviji Mercedes.

Sa druge strane, imaš npr. diskriminisanu romsku populaciju koja je prinuđena da zaradi novac sabiranjem ruda, sekundarnih sirovina

Teško je tu dati neku prosječnu procjenu.

[tramvajtrojka]

Imamo podatke, rekoh vec nihilo se svojski trudio da kvantificira ove stvari.

A protiv argumenata a la da je "placanje na shopping kartice odraz siromastva" (true story) se mogu boriti samo istim oruzjem.

Sluzbene podatke tipa Agencija za statistiku.
Postoje "neformalni" podaci drugih agencija i NVO, ali mislim da su zadnji sluzbeni podaci agencije iz 2015. godine.

Stvar je što ovdje imaš nemogućnost tačnih podataka, teške su procjene jer sa jedne strane imaš prenapuhan broj stanovnika (makar svi tako govore), a sa druge strane ogromnu sivu ekonomiju.

Ekonomija je veća od prikazanog, a dijeli se na manje stanovnika nego što se misli.

To su ove gluposti da neki stranac napravi tabelu da smo 17 najsiromasnija zemlja u svijetu i to treba uzeti kao istinu, pa 17 najsiromasniji na svijetu nismo bili 93e a ne dns sama lista "bogatijih" zemalja od nas je smijurija

rwanda, botswana, Madagaskar da je tamo bolji zivot neg ovdje

[Bloo]

Sve smo ove teme pretresli, covjek vam povlacio podatke UN-a i Agencije za statistiku, ali iste teze opstaju

2015. posljednji put urađena je anketa i to su koliko znam zadnji relevantni podaci Agencije.
Ali eto zanemarimo i to.
Drzimo se, ali iskreno ovo mislim, vlastitog posmatranja - golim okom.
Tvoje golo oko pokriva koje gradove/opcine?

[_BataZiv_0809]

Sve smo ove teme pretresli, covjek vam povlacio podatke UN-a i Agencije za statistiku, ali iste teze opstaju

2015. posljednji put urađena je anketa i to su koliko znam zadnji relevantni podaci Agencije.
Ali eto zanemarimo i to.
Drzimo se, ali iskreno ovo mislim, vlastitog posmatranja - golim okom.
Tvoje golo oko pokriva koje gradove/opcine?

Koliko ti znas nije mjera svih stvari. Oplemenjuj se svaki dan, budi zedna znanja.

Neces me uvesti u tu pricu, vec ti rekoh, dzaba se trudis, previse je forumskih utakmica u mojim nogama

[dječak sa šibicama]

Čini se odličnim za procjenu

[Bloo]

Sve smo ove teme pretresli, covjek vam povlacio podatke UN-a i Agencije za statistiku, ali iste teze opstaju

2015. posljednji put urađena je anketa i to su koliko znam zadnji relevantni podaci Agencije.
Ali eto zanemarimo i to.
Drzimo se, ali iskreno ovo mislim, vlastitog posmatranja - golim okom.
Tvoje golo oko pokriva koje gradove/opcine?

Koliko ti znas nije mjera svih stvari. Oplemenjuj se svaki dan, budi zedna znanja.
Neces me uvesti u tu pricu, vec ti rekoh, dzaba se trudis, previse je forumskih utakmica u mojim nogama

Ne trudim se, ovo je pokusaj komunikacije. Ocito neuspjesan jer ne znas komunicirati bez guznog havera.
Hvala lijepo i laku noc.

[_BataZiv_0809]

Ideja da će emigracija obezglaviti našu ekonomiju jednostavno je pogrešna, jer polazi od pretpostavke da smo ekonomija inžinjera i doktora. Međutim, zvanično, 75% privrednih subjekata su registrovani u djelatnostima trgovine, proizvodnja tekstila i autopresvlaka, ugostiteljstva, prevoza, i špedicije.

Međutim, broj privrednih subjekata u tim djelatnostima ne znači, nužno, da isti najviše doprinose ekonomskoj aktivnosti. Hajde, stoga, da pogledamo sektore koji dominiraju u našem bruto domaćem proizvodu. Na prvom mjestu je trgovina (14.01%), zatim prerađivačka industrija (13.98%), javna uprava (7.11%), poljoprivreda i hrana (6.81%), poslovanje nekretninama (4.3%), građevinarstvo (4.24%), metali (3.58), prijevoz i skladištenje (3.27%), rudarenje (2.63%), smještaj i usluživanje hrane (1.63%).

Uz opasnost da pojednostavnim stvari, ali ovi podaci pokazuju da skoro 2/3 ekonomije čine: Bingo, Prevent, Mittal, uhljebi u javnoj upravi, rudnici, poljoprivreda, stanogradnja, prodaja i rentanje nekretnina, prevoz, hoteli/hosteli, i kafići/restorani.

Hajde da pogledamo koliki je udio djelatnosti koje tipično i dominantno privlače visokoobrazovanu radnu snagu i koje smatramo kremom društva: IT i telekomunikacije (4.41%), finansije i osiguranje (3.47%), naučne i tehničke djelatnosti (2.91%). Kumulativno 10.79% naše ekonomije, značajno manje od samog sektora trgovine.

Dakle, ekonomijom dominiraju djelatnosti za koje je radnike moguće obučiti relativno brzo, a kako mi imamo stotinu hiljada nezaposlenih koji trunu na biroima rada, čak ni potpuni egzodus radnog naroda neće nas ostaviti bez radne snage koja je potrebna za ono što naša ekonomija JESTE, a to je low-skill proizvodnja i low-level usluge. Dakle, exhibit A: neće nam nestati radne snage potrebne za kičmu naše ekonomije.

Nadalje, s obzirom na broj radno neaktivnog stanovništva, koji je čak i po najkonzervativnijim procjenama, a to su procjene koje se vrše po metodologiji ILO (Međunarodna organizacija rada), gdje se nezaposlenima smatraju samo ljudi koji nisu a) uopće radno aktivni, ni zvanično, ni u sivoj ekonomiji, a koji pri tome b) aktivno traže posao, i ne mogu ga naći, dakle po tim procjenama, a ne po buđavim evidencijama s biroa, mi još uvijek imamo preko 100k nezaposlenih. To sugerira da imamo mnogo neiskorištenog ekonomskog potencijala.

Dakle, nakon svih ovih odlazaka, nakon sve ove priče o masovnom egzodusu, i dalje imamo BAREM stotinu hiljada ljudi sa kojima ne znamo šta ćemo. Počevši od danas, da više nijedan čovjek ne ode iz države, naša ekonomija još uvijek ne može da apsorbuje sve ljude koji su nezaposleni. U takvim okolnostima, kada barem šestina radno sposobnih ne radi, insistirati da je naš osnovni problem odlazak, na način na koji to mediji rade, jednostavno je šizofreno. Ne, emigracija je oprobani recept za problem nezaposlenosti.

Zato sam prvobitno i odgovorio na tvoje pitanje: treba da idu i šalju pare. Ako ode nezaposlen čovjek, pa, imamo nezaposlenog manje. Ako ode zaposlen, pa vjerovatnoća je da poslodavac može relativno lako da zamijeni istog, jer nam većina radne snage nije visokoobrazovana i usko specijalizirana, i život ide dalje. U oba slučaja, oni koji ostaju u BiH imaju koristi od povećanog pritiska na rast plata, zbog bolje pregovaračka pozicije, i smanjenog poola radna snage, koja bi inače bila spremna raditi za kikiriki. Stoga, exhibit B: nemamo manjak, nego višak radnika, a smanjivanjem tog viška standard onih koji ostaju, zapravo, raste.

Što nas dovodi do inžinjera i doktora. OK, već smo utvrdili da ove fancy djelatnosti čine otprilike 10% ekonomije. Da ih neko izbriše, ne bi bilo lijepo, ali ekonomija ne bi još uvijek bila obogaljena. Međutim, neko će reći, bez obzira što inžinjeri i doktori nisu kičma naše ekonomije, oni su i dalje esencijalno važni. Jebi ga, neko nas mora liječiti, neko nam mora projektovati zgradu, most, ili hidrocentralu, da bi šljakeri uopće mogli stvarati gro ekonomske aktivnosti o kojoj pričamo. Ako odu, stvar bi se mogla rušiti kao kula od karata, principom domino efekta.

Međutim, evo u čemu je caka. Nije pravo pitanje da li inžinjeri i doktori odlaze, nego je pravo pitanje šta se dešava sa sektorima ekonomije iz kojih oni odlaze. Jer, teoretski, ako poslodavci i obrazovni sistem uspijevaju obučiti nove ljude za posao, i/ili povećati produktivnost postojećih radnika, i/ili zaposliti radnike iz drugih država, i/ili tehnologija omogućava da se ostvaruje isti output uz manje radne snage, ili ili ili... onda zadaci koje ti ljudi obavljaju za društvo nisu ugroženi, uprkos odlacima, a to i jeste ono što je relevantno: da li nastavljamo liječiti ljude, da li nastavljamo projektovati zgradu, most, i hidrocentralnu? Ako pak sektori ne uspijevaju da se prilagode, onda očekujemo pad ekonomske aktivnosti i outputa u tim sektorima, jer prosto nema ko pružati te usluge. Pa hajde da vidimo dugoročni trend.

IT sektor i telekomunikacije: godine 2015. udio u bruto društvenom proizvodu bio je 4.48%, godine 2018. pada na najnižu tačku od 4.02%, a potom se oporavlja do 2021. na 4.41%.
Finansije: godine 2016. udio je 3.62%, raste do 2017. na 3.78%, a onda postepeno pada na 3.47% u 2021.
Naučne i tehničke djelatnosti: godine 2015. udio je 2.7%, potom 2017. pada na 2.68%, i raste do 2.91% u 2021. godini.

Hajde da pogledamo i druge djelatnosti gdje se tipično javljaju inžinjeri i doktori:

Građevinarstvo: godine 2015. udio je 3.87%, a potom raste na 4.24% u 2021. godini.
Zdravstvo: godine 2015. udio je 4.69%, a potom rast na 4.87% u 2021. godini.
Energetski sektor: 2015. udio je 3.77%, a potom rast na 4.19% u 2021. godini.

I šta nam ovo govori? Pa nivo ekonomske aktivnosti u ovim sektorima je manje-više konstantan zadnjih 8 godina. Istina, ne postajemo ekonomija doktora i inžinjera, kakva bismo voljeli da jesmo, ali ne vidimo ni slom kakav bismo očekivali da ovi sektori masovno ostaju bez radne snage. Exhibit C: Neko očito i dalje obavlja posao inžinjera i doktora, a output koji ostvaruju uglavnom blago raste, što sugerira da predmetni sektori postaju više, a ne manje, zastupljeni u ukupnoj ekonomiji.

[konektovan]

Coca cola poskupila u amku na 3.15 KM