![Roll :-)](./images/smilies/googlyeyes.gif)
![Roll :-)](./images/smilies/googlyeyes.gif)
Moderator: anex
Pa da, objekti koji u trgovini i ugostiteljstvu koji placaju radnike 1000 + KM , u pravilu imaju preko 100 hiljada KM prometa mjesecno.emotivac wrote: ↑26/06/2023 13:43Ne razumijem to boldirano, u jednoj smjeni od 8 sati mora ostvariti 2000 KM prometa ?Rizvan wrote: ↑26/06/2023 13:26
Zakon ponude i potraznje. Ekonomista koji mogu raditi te blagajnicke poslove ima na bacanje. Da bi radnica u pekari zaradila 1.2 ili konbar 1.4 KM, oni u smjeni moraju ostvariti barem 2000 KM prometa. A radnike koji na sici mogu obrnuti tolike pare je jako tesko naci.
Svako ko misli da bilo ko moze biti prodavacica u pekari ili konobar, nek ode u kafice i pekare gdje je konstantno guzva, pa vidite koliko cete dugo izdrzati i kako cete se snaci.
Kod nas je problem sto su sad vec generacije i generacije odgojene u mentalnom sklopu da vrijedis onoliko koliko si diploma prikupio tokom skolovanja, a ne onoliko koliko ti svojim radom i strucnoscu doprineses kompaniji u kojoj radis.
Zalete se djeca, bijela kosulja, marama oko vrata, sminka nokti, odjelo, kravataPaul Gascoigne wrote: ↑26/06/2023 11:40 Zna li neko objasniti sta se tu desava? Kako radnica u pekari ili konobar imaju 1.2 - 1.4, a ekonomista u banci 850 ili 900 km? Razumio bih da se u prvom slučaju radi o deficitarnom zanatliji.
Pa to ti kažem, gazda treba da ima prometa cca 180 000 KM da bi npr 5 radnika u pekari platio po 1400 KM odnosno ukupno 7000 KM ?
Ja o tome pisem 2 strane na temi "Ima ko raditi" - a neki me ubjedjuju u suprotno.Paul Gascoigne wrote: ↑26/06/2023 11:40 Zna li neko objasniti sta se tu desava? Kako radnica u pekari ili konobar imaju 1.2 - 1.4, a ekonomista u banci 850 ili 900 km? Razumio bih da se u prvom slučaju radi o deficitarnom zanatliji.
Ja znam slucaj gdje zena dipl. ekonomista radi u Izbor Trgovine, imala je ponude iz sve i jedne banke prakticno: ASA, Raiffeisen... itd.
u nekim poslovnicama jedna osoba za blagajnom. Ti bukvalno ne dignes glavu 8-9 sati. Za 8 stoja
De ne izmisljaj bgt u kakvom pravilu
najskuplju kafu da napravi treba mu 30-40 feninga, i obicni kafic ispuca dnevno 250-300 kafa , to je 3kg kafe max, trosak 100km, nema kafe ispod 2.0km dakle proda samo kafe 500-600km od kojih ima troska na kafu 100km, ostane 400-500 samo na kafi dnevno, dodaj sokove, kisele, da 20 dana radi mjesecno to je 8000-10000 marze, a radi skoro svak 30 dana sto je 12-15000 mjesecno samo od kafe, moze i od ovog fino platit i sebe i konobara, a zamisli samo ono sto ne prijave kroz nekucanje racuna u vecini kafica, dakle naplati ti pdv koji ne plati itd itsl
Radio 3.5 godine u jednoj banci, a kako se dosta raje u banci salta izmedju banaka svako malo, znam pomalo i u drugima situaciju. Uglavnom je pocetna za office bila izmedju 1200-1500, obican radnik, ne IT. Sefovi odjela preko 2000 krecu, a u vecim bankama sa 2500+, pogotovo ovi sto skoce iz jedne banke u drugu a svaki put to fino naplate. Za salter, koliko je meni poznato imali su pocetnu 900-1000 + bonusi koji se u nekim bankara relativno lako ispune za bar dodanih 3-4 stoje, potencijalno i znatno vise, a u drugim je borba da dobijes i 100-200 vise.
Znači sve je tačnija ona "VSS-ovci ili bez posla ili 800km - obični radnici/pomoćnici/konobari 1400km".sime_cipol wrote: ↑26/06/2023 17:43Nedavno vozim auto, kad reklama.
Vulkanizer, Maja Gume, 8h / 5 dana u sedmici. 1400 KM.
Zakon ponude i potražnje... Svi završavali ekonomiju i javnu upravu. Za njih još uvijek važi ona "ako nećeš ti,ima ko hoće ".Paul Gascoigne wrote: ↑26/06/2023 17:58Znači sve je tačnija ona "VSS-ovci ili bez posla ili 800km - obični radnici/pomoćnici/konobari 1400km".sime_cipol wrote: ↑26/06/2023 17:43
Nedavno vozim auto, kad reklama.
Vulkanizer, Maja Gume, 8h / 5 dana u sedmici. 1400 KM.
Rijetko ko sa faksom radi za 800 na salteru. Vecina u kancelariji.xoklix wrote: ↑26/06/2023 18:57Zakon ponude i potražnje... Svi završavali ekonomiju i javnu upravu. Za njih još uvijek važi ona "ako nećeš ti,ima ko hoće ".Paul Gascoigne wrote: ↑26/06/2023 17:58
Znači sve je tačnija ona "VSS-ovci ili bez posla ili 800km - obični radnici/pomoćnici/konobari 1400km".
Ne znam otkud ti ovo, jer 1200 u to vrijeme, to bi danasnjih mozda 5000, sto nema smisla nikakvog. Kolegica koja je u banci radila od tih dana je spominjala da je imala 300 i nesto kad je pocinjala, al ne smijem sad tvrditi koja godina je to. Al pocela je u uredu, nije na salteru.Rene Higuita wrote: ↑26/06/2023 17:17 Pocetkom 2000ih plata na salteru je bila 1200KM+ bez ostalih naknada.
5-6 g poslije rata, RFB davala blagajnicima tu platu. To se tumacilo kao smanjenje rizika od potkradanja.Dope_Man wrote: ↑26/06/2023 19:24Ne znam otkud ti ovo, jer 1200 u to vrijeme, to bi danasnjih mozda 5000, sto nema smisla nikakvog. Kolegica koja je u banci radila od tih dana je spominjala da je imala 300 i nesto kad je pocinjala, al ne smijem sad tvrditi koja godina je to. Al pocela je u uredu, nije na salteru.Rene Higuita wrote: ↑26/06/2023 17:17 Pocetkom 2000ih plata na salteru je bila 1200KM+ bez ostalih naknada.
Rene Higuita wrote: ↑26/06/2023 17:17 Nisam u tom sektoru, ali imam veliki broj bliskih ljudi koji su u toj bransi i iskljucivo u bankama u stranom vlasnistvu.
Pocetkom 2000ih plata na salteru je bila 1200KM+ bez ostalih naknada. Da bi je sada sveli na 700 KM + TO i prevoz. Uzmite tada zivotni standard u odnosu na danasnji. Isto tako profite banaka koji su 50mil +.
Sama uloga salterskog radnika se promijenila. Ranije je to bilo klasicna obrada uplate i isplate, dakle jednostavan posao, a danas taj salterski radnik u opisu posla ima i prodaju usluga, dakle slozeniji posao za manju platu.
Osoblje koje radi prodaju, vecinom VSS, nije u nista boljoj poziciji, plata je cca 800 + TO+ prevoz. Povecanje bude jednom u 5 godina 80-100KM (smijesno).
Radno vrijeme nije 40 sati sedmicno, jer zbog obima posla se redovno produzava 1-2 sata, koji nisu placeni. Svi radni sastanci se odrzavaju prije i poslije redovnog radnog vremene, sakle ne ulaze u radno vrijeme i nisu placeni.
U bankama se, od 2000 g. pa na ovamo, obim poslova i slozenost istih drasticno povecao, a prosjek plata je stagnirao. Doslo je takvo vrijeme, da je bolje u Bingu slagati robu i pratiti rokove nego podnositi svakodnevno maltretiranje nadredjenih oko prodajnih rezultata za istu ili manju platu. Dosta mladjih radnika to vise ne trpe, dodju 1-2 mjeseca i idu dalje. Cak je bilo i slucajeva da raja bukvalno napusti radno mjesto u toku radnog vremene, zbog svih ovih razloga.
Nisu to nekadasnje finansijske institucije, gdje se i radilo, ali i zaradjivalo, jednostavno je radne uslove svelo na nivo piljare.
Doslo je do osipanja kadrova, a samim tim i do opadanja kvalitete usluge.
Banke su postale Prevent danasnjeg vremena.