Zašto ljudi vjeruju u Boga u 21-om stoljeću?

[Jeremija_Lesina]

@piupiu
Uporno izbjegavaš da prihvatiš što želim reći.

Ukratko, Albert se smatra jednim od najvećih umova modernog doba, zasluženo ili ne, ne mogu suditi. I kao takav, bio je izložen slavi i tendenciji da gq se pita za sve i svašta. U takvoj, vrlo izazovnoj situaciji, priznao je da je pitanje vjere izvan njegovog poimanja. Takva pitanja su stvar senzibiliteta i duboke intime, ne obrazovanja ili inteligencije. O njima pristojan svijet ne raspravlja, grčevito ne brani svoja gledišta, niti skrnavi tuđa.

Meni su ovakve rasprave znak nedostatka odgoja ili nekih teških kompleksa. Ali, to sam samo ja..

[Ateista]

Moj Alberte, Milevi ga zabio neki Šiptar, eto odakle inferiorni geni.
Logično, jel tako. Jer Albert i pripadnica nebeskog naroda...nema šanse.

Da, sve je relativno, moj Alberte!

Mogli su i njegovi geni biti 'falični', jer genijalnost i ludost dijeli vrlo tanka crta, veli narod. No, to ipak ne ide tako. Elem, Albert je Milevu zbog "inferiornih gena" ostavio, ostavio je i sina da umre sam, zaboravljen i zatvoren u nekakvoj instituciji za mentalno oboljele, i otišao da oženi svoju rodicu Elisu, koju je savjesno varao sa svakom ženom koja je naišla poslije nje. I sad, primjera radi, svi mi trebamo bez pogovora Alberta smatrati i ekspretom za ljudske, posebice obiteljske, odnose. Jer je Albert, genijalni fizičar, neprikosnoveni autoritet za sve.



Iz potrebe za potčinjavanjem nekom autoritetu za sve i proizilazi uspjeh Crkve kao institucije.

Po meni je odlika zrelosti kad neko moze razdvojiti genijalnost nekog umjetnika, naucnika, sportiste ili koga vec, i njegovo djelo od njega kao osobe.

Osim toga, Albertove komentare o bogu treba gledati i kroz perspektivu vremena u kojem je zivio, ne znam sta je stvarno mislio ali nije iskljuceno i da nije smio reci svoje pravo misljenje, ili da je taj uticaj tradicije bio prejak da se od toga odvoji, svasta je moguce.

[Hakiz]

Zato ja ne čitam šta naučnici, unjetnici, sportisti itd imaju reći o bilo čemu osim o oblasti koja im je struka.

[John Cleese]

https://www.youtube.com/watch?v=nEs2wugv_7w

Gdje je onaj smajli metalac što maše glavom

A đava je i njega odnija

[toska]

u osnovnim stvarima ne, bar mi nije poznato za abrahamske religije

Alkohol, svinjetina, poligamija, samo ono sto mi prvo pada na pamet.

jedino bi poligamija mogla biti bitna razlika (ne znam tačan stav Starog i Novog zavjeta po tom pitanju), ali i to je više izuzetak nego pravilo u islamu.
svinjetina ima dugu predislamsku zabranu, ništa novo, dozvoljena je u slučaju gladi, a alkohol je zabranjen kao nešto što muti i opija razum, kategorija droga, u Kuranu mu se priznaje da ima i dobru stranu! ali loša je veća i šejtanska stvar, nema ništa sporno, najjače je kad stalni konzument kaže da mrzi narkomane i da on droge nikad ne bi koristio

Koja diskusija

Vjera je, između ostalog, i uputa kako živjeti život, što pojedinačno, što kao društvo.

Djeluje da je i u trenutno najnaprednijim civilizacijama izvor glavnih moralnih normi religijske osnove,
ne razuma jer razum za svaku nedoumicu u životu nudi najmanje dva sasvim ispravna ali oprečna odgovora.

Pokušaji sistema državnog ateizma i logičkih posljedica vladanja bez postojanja bilo čega izvan materijalnog, uvijek je vodilo neljudskosti.

Koje se to moralne norme zasnivaju na religij u najnaprednijim civilizacijama?
Za koje to nedoumice razum nudi dva oprečna odgovora (koja su sasvim ispravna)?
Gdje su logičke posljedice vladanja vodile neljudskosti?

izvini ali odgovor na sva pitanja bi otvorio beskonačnu diskusiju, nisam baš za to.
stojim iza napisanog i nadam se da je poenta posta jasna.

[darius_maximus]

Alkohol, svinjetina, poligamija, samo ono sto mi prvo pada na pamet.

jedino bi poligamija mogla biti bitna razlika (ne znam tačan stav Starog i Novog zavjeta po tom pitanju), ali i to je više izuzetak nego pravilo u islamu.
svinjetina ima dugu predislamsku zabranu, ništa novo, dozvoljena je u slučaju gladi, a alkohol je zabranjen kao nešto što muti i opija razum, kategorija droga, u Kuranu mu se priznaje da ima i dobru stranu! ali loša je veća i šejtanska stvar, nema ništa sporno, najjače je kad stalni konzument kaže da mrzi narkomane i da on droge nikad ne bi koristio

Koje se to moralne norme zasnivaju na religij u najnaprednijim civilizacijama?
Za koje to nedoumice razum nudi dva oprečna odgovora (koja su sasvim ispravna)?
Gdje su logičke posljedice vladanja vodile neljudskosti?

izvini ali odgovor na sva pitanja bi otvorio beskonačnu diskusiju, nisam baš za to.
stojim iza napisanog i nadam se da je poenta posta jasna.

Znači, mlaćenje prazne slame.
Čim je odgovor "to je složen odgovor, ali vjerujem da je sve jasno", piši propalo.

Čuj "stojim iza napisanog", kao da to čini nešto istinitijim.
Iza svake ideje, pa i najluđe, stoji neko.
Postoje ljudi koji stoje iza toga da je zemlja ravna ploča, pa šta?

Dakle:

Moralne norme koje se zasnivaju na religiji u najnaprednijim civilizacijama su:
1.
2.
3.

Nedoumice za koje razum nudi dva oprečna odgovora, koja su oba sasvim ispravna su:
1.
2.
3.

Logičke posljedice vladanja su vodile neljudskosti u sljedećim slučajevima:
1.
2.
3.

[toska]

Moj prvi post je imao namjeru da ukažem da religija-vjere nisu tu samo da bi ljudi maštali o vječnom životu već i da uveliko oblikuju i savremeni svijet, ljudsku civilizaciju čak i kad se radi o max sekularnom društvu.

niko nema obavezu da se slaže sa mojim stavom.

[Hakiz]

Moj prvi post je imao namjeru da ukažem da religija-vjere nisu tu samo da bi ljudi maštali o vječnom životu već i da uveliko oblikuju i savremeni svijet, ljudsku civilizaciju čak i kad se radi o max sekularnom društvu.

niko nema obavezu da se slaže sa mojim stavom.

Religija jeste nastala kao pokušaaj da se objasni svijet. Današnji moral, čak i zakoni, imaju temelj u religijskim učenjima.

Problem je u tome da su nekada religije imale smisla. Danas više nemaju. Barem nemaju smisla kao sredstvo objašnjavanja svijeta. Više nemaju ni kao moralni oslonac.

Kao utjeha, nada, bijeg iz stvarnosti itd imaju.

[breuer]

prihvatam da se vratimo teističkom uređenju društva, al jedino kao politeističkog...civilizacija nastala u politeističkim društvima, monoteisti bukvalno mrak uveli...

iako su i oni imali blještavih perioda...

[Truba]

gledam neki klip plače stadion u engleskoj ispo im tim u drugu liZu
kakvi levati
ali s druge strane svak ima nešto svoje

[broj dva]

Koja diskusija

Vjera je, između ostalog, i uputa kako živjeti život, što pojedinačno, što kao društvo.

Djeluje da je i u trenutno najnaprednijim civilizacijama izvor glavnih moralnih normi religijske osnove,
ne razuma jer razum za svaku nedoumicu u životu nudi najmanje dva sasvim ispravna ali oprečna odgovora.

Pokušaji sistema državnog ateizma i logičkih posljedica vladanja bez postojanja bilo čega izvan materijalnog, uvijek je vodilo neljudskosti.

Vjera ne moze davati moralne norme jer je u sustini nemoralna. (pricam o abrahamskom monoteizmu)
Ta vjera (te tri religije su ko jaje jajetu tako sto se moralnih smjernica tice tu su negdje) i njene svete knjige su pune uputa koje bi te poslale pravo u zatvor da ih danas sljedis.
Glavni lik, koji naredjuje i odredjuje moral je siledzija krvave ruke.Opet spominjem samo Egipatsku prvorodjencad kada su se zajebavali sa Mojsijem. Pobi hladno lik generaciju beba radi grjeha roditelja i onda ce taj lik nekom nesto da sere oko morala ? Potopi cjeli jebeni planet i opet bi da moralise ? Nema osnova za to. Moze pokusati biti diktator i narediti odredjno ponasanje ali ne moze definisati sta je moralno jer je psihopata.

[Hakiz]

prihvatam da se vratimo teističkom uređenju društva, al jedino kao politeističkog...civilizacija nastala u politeističkim društvima, monoteisti bukvalno mrak uveli...

iako su i oni imali blještavih perioda...

I to.

[konoplja]

@konoplja Prema čovjekovom vjerovanju i potrebi za istim imam veliku dozu empatije. Prema religiji ne. Religija je totalitarna svijest, etimologijom vjera u jednog (mog, našeg, jedinog pravog , ali ne i njihovog boga) i jednu jedinu istinu, i samim tim opasna u kombinaciji sa široko prisutnim individualnim i kolektivnim egocentrizmom. Religija je i organizovana institucija kontrole koja ti prodaje indulgencije za pare, znači prisvaja sebi božanske atribute za profit. U tom smislu je moje čudjenje samo rezigniranost zbog neuspjeha emancipatorske ideje.

Meni je fascinantno npr. da je Kurt Gödel, jedan od genijalaca 20. stoljeca i najvaznijih logicara, pripadao krscanstvu i vjerovao.

Genijalnost ne isključuje strah od smrti, ni potrebu za transcedentnim, tu nema ništa posebno začudjujuće.

Ili Einstein:

To je onaj genije koji je za bolest svoga sina optužio inferiorne gene svoje supruge Mileve i kojeg je, nakon Milevine smrti, prepustio samom sebi, nakon čega mu je sin umro, sam, zaboravljen i napušten, u nekoj instituciji za mentalno oboljele?

Kao što rekoh, genijalnost u jednom polju života ne znači da nečiji autoritet trebamo bespogovorno poštivati u svakoj oblasti života. Upravo iz tog razloga nisam fan religija, religiozne svijesti i religijskih institucija - ta nepogovornost je bila i još uvijek jeste uzrokom raznih tragedija, zuluma i nepravdi. Čovjekova dužnost je da bude slobodnomisleći i da se ne klanja autoritetima bez pogovora. Jedino tako je moguć napredak.

Mislim da ti se cijeli prvi paragraf moze sazeti u jednu Gödelovu recenicu koju sam podebljao.

"Religions are, for the most part, bad—but religion is not".

Prema mom shvatanju "religija" u ovom slucju ima dvojako znacenje. Prvo je upravo to poimanje religije kao ogranizovane institucije o cemu pises, a drugo je kao ta covjekova potreba za vjerovanjem u nesto vece od njega samoga. Za prvo se slazem da su rezultati vecinom losi, ali za ovo drugo ne mogu ustvrditi da je lose.

Naravno, veliko pitanje je tko treba biti autoritet za postojanje boga?

[John Cleese]

@konoplja Prema čovjekovom vjerovanju i potrebi za istim imam veliku dozu empatije. Prema religiji ne. Religija je totalitarna svijest, etimologijom vjera u jednog (mog, našeg, jedinog pravog , ali ne i njihovog boga) i jednu jedinu istinu, i samim tim opasna u kombinaciji sa široko prisutnim individualnim i kolektivnim egocentrizmom. Religija je i organizovana institucija kontrole koja ti prodaje indulgencije za pare, znači prisvaja sebi božanske atribute za profit. U tom smislu je moje čudjenje samo rezigniranost zbog neuspjeha emancipatorske ideje.

Mislim da ti se cijeli prvi paragraf moze sazeti u jednu Gödelovu recenicu koju sam podebljao.

"Religions are, for the most part, bad—but religion is not".

Prema mom shvatanju "religija" u ovom slucju ima dvojako znacenje. Prvo je upravo to poimanje religije kao ogranizovane institucije o cemu pises, a drugo je kao ta covjekova potreba za vjerovanjem u nesto vece od njega samoga. Za prvo se slazem da su rezultati vecinom losi, ali za ovo drugo ne mogu ustvrditi da je lose.

Naravno, veliko pitanje je tko treba biti autoritet za postojanje boga?

Sve je mnogo jasnije ako jednostavno govorimo o duhovnosti, uz nekakvu osnovnu podjelu na osobnu duhovnost, duhovni dijalog i duhovni kolektivizam.
Prvo je, rekao bih, imanentno covjeku, a implicira i drugo - naravno da ne mozemo ustvrditi da je to lose.
Duhovni kolektivizam (sto zapravo religija i jeste), medjutim, itekako mozemo argumentirano okarakterizirati kao los

[tranquil]

Ups pogrešna tema

[piupiu]

Mislim da ti se cijeli prvi paragraf moze sazeti u jednu Gödelovu recenicu koju sam podebljao.

Možda, da, iako je ja ne čitam ni približno ovome što sam rekla. Ali kako smo na forumu, razgovor se vodi, razvezuje, razradjuje... svako na svoj način. Pa nek ostane na tvom sažetku.

Naravno, veliko pitanje je tko treba biti autoritet za postojanje boga?

Ne vidim zašto bi iko bio autoritet za postojanje Boga, Ako postoji i ako je univerzalni tvorac, onda bi svi trebali jednako sposobni da ga percipiraju, dožive, opišu - svako na svoj način. Upravo iz tog razloga smatram Crkvu mistifikatorom i uzurpatorom. Jer svaka se religijska institucija samoproglašava autoritetom, a onda iz tog samoproglašenja crpi društvenu moć.

[piupiu]

@piupiu
Uporno izbjegavaš da prihvatiš što želim reći.

Ukratko, Albert se smatra jednim od najvećih umova modernog doba, zasluženo ili ne, ne mogu suditi. I kao takav, bio je izložen slavi i tendenciji da gq se pita za sve i svašta. U takvoj, vrlo izazovnoj situaciji, priznao je da je pitanje vjere izvan njegovog poimanja. Takva pitanja su stvar senzibiliteta i duboke intime, ne obrazovanja ili inteligencije. O njima pristojan svijet ne raspravlja, grčevito ne brani svoja gledišta, niti skrnavi tuđa.

Meni su ovakve rasprave znak nedostatka odgoja ili nekih teških kompleksa. Ali, to sam samo ja..

Shvatam. No mene ne interesira Albert, nego potreba za potčinjavanjem autoritetima, na kojoj se temelje i vjerovanje i religija. Jer tema je 'Zašto ljudi vjeruju'.

[John Cleese]

Mene ne interesira Albert, nego potreba za potčinjavanjem autoritetima, na kojoj se temelje i vjerovanje i religija. Jer tema je 'Zašto ljudi vjeruju'.

Bjeze od slobode

[konoplja]

Mislim da ti se cijeli prvi paragraf moze sazeti u jednu Gödelovu recenicu koju sam podebljao.

Prema mom shvatanju "religija" u ovom slucju ima dvojako znacenje. Prvo je upravo to poimanje religije kao ogranizovane institucije o cemu pises, a drugo je kao ta covjekova potreba za vjerovanjem u nesto vece od njega samoga. Za prvo se slazem da su rezultati vecinom losi, ali za ovo drugo ne mogu ustvrditi da je lose.

Naravno, veliko pitanje je tko treba biti autoritet za postojanje boga?

Sve je mnogo jasnije ako jednostavno govorimo o duhovnosti, uz nekakvu osnovnu podjelu na osobnu duhovnost, duhovni dijalog i duhovni kolektivizam.
Prvo je, rekao bih, imanentno covjeku, a implicira i drugo - naravno da ne mozemo ustvrditi da je to lose.
Duhovni kolektivizam (sto zapravo religija i jeste), medjutim, itekako mozemo argumentirano okarakterizirati kao los

E da, tako nekako.
Rekao bih da je duhovni kolektivizam net negativan, ali ne bih bio iskljuciv. Ima dobrog u religiji i mislim da je to vrijedno spomenuti.

[aston_martin]

sto ne bi vjerovali u boga u 21. stoljecu?

[konoplja]

Možda, da, iako je ja ne čitam ni približno ovome što sam rekla. Ali kako smo na forumu, razgovor se vodi, razvezuje, razradjuje... svako na svoj način. Pa nek ostane na tvom sažetku.

Kako ti citas ovu Gödelovu recenicu "Religions are, for the most part, bad—but religion is not"?

Ne vidim zašto bi iko bio autoritet za postojanje Boga, Ako postoji i ako je univerzalni tvorac, onda bi svi trebali jednako sposobni da ga percipiraju, dožive, opišu - svako na svoj način. Upravo iz tog razloga smatram Crkvu mistifikatorom i uzurpatorom. Jer svaka se religijska institucija samoproglašava autoritetom, a onda iz tog samoproglašenja crpi društvenu moć.

Ne vidim ni ja. Samo se nadovezujem na tvoj prijasnji odgovor u kojem pises da genijalnost u jednom polju zivota (strucnost) ne znaci da neciji autoritet trebamo bespogovorno postovati u svakoj oblasti zivota.
S tim se slazem, ali dok je moguce biti genijalan i sturacan u nekim poljima zivota, to nije moguce biti u pitanjima o bogovima.
Tako da mislim da je pozivanje na populizatore ateizma sa pocetka milenija kao neke autoritete takodjer pogresno.

Kada sam citirao Gödela i Einsteina nije mi namjera bila pozivati se na autoritet, a pogotno ne na autoritet koji upucuje na institucijalnu i kolektivisticku religiju. Namjerma mi je bila ukazati na to da pitanja kojima se religija bavi nisu samo za glupe ljude niske inteligencije kao sto se to danas cesto predstavlja. Pa ce se citirati razlicita istrazivanja i ankete kako ogromna vecina ljudi u akademiji nisu vjernici, sto je veci stepen obrazovanja vece se sanse da ce osoba biti ateista, ljudi na selu su religiozniji od ljudi u gradu i slicno.

Mislim da je to nesto sto implicira naslov teme, kao zasto pobogu ljudi vjeruju? Danas? U 21. stoljecu? Pihhh

[Ateista]

sto ne bi vjerovali u boga u 21. stoljecu?

Ocekivano bi bilo da su vjerovanja nastala prije par hiljada godina danas prevazidjena, pogotovo sa napretkom nauke i tehnologije koja je objasnila puno toga sto je tad bilo misterija ljudima. Fazon je sto je religija unosan biznis, pa se vjerske institucije bore da opstanu na sve nacine.

[John Cleese]

Sve je mnogo jasnije ako jednostavno govorimo o duhovnosti, uz nekakvu osnovnu podjelu na osobnu duhovnost, duhovni dijalog i duhovni kolektivizam.
Prvo je, rekao bih, imanentno covjeku, a implicira i drugo - naravno da ne mozemo ustvrditi da je to lose.
Duhovni kolektivizam (sto zapravo religija i jeste), medjutim, itekako mozemo argumentirano okarakterizirati kao los

E da, tako nekako.
Rekao bih da je duhovni kolektivizam net negativan, ali ne bih bio iskljuciv. Ima dobrog u religiji i mislim da je to vrijedno spomenuti.

Pa ima i treba spomenuti, u pravu si.
Vjerujem da bi i covjek koga si citirao bio suglasan.
Jer rekao je "for the most part, bad", a ne samo "bad" ili "completely bad"

[suspect_zero]

Zato ja ne čitam šta naučnici, unjetnici, sportisti itd imaju reći o bilo čemu osim o oblasti koja im je struka.

Slažem se, svi imamo svoje mišljenje ali zadrži to u svoja četiri zida, onako kad ti se okupi familija na sijelu.
Davati izjave po medijima i pitati gore pomenute o temama o kojima nisu stručni je budalaština.
Doduše nije ni njih kriviti, novinari im postavljaju takva pitanja.

Dobro poznata ne postoji glupo pitanje, samo glup odgovor to smo da prostite davno prejebali....postoje glupa pitanja i još gluplji odgovori.

[suspect_zero]

sto ne bi vjerovali u boga u 21. stoljecu?

Ocekivano bi bilo da su vjerovanja nastala prije par hiljada godina danas prevazidjena, pogotovo sa napretkom nauke i tehnologije koja je objasnila puno toga sto je tad bilo misterija ljudima. Fazon je sto je religija unosan biznis, pa se vjerske institucije bore da opstanu na sve nacine.

Čafire, ti si ba pravo religiozan nisi toga ni svjestan, put do Dženeta/Raja ti je popločan