Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Vox_liberi wrote: ↑03/07/2022 16:32
Pozdrav raja. Može li me neko uputiti kakav je put od Jajca do Teslića/Tešnja, a ako se ide preko Skender Vakufa (Kneževo danas). Na mapsu mi izbacuje da je kao najkraći (2,5 sata). Ako bi išao na Zenicu to mi je 3,5 sati. Hvala unaprijed.
Odličan, pogotovo kroz Republiku Srpsku, to je zadnjih nekoliko godina upgradeano na puni profil magistralne ceste, sa fantastičnim krajolikom.
Put se spušta do Kotor Varoši, tačnije na njegov ulaz gdje zatim ideš dalje preko prijevoja Borija prema Tesliću, a od Teslića dolinom Usore prema Tešnju.
Ozimician wrote: ↑23/06/2022 23:50
Glupo je samo što su stavili ovako niska ograničenja na ovoj magistrali, realno ovo je magistrala za 100-110 km/h bez problema i opasnosti.
Mislim da bi kod nas za ove moderne magistrale trebalo uvesti novu kategorizaciju, nesto kao magistrala 1. kategorije i slično - i podici ogranicenje.
I to je to otprilike sto nam treba, koridor Vc i dosta ovakvih magistrala sa ogranicenjima 100km/h i mi smo se saobracajno perfektno sredili.
Zakonom o osnovama sigurnosti prometa na cestama BiH, brzina je na ostalim cestama, a pod to spadaju i magistralne ceste, ograničena na 80 km/h
Članak 44.
(1) Na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km/h osim ako
prometnim znakom nije drugačije određeno.
(2) Na cestama u naselju, ako prometno-tehnički elementi to omogućuju, prometnim znakom
može se dozvoliti kretanje vozilom i većom brzinom od propisane u stavku (1) ovoga članka.
(3) Na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od:
1) 130 km/h na autocestama;
2) 100 km/h na cestama rezerviranim za promet motornih vozila i brzim cestama;
3) 80 km/h na ostalim cestama.
(4) Na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od brzine određene
prometnim znakom postavljenim na cesti.
A kako ova cesta nije u kategoriji brze ceste (ma što god novinari pisali) onda je i brzina tako postavljena.
Ozimician wrote: ↑23/06/2022 23:50
Glupo je samo što su stavili ovako niska ograničenja na ovoj magistrali, realno ovo je magistrala za 100-110 km/h bez problema i opasnosti.
Mislim da bi kod nas za ove moderne magistrale trebalo uvesti novu kategorizaciju, nesto kao magistrala 1. kategorije i slično - i podici ogranicenje.
I to je to otprilike sto nam treba, koridor Vc i dosta ovakvih magistrala sa ogranicenjima 100km/h i mi smo se saobracajno perfektno sredili.
Zakonom o osnovama sigurnosti prometa na cestama BiH, brzina je na ostalim cestama, a pod to spadaju i magistralne ceste, ograničena na 80 km/h
Članak 44.
(1) Na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km/h osim ako
prometnim znakom nije drugačije određeno.
(2) Na cestama u naselju, ako prometno-tehnički elementi to omogućuju, prometnim znakom
može se dozvoliti kretanje vozilom i većom brzinom od propisane u stavku (1) ovoga članka.
(3) Na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od:
1) 130 km/h na autocestama;
2) 100 km/h na cestama rezerviranim za promet motornih vozila i brzim cestama;
3) 80 km/h na ostalim cestama.
(4) Na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od brzine određene
prometnim znakom postavljenim na cesti.
A kako ova cesta nije u kategoriji brze ceste (ma što god novinari pisali) onda je i brzina tako postavljena.
Znači potrebna je liberalizacija ZOBS-a zapravo, eventualno uvođenje neke dodatne međukategorije npr. Magistrala 1. reda ili slično...
Ozimician wrote: ↑04/07/2022 18:42
Znači potrebna je liberalizacija ZOBS-a zapravo, eventualno uvođenje neke dodatne međukategorije npr. Magistrala 1. reda ili slično...
Pa to ili podizanje brzine na magistralnim/ostalim cestama na 90 gdje to može, kako je urađeno u Hrvatskoj...
Pa vala to bi i bilo rješenje. Ionako su sve dionice na magistralama na kojima ne mozes voziti 80 oznacene znakovima ogranicenja, a tamo gdje se moze voziti 80 cesta je uglavnom sasvim bezbjedna i za 90
Magistralna cesta Stolac - Neum je službeno završena i puštena u promet ( osim obilaznice oko Stoca koja je izdvojen projekat i tek se počinje sa tim ). Kako je do ovog momenta nemoguće na internetu pronaći snimak kompletne dionice u realnom vremenu, otišao sam ponovo dole i uradio novi snimak.
Znači ovdje je snimak kompletne dionice od ulaza u Stolac do semafora u Neumu, u realnom vremenu sa vožnjom u skladu sa ograničenjima brzine. Svi detalji su tu tako da onaj koga zanima ima sve informacije potrebne za vožnju novom cestom:
Samo stavi sljedeci put vrijeme kad pocinju neki dogadjaji, tipa obilazak oko Stoca, pocetak uspona prema novoj cesti, izlazak na novu cestu. Kazes za par minuta a penjes se 10min do glavne ceste.
Tunel Hranjen: Osveta ili kriminal pod nadzorom? / Kako je propao "projekat stoljeća" koji je trebao spojiti Goražde sa Sarajevom
Šta je ing. Esad Mulavdić napisao u izvještaju v. d. direktoru Elmedinu Voloderu, koji je još kao federalni zastupnik problematizirao cijeli projekat
Za bolje razumijevanje priče o tunelu Hranjen, koji je trebao Goražde spojiti sa Sarajevom, na početku ćemo definisati osnovne pojmove. Investitor je pravno ili fizičko lice za čiji se račun investira. Konkretno, na tunelu Hranjen investitor je Federacija BiH, koja preko svoga Javnog preduzeća Autoceste Federacije BiH, kao naručioca, investira ranije osigurana sredstva za realizaciju ovog projekta.
Izvođač radova je pravno lice koje, za račun investitora, izvršava ugovorene radove. Kada je u pitanju tunel Hranjen - izvođač radova je sarajevska firma Euroasfalt. FIDIC je francuski akronim za Međunarodni savez inženjera konsultanata koji su 1913. osnovali inženjeri iz Francuske, Belgije i Švicarske.
Poslanik, pa direktor
Tunel Hranjen trebao je biti izgrađen po FIDIC-ovim pravilima, konkretno po “žutoj knjizi”. Prema definiciji profesora Nenada Ivaniševića, “žuti fidic” podrazumijeva realizaciju projekta po sistemu “projektuj i izgradi”. Tehničku dokumentaciju izrađuje izvođač, dok je cijena radova “paušalna”.
- JP Autoceste FBiH raspisale su tender za izbor najpovoljnijeg izvođača radova na probijanju cestovnog tunela Hranjen, za potrebe buduće brze ceste Hrenovica - Hranjen - Goražde. Dužina tunela, koji će se prema projektnoj dokumentaciji pružati od kanjona rijeke Čemernice do doline Podhranjenskog potoka je oko šest kilometara. Rok za završetak radova je 36 mjeseci, a procijenjena vrijednost izgradnje u prvoj fazi je 70 miliona maraka, saopćeno je iz Autocesta Federacije 2. aprila 2018.
Sredstva za građenje obezbijeđena su iz akumulirane dobiti BH Telecoma i vrijednost projekta bi sa PDV-om trebala biti 81 milion maraka. Javnim preduzećem Autoceste Federacije BiH su upravljali generalni direktor Adnan Terzić (SBB) i izvršni direktor za projektovanje i gradnju Jasmin Bućo (SDA).
Na raspisani tender prijavljuje se samo jedna firma i to sarajevski Euroasfalt. Federalni premijer Fadil Novalić svjedočit će 22. septembra 2018. godine svečanom potpisivanju ugovora između Autocesta i Euroasfalta. Za nadzor radova Autoceste su izabrale IPSA Institut iz Sarajeva. A onda nastaju problemi.
Komisija koja je predložila da se prihvati Euroasfaltova ponuda
Izvršni direktor JP Autoceste BiH Jasmin Bućo trideset i osam dana nakon potpisivanja ugovora podnosi ostavku i prelazi u Euroasfalt. Upravo je on u avgustu iste godine, zajedno sa Adnanom Terzićem, potpisao odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača, odnosno o odluku o dodjeljivanju posla firmi u koju će preći odmah nakon sklapanja ugovora.
U komisiji za izbor najpovoljnijeg ponuđača bio je inženjer Esad Mulavdić, koji je zaposlenik Autocesta Federacije. Nakon što je upravi JP Autoceste sa Adnanom Terzićem na čelu istekao mandat, Mulavdić sačinjava izvještaj koji dostavlja novom direktoru Elmedinu Voloderu. Inače, Voloder je još prije tri godine, kao zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, problematizirao projekat “tunel Hranjen”.
- Nekoliko dana pred izbore se govori o tunelu Hranjen prema Goraždu. Nažalost, ljudima u Goraždu moram reći da previše ne očekuju od tog projekta. Bojim se da je riječ o prevari pred izbore. Desit će se kao sa hidrocentralom Vranduk. Objasnit ću: da bi došli do realizacije jednog projekta kakav je tunel Hranjen, moraju se uraditi prethodne radnje. Prva radnja je planersko-studijska dokumentacija. Nakon toga slijedi njeno usvajanje kod nadležnih institucija, kazao je 2. oktobra 2018. tada federalni zastupnik, a danas direktor JP Autoceste Federacije BiH Elmedin Voloder.
Geologija i geolozi
Nakon što je Voloder, kako rekosmo, preuzeo funkciju v. d. direktora JP Autoceste, inženjer Mulavdić kao član Komisije koja je izabrala Euroasfalt za gradnju tunela Hranjen dostavlja izvještaj koji je u posjedu Oslobođenja.
- Koncept projekta tunel Hranjen osmislio je izvršni direktor Jasmin Bućo, odredivši da se on realizuje po modelu “projektuj i izgradi”, na bazi FIDIC žute knjige sa budžetom od 70 miliona KM i rokom od 36 mjeseci, napisao je Mulavdić u svom izvještaju.
On dalje navodi da je izvođač radova, firma Euroasfalt “odmah po potpisu ugovora samoinicijativno, i uprkos snažnom protivljenju naručioca, odredio dispoziciju tunela tako da se na sjevernoj strani situaciono značajno pomjerio ulaz izvan razmatranog područja, čime je trasa tunela podvučena ispod korita Čemernice, što je izazvalo evidentan hidrološki rizik”.
Navodi se to u izvještaju koji je inženjer Esad Mulavdić dostavio v. d. direktoru Autocesta FBiH Elmedinu Voloderu. U izvještaju se pažnja skreće i na ponašanje firme zadužene za nadzor.
- Izvođač je to uradio samo da bi skratio tunel za oko 250 metara jer mu to donosi ekstra profit, naveo je inženjer Esad Mulavdić u svom izvještaju dostavljenom upravi Autocesta Federacije BiH.
Odluku o izboru izvođača potpisali su Bučo i Terzić
No, ono što je posebno interesantno u ovom slučaju je ponašanje firme zadužene za nadzor. U izvještaju inženjera Mulavdića piše da je “geolog Izvođača (Euroasfalta) vrlo marljivo, efikasno i uporno pratio iskope, ažurno kartirao čelo iskopa i proizvodio potrebne zapise koje je prosljeđivao geologu Nadzora (IPSA Institut) na upoznavanje i ovjeru jer je ovaj drugi vrlo rijetko bio prisutan na licu mjesta”.
- U principu, geolog Izvođača je radio svoj posao, a budući da nije imao integralnu i kontinuiranu kontrolu od strane geologa Nadzora, ostaje otvoreno pitanje da li je provedena geološka karakterizacija brdskog masiva vjerodostojna, adekvatno interpretirana i vrednovana RMR indeksima kroz geotehničku klasifikaciju, piše u internom izvještaju Autocesta Federacije BiH.
Prema istom dokumentu, u pitanju je klica nastojanja izvođača da novac zarađuje ne dobro organiziranim, efikasnim, kvalitetnim radom i racionalnim korištenjem materijalnih radnih resursa, uz optimalizaciju inženjerskih rješenja, nego prenaglašavanjem “loše geologije”.
Na “lošu geologiju” poziva se bivši direktor Autocesta FBiH Adnan Terzić. On u razgovoru za Oslobođenje navodi razloge zbog kojih je novac potrošen, a tunel nezavršen.
Nepredviđeni radovi
- Jedan razlog je što je poskupio materijal u posljednje dvije godine. Drugi razlog je što će svi davati puno veće cijene, plašeći se loše geologije. Idejni projekat je podrazumijevao da je 80 posto dužine tunela u drugoj kategoriji stijenske mase. Pokazalo se da je tih 80 posto ustvari u četvrtoj i petoj kategoriji. Tačno se zna kakva podgrada ide za drugu kategoriju i koliko se dnevno može iskopati, a kolika podgrada ide i koliko se dnevno može iskopati za četvrtu i petu kategoriju stijenske mase, istakao je Terzić.
Iz firme Euroasfalt su protekle sedmice saopćili da je “tunel većim dijelom bio na granici izvodivosti”, te da su “zabilježili i nepredviđeni događaj podzemne poplave”, da su prešli preko podzemnih jezera i da su “u više navrata angažovali speleologe i prošli nekoliko podzemnih galerija”.
Međutim, inženjer iz JP Autoceste u svom izvještaju navodi da je “izvođač samoinicijativno promijenio trasu tunela”, te tako izazvao podzemne poplave klizišta jer je tunel pozicionirao ispod rijeke Čemernice. U sve je, prema izvještaju, bio uključen i nadzor.
Iz Mulavdićevog izvještaja Voloderu
- Nadzor je kroz misiju G 42 prihvatio sve tehničke promjene date kroz nove iskopno-podgradne sisteme, pa je tim slijedom i iskaz troškova u funkciji cijena novih iskopno-podgradnih sistema koje je izvođač dostavio Nadzoru, Sulejman Benlić prihvatio i odobrio za obračun vrijednosti privremenih situacija izvođača. Benlić je u istom mahu prihvatio i tumačenje izvođača da stavka nepredvidivi radovi iz cijene ponude bezuslovno pripada i treba biti plaćena izvođaču, tako da je od marta 2020. svaka privremena situacija sadržavala i dio iznosa nepredviđenih radova, proporcionalan napredovanju radova (kao bonus ili nagrada), što je kasnije i ozvaničeno kroz Sporazum između naručioca (JP Autoceste), nadzora (IPSA Institut) i izvođača (Euroasfalt), navedeno je u izvještaju koji je u posjedu Oslobođenja.
Inženjer Esad Mulavdić navodi da je zbog svojih stavova o gradnji tunela u konačnici bio i na udaru direktora JP Autoceste, kao i predstavnika izvođača radova.
- Nakon što su izvođač i nadzor pokrenuli kampanju protiv mene kao šefa projekta, optuživši me da kočim realizaciju projekta, direktor je počeo da ignoriše moja upozorenja, da ne prihvata stanje zvaničnih dopisa nadzoru ili izvođaču, pa čak ni izvještaja koji se moraju slati Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija, naveo je inženjer Mulavdić, ističući da je zbog toga marginaliziran.
Radovi na tunelu Hranjen su, podsjećamo, obustavljeni prošle sedmice. Novac predviđen za izgradnju je potrošen, a urađena je samo trećina posla.
Dr Arsla wrote: ↑22/07/2022 13:57
Ukratko, tunel Hranjen je prvo postao (NEU)Hranjen da bi se pretvorio u (SA)Hranjen
Jos ne svira limeni orkestar, vidjecemo koliko mogu iskopati za 32,5 miliona maraka, ja mislim jos jedno kilometar i po.
Krajem jula kreće nastavak radova na tunelu Hranjen
U toku je evaluacija ponuda koje su pristigle na tender za izbor izvođača radova za izgradnju tunela Hranjen - Faza I - nastavka LOT 1 (iskop i izrada podgrade glavne i servisne tunelske cijevi) i početak radova LOT 2 (ugradnja dijela sekundarne obloge), saopšteno je iz Autocesta FBiH.
- Komisija za evaluaciju ponuda za izbor izvođača radova za nastavak izgradnje tunela Hranjen će završiti postupak razmatranja ponuda do početka iduće sedmice, a do kraja jula JP Autoceste FBiH će potpisati ugovor i uvesti izvođača radova u posao - kazao je Elmedin Voloder, direktor JP Autoceste FBiH.
Procijenjena ukupna vrijednost ugovora iznosi 32.500.000 KM bez PDV-a. Ova sredstva osigurana su iz Budžeta Federacije BiH. Za iznos odobrenih sredstava biće nastavljen iskop i ugradnja primarne podgrade u glavnoj i servisnoj tunelskoj cijevi sa južne/izlazne strane kao i ugradnja dijela sekundarne tunelske obloge sa obje strane tunela Hranjen (sjeverne/ulazne i južne/izlazne strane).
Izgradnja tunela Hranjen, najzahtjevnijeg dijela brza cesta Prača – Goražde, sastoji se od dvije cijevi, dužine od 5,5 kilometara. Jedna će biti namijenjena za saobraćaj motornih vozila i kroz nju će prolaziti dvije saobraćajne trake, za svaki smjer po jedna. Druga cijev će biti servisna i koristit će se za održavanje tunela, kao i za slučaj eventualnih nesreća u tunelu.
Nastavlja se gradnja tunela Hranjen, Euro-asfalt dobio posao vrijedan 39,3 miliona KM
Gradilište tunela Hranjen
Preduzeće Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine (AC FBiH) i kompanija Euro-asfalt danas su potpisali ugovor za nastavak gradnje tunela Hranjen kojim će se skratiti dužina putovanja od Sarajeva do Goražda. Ugovor je vrijedan 39,3 miliona KM, saopćili su iz AC FBiH.
Napomenuto je da je novac osiguran iz entitetskog budžeta, i to pod stavkom koja se odnosi na gradnju autoputeva i brzih cesta.
Direktor AC FBiH Elmedin Voloder je prošle sedmice najavio potpisivanje ovog ugovora, naglasivši da su pri kraju pregovori za osiguranje novca za završetak tunela i gradnju pristupnih cesta te kompletne infrastrukture.
"Opredjeljenje Vlade FBiH i ovog menadžmenta AC FBiH je završetak projekta i puštanje tunela u promet. Nakon što tunel bude u funkciji, istočna Bosna i susjedni dijelovi Srbije, biti će znatno bliže Sarajevu i ostalim mjestima u Bosni i Hercegovini. Svi korisnici imat će direktnu korist od izgradnje tunela, jer će se vrijeme putovanja značajno skratiti", podsjetio je Voloder.
Tunel Hranjen je projekat od, kako je istaknuto, posebnog značaja za FBiH. Za iznos odobrenih sredstava nastavit će se, kako je obrazloženo, iskop i ugradnja primarne podgrade u glavnoj i servisnoj tunelskoj cijevi sa južne/izlazne strane kao i ugradnja dijela sekundarne tunelske obloge sa obje strane tunela Hranjen (sjeverne/ulazne i južne/izlazne strane).
Izgradnja ovog, kako je konstatovano, najzahtjevnijeg dijela brze cesta Prača - Goražde, sastoji se od dvije cijevi, dužine 5,5 kilometara. Jedna će biti namijenjena za saobraćaj motornih vozila i kroz nju će prolaziti dvije saobraćajne trake, za svaki smjer po jedna. Druga cijev će biti servisna i koristit će se za održavanje tunela, kao i za slučaj eventualnih nesreća u tunelu.
Strategija AC FBiH je izgradnja mreže brzih cesta. Tunel Hranjen se uz podršku entitetske vlade nastavlja graditi, a rok za završetak ovog ugovora je 12 mjeseci. U ovoj godini je započeta i izgradnja brze ceste Vitez - Nević Polje, a početkom naredne godine planiran je početak izgradnje brze ceste Bihać - Cazin - Velika Kladuša - Hrvatska, kao i brze ceste Mostar - Široki - Grude - granica s Hrvatskom, saopćili su iz AC FBiH.
Vlast je prije tri godine obećala da će 2022. biti završena gradnja nove saobraćajnice od Sarajeva do Goražda. Gradnja tunela Hranjen, na kojoj je i ranije bio angažovan Euro-asfalt, je obustavljena prošle godine.
Vlada FBiH daje 10 mil KM za radove na cesti Prača-Goražde i Prvoj transverzali
Federalna vlada je usvojila Program utroška sredstava transfera za izgradnju autocesta i brzih cesta u iznosu od 10 mil KM utvrđenih ovogodišnjim Budžetom FBiH Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija. Vlada FBiH je utvrdila projekte koji će biti finansirati putem ovoga programa.
Prvi je izgradnja brze ceste Prača - Goražde u iznosu od 8,5 mil KM, a implementatori su Autoceste FBiH i Ministarstvo za privredu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. Sredstava su namijenjena za eksproprijaciju, izgradnju, nadzor i tehničku konsultaciju.
Drugi projekt je izgradnja i rekonstrukcija Prve transverzale u Sarajevu, dionica Il (Bare - tunel Kobilja Glava - Hotonj - A1) u iznosu od 1,5 mil KM. Implementator ovih sredstava je Direkcija za puteve Kantona Sarajevo, a namijenjeni su za građevinske radove.
Implementatori oba projekta obavezni su o njihovoj realizaciji kvartalno izvještavati Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, koje će, također kvartalno, izvještavati Federalno ministarstvo finansija.
Poceo citati ove izjave o tunelu hranjen. Nidje veze. Prvo jedna traka kroz tunel. Zaglavi drvosjeca ispred tebe i guslas 50-60. Dok dodjes do tunela iz gz mozes i do ustiprace doci. Pa valja kroz rs i pale proci. Ko dodje za 1h15min gz sa svaka cast. Preko rogatice 1,5h treba.
Srbi dolaze od sokolca ili visegrada kad idu na more, nikakve logike da koriste tunel. Iz foce ili iz srbije ako ces na jahorinu ili sarajevo opet ces brze ili jednako brzo drugim putevima.
Počinje prva faza rekonstrukcije ceste Tuzla – Sarajevo, radovi vrijedni 50 miliona KM
Javno preduzeće Ceste Federacije Bosne i Hercegovine počinje sa izgradnjom dionice Šički Brod - Đurđevik na trasi ceste Tuzla - Sarajevo.
U javnom pozivu koji su objavili traži se izvođač radova koji će radit na izgradnji dionice Šički Brod – Đurđevik na trasi ceste Tuzla-Sarajevo, zajedno sa objektima za poddionicu 2 (LOT 2), u džini od 5+400 do 11+250 km, L=5,85 km.
Procijenjena vrijednost javne nabavke bez uključenog PDV-a je 50 miliona KM. Ugovor se zaključuje na period od 30 mjeseci.
Radovi su planirani u skladu sa Odlukom Vlade FBiH V broj: 310/2022 i finansirat će se iz Budžeta FBiH u skladu sa Zaključkom Vlade FBiH od 02.06.2022. godine.
Vlada FBiH je na ovoj sjednici usvojila informaciju Federalnog ministarstva prometa i komunikacija o provedbi projekta poddionice Šićki Brod - Đurdevik na trasi ceste Tuzla - Sarajevo poddionica 2 (LOT 2).
Ministarstvu je naložila da, u suradnji s JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, planira potrebna sredstva u Budžetu Federacije BiH za ovaj projekt u narednim godinama u skladu s dinamikom njegove realizacije. kazali su kako će Vlada iz Budžeta Federacije BiH nastaviti osiguravati podršku realizaciji ovog projekta tako da sredstava budu planirana u skladu s provedenim postupcima nabavke radova i usluga i vremenskom dinamikom realizacije projekta. Doneseni zaključci stupili su na snagu danom donošenja.
Ovim projektom postojeća cesta M18 zadržava se za lokalni saobraćaj i sve korisnike ceste, dok se samo za motorni saobraćaj gradi nova dvotračna cesta za računsku brzinu 80km/h. Nova trasa je kraća za cca 1km od postojeće ceste. Izgradnja će biti moguća ne ometajući postojeći saobraćaj.
Do sada je usvojena prostorno-planska dokumentacija uvažava ovo projektno rješenje, čime su otklonjene početne moguće smetnje.
Podsjećamo, ovo je prva od etapa ukupnog projekta rekonstrukcije puta Tuzla – Sarajevo.
Ova dionica ići će savim novom trasom i to je kompletno nova cesta, a od Đurđevika do Kladnja planirano je da se radi rekonstrukcija i modernizacija postojeće ceste sa dodatnom trećom trakom. Dužina dionice Šićki Brod – Đurđevik je oko 17 km i ona je podijeljena na tri lota.
So What! wrote: ↑05/08/2022 16:22Počinje prva faza rekonstrukcije ceste Tuzla – Sarajevo, radovi vrijedni 50 miliona KM
Javno preduzeće Ceste Federacije Bosne i Hercegovine počinje sa izgradnjom dionice Šički Brod - Đurđevik na trasi ceste Tuzla - Sarajevo.
U javnom pozivu koji su objavili traži se izvođač radova koji će radit na izgradnji dionice Šički Brod – Đurđevik na trasi ceste Tuzla-Sarajevo, zajedno sa objektima za poddionicu 2 (LOT 2), u džini od 5+400 do 11+250 km, L=5,85 km.
Procijenjena vrijednost javne nabavke bez uključenog PDV-a je 50 miliona KM. Ugovor se zaključuje na period od 30 mjeseci.
Radovi su planirani u skladu sa Odlukom Vlade FBiH V broj: 310/2022 i finansirat će se iz Budžeta FBiH u skladu sa Zaključkom Vlade FBiH od 02.06.2022. godine.
Vlada FBiH je na ovoj sjednici usvojila informaciju Federalnog ministarstva prometa i komunikacija o provedbi projekta poddionice Šićki Brod - Đurdevik na trasi ceste Tuzla - Sarajevo poddionica 2 (LOT 2).
Ministarstvu je naložila da, u suradnji s JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, planira potrebna sredstva u Budžetu Federacije BiH za ovaj projekt u narednim godinama u skladu s dinamikom njegove realizacije. kazali su kako će Vlada iz Budžeta Federacije BiH nastaviti osiguravati podršku realizaciji ovog projekta tako da sredstava budu planirana u skladu s provedenim postupcima nabavke radova i usluga i vremenskom dinamikom realizacije projekta. Doneseni zaključci stupili su na snagu danom donošenja.
Ovim projektom postojeća cesta M18 zadržava se za lokalni saobraćaj i sve korisnike ceste, dok se samo za motorni saobraćaj gradi nova dvotračna cesta za računsku brzinu 80km/h. Nova trasa je kraća za cca 1km od postojeće ceste. Izgradnja će biti moguća ne ometajući postojeći saobraćaj.
Do sada je usvojena prostorno-planska dokumentacija uvažava ovo projektno rješenje, čime su otklonjene početne moguće smetnje.
Podsjećamo, ovo je prva od etapa ukupnog projekta rekonstrukcije puta Tuzla – Sarajevo.
Ova dionica ići će savim novom trasom i to je kompletno nova cesta, a od Đurđevika do Kladnja planirano je da se radi rekonstrukcija i modernizacija postojeće ceste sa dodatnom trećom trakom. Dužina dionice Šićki Brod – Đurđevik je oko 17 km i ona je podijeljena na tri lota.
Pošto su ovo ovako fino iscijepali u različite dionice (vjerovatno po 6-7 lotova za svaku), da malo pogledamo šta se radi i šta bi se moglo raditi:
Šićki - Đurđevik, 17.3km u tri lota
LOT 2 od 5.85km bi se mogao početi raditi iduće godine (to je zaobilaznica oko Živinica). Trenutno se valjda bira izvođač. Osigurano 58 miliona KM.
LOT 1 od oko 5km (Šićki - Ljubače) ćemo pričekati jer se tek bira projektant. Osigurano 1.1 milion za projekt.
LOT 3 još uvijek ništa. Bez njega je upitno koliko bi koristi bilo od prva dva lota, jer bi imali usko grlo na raskrsnici za Banoviće.
Stupari - Vitalj, 11.8km
Raspisan tender za izradu idejnog rješenja, trebao bi biti završen u oktobru, osigurano samo 100,000KM. Ovdje se izgleda odustalo od ideje da se radi treća traka, što je dobro. Loše je što od idejnog rješenja do realizacije može proći 10-20 godina.
Karaula, 3.5km u dva lota
Raspisan tender za idejni projekt, odabir projektanta krajem oktobra.
LOT 1 bi bio sjeverni prilaz Karauli dužine oko 1.5km, dakle otprilike do one kafane prije kanjona.
LOT 2 bi spojio Karaulu s modernizovanom magistralom prema Olovskim Lukama, otprilike negdje gdje prolazi plinovod. Dužina oko 2km.
Rekonstrukcija škarpi Olovo-Semizovac i spora traka Čevljanovići-Nišići
Ovdje se nekim čudom već traži izvođač i osigurano je 5.5 miliona. Nemam pojma šta planiraju uraditi za te pare jer se radi o 4-5km uspona na kom bi bilo potrebno i par objekata, npr. novi vijadukt.
Kad bi se završilo sve nabrojano, dobili bi skoro 40km moderne magistrale ka Sarajevu i od Šićkog do Jošanice i autoceste bi se stizalo za sat i po ili čak manje, što bi bilo odlično u odnosu na trenutno stanje. Problem je što se ništa nije počelo graditi. Da se danas počne, zaobilaznica oko Živinica bi bila gotova za 30 mjeseci, ali LOT1 je tek u fazi projektovanja, a LOT3 nije ni tu. Drugim riječima, taj put do Đurđevika možda bude gotov za nekih 5 godina, ako se odmah krene raditi po planiranoj dinamici. Isto tako nemam pojma šta misle napraviti na Nišićima za 5 miliona, ali eto ko fol će početi raditi iduće godine.
Stupari - Vitalj bi mogli pružiti značajnu uštedu (3-4km i desetak minuta) ali opet, tek se bira ko će raditi idejni projekt. Najcrnje mi je što se trai idejni projekt za par kilometara na Karauli. Pobogu, zar to nisu mogli uraditi kad je rađena Karaula? Umjesto da makar to imamo spremno, da se odmah krene u realizaciju, mi tek sad raspisujemo tender za idejno. Ovim tempom bojim se da sve nabrojano neće biti gotovo ni za 10 godina. Čak i da se uozbilje i krenu raditi kako treba, ovo bi potrajalo barem 5 godina jer se masa stvari ili radi od nule, ili mora raditi ponovo (Šićki - Đurđevik npr, tu je EU finansirala projekt prije ko zna koliko godina, a sad valja raditi novi).
Alfons Kauders wrote: ↑11/08/2022 11:23
Pošto su ovo ovako fino iscijepali u različite dionice (vjerovatno po 6-7 lotova za svaku), da malo pogledamo šta se radi i šta bi se moglo raditi:
Šićki - Đurđevik, 17.3km u tri lota
LOT 2 od 5.85km bi se mogao početi raditi iduće godine (to je zaobilaznica oko Živinica). Trenutno se valjda bira izvođač. Osigurano 58 miliona KM.
LOT 1 od oko 5km (Šićki - Ljubače) ćemo pričekati jer se tek bira projektant. Osigurano 1.1 milion za projekt.
LOT 3 još uvijek ništa. Bez njega je upitno koliko bi koristi bilo od prva dva lota, jer bi imali usko grlo na raskrsnici za Banoviće.
Stupari - Vitalj, 11.8km
Raspisan tender za izradu idejnog rješenja, trebao bi biti završen u oktobru, osigurano samo 100,000KM. Ovdje se izgleda odustalo od ideje da se radi treća traka, što je dobro. Loše je što od idejnog rješenja do realizacije može proći 10-20 godina.
Karaula, 3.5km u dva lota
Raspisan tender za idejni projekt, odabir projektanta krajem oktobra.
LOT 1 bi bio sjeverni prilaz Karauli dužine oko 1.5km, dakle otprilike do one kafane prije kanjona.
LOT 2 bi spojio Karaulu s modernizovanom magistralom prema Olovskim Lukama, otprilike negdje gdje prolazi plinovod. Dužina oko 2km.
Rekonstrukcija škarpi Olovo-Semizovac i spora traka Čevljanovići-Nišići
Ovdje se nekim čudom već traži izvođač i osigurano je 5.5 miliona. Nemam pojma šta planiraju uraditi za te pare jer se radi o 4-5km uspona na kom bi bilo potrebno i par objekata, npr. novi vijadukt.
Kad bi se završilo sve nabrojano, dobili bi skoro 40km moderne magistrale ka Sarajevu i od Šićkog do Jošanice i autoceste bi se stizalo za sat i po ili čak manje, što bi bilo odlično u odnosu na trenutno stanje. Problem je što se ništa nije počelo graditi. Da se danas počne, zaobilaznica oko Živinica bi bila gotova za 30 mjeseci, ali LOT1 je tek u fazi projektovanja, a LOT3 nije ni tu. Drugim riječima, taj put do Đurđevika možda bude gotov za nekih 5 godina, ako se odmah krene raditi po planiranoj dinamici. Isto tako nemam pojma šta misle napraviti na Nišićima za 5 miliona, ali eto ko fol će početi raditi iduće godine.
Stupari - Vitalj bi mogli pružiti značajnu uštedu (3-4km i desetak minuta) ali opet, tek se bira ko će raditi idejni projekt. Najcrnje mi je što se trai idejni projekt za par kilometara na Karauli. Pobogu, zar to nisu mogli uraditi kad je rađena Karaula? Umjesto da makar to imamo spremno, da se odmah krene u realizaciju, mi tek sad raspisujemo tender za idejno. Ovim tempom bojim se da sve nabrojano neće biti gotovo ni za 10 godina. Čak i da se uozbilje i krenu raditi kako treba, ovo bi potrajalo barem 5 godina jer se masa stvari ili radi od nule, ili mora raditi ponovo (Šićki - Đurđevik npr, tu je EU finansirala projekt prije ko zna koliko godina, a sad valja raditi novi).
Ja ga neću čekati da se završi.
30 godina je prošlo odkako se nadam nečemu, 4/5 svog života sam proveo ovdje u nadanju da će biti dobro. Djeca još koju godinu pa punoljetna. Čemu više?
Poserem i Fadila i sve projekte kojim se bavi i on i ekipa oko njega. Nek ima on i cure njegove, akobogda proda ono crkavice po Sarajevu i dionice u namjenskoj Alah mu zdravlja da da se vrati u pripizdinu iz koje je došo i odgaja unučad a roboti ih liječili ABD!!
Nek ne rade ništa. Jbeš TK. Gradite Hetcegovinu, na TK se samo pokenjajte usput kad dolazite na vikend iz Sarajeva.
slično razmišljam, ode život ode vrijeme, i ovih 7 lotova da urade roku 10g je presmiješno i cesta na kapaljku za tk. i opet je to modernizacija postojeće. zbog toga će za 10g sa tk otići jako puno populacije. Po rs raspisuju tendere brzeceste i autoputa za neke smiješne dionice, po hercegovini isto, sad ovog momenta dok mi sanjamo o gore pomenutoj....
almirkoba wrote: ↑12/08/2022 09:15
slično razmišljam, ode život ode vrijeme, i ovih 7 lotova da urade roku 10g je presmiješno i cesta na kapaljku za tk. i opet je to modernizacija postojeće. zbog toga će za 10g sa tk otići jako puno populacije. Po rs raspisuju tendere brzeceste i autoputa za neke smiješne dionice, po hercegovini isto, sad ovog momenta dok mi sanjamo o gore pomenutoj....
Kakvih 10 godina? Ako zavrse za 10 godina oko Zivinica uspjeh.
Cca. Nekih 50 godina treba za modernizaciju magistrale Sarajevo - Tuzla.
costacurta wrote: ↑11/08/2022 20:17
Ja ga neću čekati da se završi.
30 godina je prošlo odkako se nadam nečemu, 4/5 svog života sam proveo ovdje u nadanju da će biti dobro. Djeca još koju godinu pa punoljetna. Čemu više?
Poserem i Fadila i sve projekte kojim se bavi i on i ekipa oko njega. Nek ima on i cure njegove, akobogda proda ono crkavice po Sarajevu i dionice u namjenskoj Alah mu zdravlja da da se vrati u pripizdinu iz koje je došo i odgaja unučad a roboti ih liječili ABD!!
Nek ne rade ništa. Jbeš TK. Gradite Hetcegovinu, na TK se samo pokenjajte usput kad dolazite na vikend iz Sarajeva.
Možemo mi čekati, ali biološki gledano, nećemo dočekati.
TK je davno prekrižen i izbačen iz svih planova (ne samo za saobraćajnu infrastrukturu)
almirkoba wrote: ↑12/08/2022 09:15
slično razmišljam, ode život ode vrijeme, i ovih 7 lotova da urade roku 10g je presmiješno i cesta na kapaljku za tk. i opet je to modernizacija postojeće. zbog toga će za 10g sa tk otići jako puno populacije. Po rs raspisuju tendere brzeceste i autoputa za neke smiješne dionice, po hercegovini isto, sad ovog momenta dok mi sanjamo o gore pomenutoj....
To im je valjda i plan - kad protjeraju još 200,000 ljudi onda neće biti ni gužve na postojećim cestama. Uglavnom, ne postoje nikakvi ozbiljni planovi da se ulaže u ceste na TK osim ovog što sam pobrojao. Ostalo je redovno održavanje i šminka pred izbore.
