Nova studija: Koliko je ljudi u svijetu stvarno umrlo od korone?
https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx ... id=2301451
Smrti s covidom i od covida
Neki, skloni umanjivanju ozbiljnosti covida-19, smatraju da se u smrti od covida-19 ubrajaju i brojne smrti s covidom. Jedan od razloga za takvu tezu je činjenica da se način na koji se bilježe smrtni slučajevi od covida-19 razlikuje od zemlje do zemlje.
U nekim zemljama se svaki smrtni slučaj koji se dogodi u dva tjedna nakon potvrđenog covida-19 broji kao smrt od covida-19.
S druge strane, stručnjaci su tijekom pandemije upozoravali da
postoje brojne zemlje u kojima su mnogi smrtni slučajevi prošli ispod radara zdravstvenog sustava jer se smrti od bolesti poput upale pluća, koju tijekom pandemije uglavnom uzrokuje covid-19, ili smrti od srčanih bolesti, ne pripisuju covidu-19. Štoviše, covid-19 može biti glavni uzrok smrti pacijenta čak i nakon više tjedana ili mjeseci od testiranja.
Višak smrtnosti kao mjera tereta bolesti
Zbog svega navedenog, stručnjaci smatraju da je tzv. višak smrti bolja mjera od ukupne prijavljene smrtnosti od covida-19. Njime se mjere dodatni smrtni slučajevi u određenom razdoblju u usporedbi s brojem koji bi se očekivao u istom razdoblju na temelju podataka od pet ili više ranijih godina, a ne ovisi o tome kako se bilježe smrtni slučajevi od covida-19. Naravno, neće sve smrti koje su višak u nekom određenom razdoblju biti uzrokovane covidom-19. Zbog toga se uobičajeno rade i modeli kojima se isključuju drugi mogući uzroci poput nedostupnosti zdravstvene skrbi ili porasta razina depresije.
Na isti način procjenjuje se i smrtnost sezonske gripe. Primjerice, u hrvatskoj se javnosti često povlačila usporedba viška smrtnosti od covida-19 s viškom smrtnosti koji je 2017. uzrokovala osobito teška sezonska gripa u kombinaciji s oštrom zimom. Takvu usporedbu navodio je hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Nažalost, činio je to u nastojanju da umanji ozbiljnost covida-19, kao što je to napravio i kada ga je usporedio s karijesom.
Dakle, što o višku smrtnosti u Hrvatskoj i svijetu kažu dostupni podaci? Kako po tome stoji Hrvatska?
Velika studija viška smrtnosti
Jednu kvalitetnu studiju na temu viška smrtnosti, objavljenu u časopisu eLife, proveli su Ariel Karlinsky sa Sveučilišta Hebrew u Izraelu i Dmitry Kobak sa Sveučilišta u Tübingenu u Njemačkoj.
U uvodu studije autori tumače da su prikupili tjedne, mjesečne ili tromjesečne podatke o smrtnosti od svih uzroka iz 103 zemlje i teritorija, koji su bili javno dostupni i redovito ažurirani u bazama kao što je Eurostat (za europske zemlje). Na temelju njih izračunali su višak smrtnosti u svakoj zemlji tijekom pandemije.
Primjerice, Bugarska je zabilježila čak 480 više smrti na 100.000 stanovnika, Makedonija 470,
Srbija 430, Rusija 420, Albanija 350, Poljska 320, Češka 320, Slovačka 320, Rumunjska 310, Crna Gora 290, BiH 270, a Mađarska 260 ....
