https://www.index.hr/vijesti/clanak/lau ... 97956.aspx
Lauc: Je li pandemija gotova i trebamo li se cijepiti?
GORDAN Lauc, član vladinog Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa, objavio je poduži tekst na svom Facebooku.
"Je li pandemija gotova i trebamo li se cijepiti", stoji u naslovu Laucove objave.
"Pandemijski marketing već neko vrijeme provodi „topničku pripremu“ za jesen pa osjećam potrebu da napišem jedan malo dulji tekst na tu temu. Za one kojima je već dosta pandemije i ne žele se s njom više opterećivati počet ću s kratkim odgovorima na pitanja iz naslova", piše Lauc u uvodu.
Je li pandemija gotova?
"1) Je li pandemija gotova?
Nekoliko dana prije Božića napisao sam da ću se puno manje baviti pandemijom, jer je tada postalo jasno da je Hrvatska bez uvođenja najstrožih mjera uspjela prelomiti drugi val pandemije. To naravno nije značilo da više neće biti zaraženih, teško bolesnih i umrlih, no već tada je bilo jasno da je najgori dio pandemije (u smislu širenja epidemije) iza Hrvatske. U svim zemljama u kojima je više od polovine populacije cijepljeno i/ili preboljelo sigurno je da je najgore već prošlo. A i to najgore, nije bilo niti blizu toliko strašno koliko su nas plašili", piše Lauc.
"Na slici nedvojbeno vidimo da je u 2020. i 2021. umrlo više ljudi no prethodnih godina, no taj porast nije toliko velik da bi opravdao gubitak temeljnih stečevina modernog društva. Nažalost pandemija je postala ogromni globalni biznis i postoje vrlo jaki lobiji koji se trude da planetu zadrže u pandemijskom stanju što je dulje moguće. To je ono što nazivam pandemijskim marketingom koji provode marketingaši pandemije. Oni imaju gotovo neograničena financijska sredstva za marketing pandemije i neće se sami zaustaviti. Njih treba zaustaviti pravna država", dodaje.
O cijepljenju
Onda je postavio drugo pitanje, ono o cijepljenju.
"2) Trebamo li se cijepiti?
Cjepiva su nedvojbeno učinkovita u zaštiti pojedinca tako da smanjuju rizik za teški oblik bolesti, to znači da se svakako trebaju cijepiti svi oni kojima prijeti teški oblik bolesti, u prvom redu stariji, pretili i jako uplašeni (to su tri najznačajnija faktora rizika za teški oblik bolesti). Cjepiva nisu učinkovita u sprječavanju širenja virusa, tako da argument 'cijepi se da zaštitiš druge' ne stoji", piše.
Kaže da ideja da se cijepljenjem postigne kolektivni imunitet nije realna.
"Ideja postizanja kolektivnog imuniteta cijepljenjem nije realna i bilo kakvi pritisci na one koji se ne žele cijepiti nisu opravdani. Njima treba jednostavno reći da je rizik cijepljenja puno manji od rizika 'živog' virusa, a kako nećemo uspjeti iskorijeniti virus, oni koji se neće cijepit će u nekom trenutku gotovo sigurno biti zaraženi živim virusom. Covid-potvrde koje cijepljenima daju nekakva dodatna prava su ne samo nepotrebne, već i iznimno opasne budući da takve potvrde ljudima kažu da više ne moraju biti oprezni i tako u biti potiču širenje virusa", kaže.
"A sada sitna slova"
A onda je sve dodatno želio još malo pojasniti.
"A sada sitna slova za one koje treba dodatno uvjeravati u ovo što sam napisao gore. Na početku sitnih slova da razjasnimo zašto ovo uopće pišem. Prije više od godinu dana vlada me pozvala da ju savjetujem u području pandemije covida-19. Pozvali su me zato što sam ja i formalno i sadržajno jedna od najkompetentnijih osoba u Hrvatskoj u tom području", piše.
I nastavlja.
"Imam više znanstvenih radova iz područja epidemiologije od bilo kojeg epidemiologa u Hrvatskoj (Ozren Polašak ima više radova iz epidemiologije od mene, no kao ni ja, niti on nije epidemiolog – epidemiologija je struka koja zahtijeva formalnu specijalizaciju). Vodim Znanstveni centar izvrsnosti u personaliziranoj medicini, te Centar kompetencija u molekularnoj dijagnostici, što su najveći državni projekti u tim područjima. Vodim i privatni znanstveni institut koji je prema evaluaciji Svjetske banke prema nekoliko kriterija najbolja znanstvena institucija u Hrvatskoj", piše Lauc.
"Moje kompetencije ne osporava niti jedan ozbiljan znanstvenik. Oni koji ih osporavaju i u nedostatku bilo kakvih argumenata kojima bi osporili moje tvrdnje govore da sam kvazi-znanstvenik, šarlatan ili nešto slično su ili jalni (tu nema pomoći – jal nam je nacionalni sport), ili podlegli masovnoj psihozi o kojoj sam pisao prije neki dan (njih treba liječiti), ili provode pandemijski marketing (što je posao za službe koje se bave nacionalnom sigurnosti)", dodaje.
Dodatno pojasnio svoje poruke
Onda je malo pojasnio sadržaj svoje poruke.
"Kad smo riješili pitanje kompetencija, idemo na sadržaj poruke koju želim prenijeti. Nema dvojbe da je SARS-CoV-2 uzrokovao tešku bolest i/ili smrt brojnih ljudi. To ne osporava nitko razuman. No kada pogledamo smrtnost u Europi, viškovi smrtnosti koje vidimo u 2020. i 2021. su evidentno prisutni, no nisu drastično veći no primjerice 2017. godine. Prema prvim procjenama smrtnosti to je trebalo izgledati puno gore. Da smo početkom 2020. znali stvarnu opasnost koja nam prijeti od ovog virusa, niti jedna zemlja ne bi uvodila drastične mjere zatvaranja kakve su provodili u većini zemalja", kaže Lauc.
"A da stvar bude još gora, te drastične mjere zatvaranja zapravo nisu imale gotovo nikakav učinak, što najbolje vidimo na primjerima Češke, Slovačke, Mađarske i Slovenije, koje su imale puno, puno strože mjere od Hrvatske, a na kraju su imali više umrlih od nas. Osobna odgovornost i oprez je naravno zaštitila velik broj ljudi od zaraze, no razne zabrane i ograničenja rada su tu imale vrlo mali učinak, a uzrokovali su puno štete", dodaje.
"Iako se to 'iznutra' možda ne vidi jasno, Hrvatska se nikada (osim u ožujku 2020) prema strogosti mjera nije niti približila zemljama poput Irske, Slovenije, Češke, Slovačke. Krajem studenoga zatvorili smo restorane i kafiće, no to je bila posljedica ucjene jednog župana i člana saborske većine u tjednu kada se izglasavao proračun, a ne očekivanja da će zatvaranja već jako ograničenog ugostiteljstva bitno pridonijeti usporavanju širenja epidemije. Mislim da će biti jako zanimljivo jednog dana saznati što je to jednog arhitekta u poznim godinama navelo da ucjenjuje Vladu i traži nešto u području jako dalekom od njegovih kompetencija – mislim da je to jako dobar primjer kako radi pandemijski marketing, te da uzrok problema nije u županu koji je mislio da radi nešto dobro, već u nekom 'stručnjaku' koji je odradio marketinški zadatak tako što je uvjerio tog župana da ucijeni vladu", piše dalje Lauc.
O pandemijskom marketingu
Onda je objasnio što misli pod terminom pandemijskog marketinga.
"Marketing je u medicini iznimno sofisticiran, jer kako nije dozvoljeno otvoreno reklamiranje, prodajni ciljevi se ostvaruju kombinacijom „edukacije“ (medijske, individualne i sl.) i raznih oblika lobiranja. Pandemijski marketing je tu samo preuzeo dobro razrađene modele i kanale za postizanje svojih prodajnih ciljeva. S time što ovdje ne mislim na cjepiva (iako je s cijenama koje danas postižu mRNA cjepiva i to postalo jako profitabilan biznis), već na 'industriju testiranja' koja okreće doslovno milijarde", piše Lauc.
Pa je to malo pojasnio.
"Materijalni trošak testiranja je vrlo mali, tako da je cjelokupni prihod neki oblik dobiti (ili dohotka za ljude koji rade). Da vas podsjetim, vodim nacionalni Centar kompetencija u molekularnoj dijagnostici, stalni sam sudski vještak u području analize DNA, a imam i privatni DNA laboratorij. Jako dobro razumijem kako taj sustav funkcionira. Upravo zbog te prljavštine odlučio sam da se moj laboratorij (koji je polovinom 2020. imao veći kapacitet za qPCR testove od svih drugih laboratorija u državi zajedno) neće uključiti u testiranje, iako smo prošli validaciju za testiranje na SARS-CoV-2 i mogli smo taj test ponuditi na tržištu", kaže.
Kaže da su njega proglasili herojem antivaksera. To je, smatra, potpuno apsurdno.
"Cijepljenje je trenutno jako aktualna tema u Hrvatskoj, a pandemijski marketing me pokušao brendirati kao 'heroja antivaksera'. Kako sam ja jedan od istaknutih pro-vaksera, a i prvi sam ušao u agresivne medijske sukobe s antivakserima, to je potpuno apsurdno, no agresivni marketing može različite apsurdne stvari učiniti normalnima. Tu se opet treba zapitati kome je to u interesu. Od kada su se pojavila cjepiva ja vrlo argumentirano zastupam stav da je cjepivo način kako se pojedinac štiti od teškog oblika bolesti, no da odluku o cijepljenju treba donijeti svatko za sebe i da ne treba ljude prisiljavati ili ucjenjivati da se cijepe. Za velik dio populacije SARS-CoV-2 nije jako opasan virus i zašto ih prisiljavati da se cijepe protiv nečega što im realno nije potrebno. Tako samo narušavamo povjerenje u cjepiva, a postoji puno cjepiva koja su važnija od ovoga protiv SARS-CoV-2. Ako sada agresivnim nametanjem ovog jednog cjepiva (posebice, 3., 5. ili 27. doze) povećamo otpor prema primjerice cijepljenju protiv ospica, HPV-a i sl., uzrokovat ćemo ogromnu dugoročnu štetu", piše Lauc.
"Mislim da bi svatko za sebe trebao donijeti odluku da želi smanjiti rizik i cijepiti se"
Kaže da je država ispunila svoj zadatak, a da se cijepljenje pretvorilo u ostvarivanje nekih ciljeva.
"U ovom trenutku cijepljenje se iz zaštite zdravlja pretvorilo u ostvarivanje 'ciljeva' koje je netko postavio, što je apsurdno. Država je osigurala dovoljno cjepiva i time je ispunila svoj zadatak. Svatko tko se želi cijepiti, može se cijepiti. Ovdje država još mora poraditi na dostupnosti cjepiva u najstarijim dobnim skupinama, jer su one nažalost zanemarene, no tu zadatak države prestaje", kaže.
"Nametanje covid-potvrda kao metode prisile kako bi se ljudi cijepili je duboko pogrešno. Osim što narušavaju temeljne ljudske slobode, sada kada znamo da i cijepljeni mogu u značajnoj mjeri širiti virus (to vidimo na Islandu, Izraelu, UK) te potvrde su zapravo iznimno opasne. Izdati potvrdu 'da je siguran' nekome za koga znamo da sigurno nije siguran je 'ozbiljan nemar' koji može dovesti do većeg broja zaraženih", piše.
Na kraju dodaje da je rizik od cjepiva iznimno mali.
"Možda ste uočili da nisam niti spomenuo rizike nuspojava cijepljenja. To je namjerno. Mislim da ti rizici nisu vrijedni spomena. Naravno, rizici postoje, no rizik živog virusa je daleko veći od rizika cjepiva. Velik dio nas je već bio u kontaktu s virusom, a oni koji nisu, gotovo sigurno će doći u kontakt s virusom tijekom sljedeće zime. Cijepljenjem možemo smanjiti rizik tog kontakta. Mislim da bi svatko za sebe trebao donijeti odluku da želi smanjiti rizik i cijepiti se. No također mislim da nitko ne bi trebao nekoga drugoga nagovarati, ili na bilo koji izravni, ili neizravni način prisiljavati na cijepljenje", kaže Lauc.
