Muharem Bazdulj u društvu persona koje se ne kupaju

[Hajvan]

ne ulazi raspravu s tim likom
prepametan je, sa'ranit cete u 5 recenica

[Škobo Habu]

ne ulazi raspravu s tim likom
prepametan je, sa'ranit cete u 5 recenica

Ako misliš na ExNihila, rasprave sa njim nisu mi nikakva nepoznanica.

Najteže je voditi, u ovakvim slučajevima, rasprave na temu autoviktimizacije sa onim čije argumenti tuknu na autošovinizam.

[Piaty]

Hajmo malo pogledati i drugu stranu medalje. U svakoj priči, situaciji, u svakom djelu, postoje dvije strane priče, pa hajmo sad malo pročitati osvrt upravo na tu drugu stranu (ako smo uopšte i sposobni biti razgovjetni čitaoci i davaoci suda - bez predrasuda):

25.07.2021
Kako se pravi linč: Slučaj Bazdulj i Klix.ba

Od Muharema Bazdulja je napravljena hodajuća meta, nečovjek koji slavi na grobovima žrtava zajedno sa zločincima, zvijer koja je nepoželjna i kojoj se može reći ili uraditi šta god se hoćeIzvor fotografije: slobodanarodu.ba
Peter Handke je svjetski poznati pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, ali je – riječima srpskog pisca Filipa Davida – „moralna nula“, zbog podrške politici Slobodana Miloševića. Nobelovu nagradu za književnost nije dobio zbog bliskosti s režimom Slobodana Miloševića i zastupanja miloševićevske „istine“ o ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, nego zbog svojih književnih kvaliteta; s druge strane, u Republici Srpskoj i Srbiji se ne slavi iz književnih razloga nego upravo iz političkih razloga, zbog njegove bliskosti sa srpskim nacionalizmom i zbog toga što se, takav kakav jest, može koristiti za potrebe republičkosrpskog nacionalizma danas. To je trebalo biti jasno i Muharemu Bazdulju kada je sudjelovao u druženju s Handkeom tokom njegove turneje po Republici Srpskoj. Tekst pred vama nije opravdanje Handkeovog moralnog pada koji se nastavlja i danas, niti apologija liku i djelu pisca Muharema Bazdulja, nego opis moralnog pada medija u BiH koji prelako zaboravljaju na etiku i profesionalne standarde i izgube svaku mjeru i dobar ukus. (Ur.)



Portal Klix.ba kao najveći i najčitaniji bh. portal ujedno je i najveća i najčitanija bh. platforma za govor mržnje. Međutim, Klix.ba je i puno više od platforme. Poslovna politika ovog portala zasniva se na poticanju govora mržnje.

Komentari koji su bolesno puni mržnje, poziva na nasilje i različitih uvreda i gadosti se ne brišu čak i kada se profil autora komentara banuje. Namjerno se ostavljaju kao mamac za posjetitelje portala. Gadni komentari izazivaju reakcije „druge strane“, svađa ispod tekstova se širi, a masa ljudi i dolazi na portal kako bi čitala svađe. Klix.ba dobiva više pregleda, a više pregleda znači i više novca od reklama, to jest više zarade.

O tome da Klix.ba jako dobro zna šta radi, svjedoči činjenica da ovaj portal zabranjuje komentare na promotivne tekstove, kako proizvodi i usluge koje je plaćen da reklamira ne bi bili zasjenjeni govorom mržnje u komentarima.

Osim što najčešće ne cenzurira komentare pune mržnje, Klix.ba ih često i potiče, naivno se pretvarajući da kao ne zna kakve će reakcije izazvati njegovi tekstovi. Upravo to se dogodilo i s nedavnom kampanjom širenja mržnje prema Muharemu Bazdulju.

Iako javni linč Muharema Bazdulja nije ni prvi ni zadnji takav slučaj u Bosni i Hercegovini, ipak jako dobro ilustrira „kako se to radi“. Uopće ne ulazeći u to ko je u pravu u datom slučaju, na primjeru linča Muharema Bazdulja jako se dobro vidi način na koji Klix.ba proizvodi mržnju, pakuje je u celofan patriotizma i morala, a zatim je prodaje svojoj publici koja jedva čeka novu dozu ove „supstance“.

Široj bh. javnosti Muharem Bazdulj do skora nije ni bio posebno poznat, pa samim time ni zanimljiv. Književnici i umjetnici su u Bosni i Hercegovini ionako odavno sporedna pojava, barem dok se ne počnu baviti politikom, religijom i nacijama. Budući da Bazdulj do skora nije bio vezan s ovim temama, nije bio ni zanimljiv pa ni tekstovi o njemu nisu bili zanimljivi za Klix.ba. Iako je rođen 1977. godine u Travniku, diplomirao te magistrirao u Sarajevu, u međuvremenu objavio više romana, pripovjetki i kolumni te pokupio mnoštvo nagrada, Bazdulj nije bio zanimljiv novinarima Klixa.

Prvi tekst o Muharemu Bazdulju portal Klix.ba donosi tek onda kada se Bazdulja moglo iskoristiti za proizvodnju mržnje pa samim tim i novih klikova. Iako nikad prije nije obratio pažnju na Bazdulja, barem sudeći po portalovoj online arhivi dostupnih tekstova, Klix.ba je u svom tekstu od 8. maja 2021. Muharema Bazdulja ipak proglasio „bh. književnikom“.

Uz naslov „Bh. književnik Muharem Bazdulj pjevao i grlio se sa Peterom Handkeom, negatorom genocida“ Klix.ba dodaje i nadnaslov – sramno ponašanje. I tu počinje igra sa emocijama i nagonima publike ovog portala. Tekst koji je uslijedio nakon takvog naslova namjerno ističe ono što treba kako bi se proizvela mržnja, a prešućuje ono što bi tu mržnju ublažavalo.

Sam naslov ističe Petera Handkea kao „negatora genocida“ ukazujući na to da se Bazdulj s njim druži baš zbog toga. Namjerno se prešućuje kako je Handke dobio Nobelovu nagradu za književnost pa bi to možda moglo objasniti zašto je Bazdulj kao književnik u društvu drugog književnika, nobelovca. Sam tekst ni jednom ne spominje kako je Handke nobelovac. Handke se jedino spominje kao „austrijski pisac“ i „negator genocida“.

Već u drugom pasusu, pozivi na linč se pojačavaju prisjećanjem rata i zloupotrebom stradanja žrtava radi prikupljanja klikova. Tekst ističe kako je snimak nastao u Višegradu i donosi rečenicu:

„Na snimku zabave iz grada poznatog po najstrašnijim zločinima počinjenim tokom agresije na BiH, vidljivo je da se ekipa dobro zabavlja uz muziku.”

Zločini u Višegradu s početka 1990-ih nikakve veze nemaju s temom niti sa Muharemom Bazduljem niti sa spomenutom zabavom. Osnovni cilj ove rečenice je dodatno „podgrijati strasti“ i raspaliti mržnju prema Bazdulju, prikazujući ga kao sablasnog lika koji sa zločincima orgija po grobovima žrtava. Umjesto da se žrtve poštuju, one se od strane Klix.ba koriste za proizvodnju linča i zaradu. Spaljivanje živih ljudi u višegradskim kućama se nakon gotovo 30 godina „izvlači“ kako bi se iskoristilo za lijepljenje mete na Bazdulja.

Osim toga, tekst namjerno prešućuje kako je Višegrad poznat i po mnogim drugim stvarima, a ne samo po zločinima. Recimo po mostu Mehmed paše Sokolovića koji je inspirisao još jednog nobelovca, Ivu Andrića, da napiše Nobelovom nagradom ovjenčan roman Na Drini ćuprija. Ta činjenica se prešućuje kako bi se stvorio dojam da je Bazdulj s Handkeom u Višegradu namjerno zbog posljednjih zločina, u inat žrtvama i bošnjačkom narodu, da provocira. Klix.ba u svom tekstu namjerno stvara takav dojam kako bi ga naplatio kroz klikove ostrašćene publike.

Farsa je tim gora što se, prema Bazdulju, sporno druženje uopće nije ni odigralo u Višegradu već na Zlatiboru. Klix.ba je mogao slučajnom greškom ne znati ovo u početku, ali nije mogao slučajno svaki puta zaboraviti spomenuti u svim narednim tekstovima o Bazdulju kako se ne radi o Višegradu ili kako barem Muharem Bazdulj tvrdi da se ne radi o Višegradu. Višegrad je namjerno zadržan kao platforma pogodna za širenje mržnje i skupljanje klikova.

Naravno da poslije početka javnog linča, za koji nije kriv samo Klix.ba nego i masa drugih medija, nije trebalo proći mnogo pa da se jave i drugi koji žele iskoristiti trenutak i mržnjom prikupiti kakvu korist za sebe. Oglašava se član Predsjedništva BiH Željko Komšić koji Muharema Bazdulja naziva četnikom, Handkea ne samo negatorom već „glorifikatorom“ genocida kao da je ovaj slavio genocid, a ne negirao da se isti dogodio.

Profesionalno, moralno, kolegijalno i ako hoćete ljudski, bilo bi za očekivati da Bazdulja podrži njegova matična kuća, novina Oslobođenje. Međutim, suočena s javnim linčem i izljevima mržnje, glavna urednica Oslobođenja Vildana Selimbegović se pokušala provući kroz sve izvinjavajući se javnosti što se „uznemirila“, ali se ne ograđujući od Bazdulja. Podršku mu nije pružila. Naprotiv, Oslobođenje je prestalo objavljivati njegove kolumne i prekinulo suradnju.

Bazdulja je podržalo jedino Udruženje novinara Srbije čiji je član i koje je jedva dočekalo zauzeti visoku moralnu poziciju, dijeliti moral drugima i glumiti profesionalce koji se zgražaju nad javnim linčem i nacionalizmom, dok u isto vrijeme ignorira kolaps novinarstva u vlastitoj zemlji u kojoj su također javni linčevi svakodnevnica.

U novom Klixovom tekstu od 9. maja, dan nakon prvog teksta, proizvodnja mržnje se pojačava novim jezičnim konstrukcijama. U prvom tekstu od 8. maja, u Višegradu je bila „zabava“. Tako Klix.ba 8. maja piše:„U javnosti se pojavio snimak zabave iz Višegrada koju je Emir Kusturica priredio za negatora genocida, austrijskog pisca Petera Handkea. Posebno zgražavanje javnosti izazvala je činjenica da je na zabavi bio i kolumnista Oslobođenja Muharem Bazdulj.“

Bazdulj je za Klix.ba bio kriv što se našao na spomenutoj zabavi s Handkeom i Kusturicom, kao pasivan učesnik, na krivom mjesto u krivo vrijeme. Međutim, već sutradan, u tekstu od 9. maja, Bazdulj za Klix.ba nije pasivno „bio na zabavi“ već je po Klixu aktivni sudionik te se optužuje kako je „slavio sa negatorom genocida Peterom Handkeom“. Namjerno se ne navodi šta je to Bazdulj slavio kako bi se u atmosferi mržnje prikazalo da slavi nešto strašno, poput negiranja genocida. Još jednom se ne navodi da je Handke nobelovac. U nastavku teksta se ponovo spominje kako je Višegrad poznat po zločinima te da Bazdulj „u jednom trenutku grli kontroverznog pisca“. Ponavlja se kako je zabava „sramni čin“, kao i u prethodnom tekstu.

Međutim, u nastavku teksta Klix.ba ide korak dalje u širenju netrpeljivosti prema Bazdulju i ističe: „Ovakva proslava, na ovom mjestu i u ovakvom društvu, uvreda je za sve žrtve zločina“. U već dan ranije pripremljenoj atmosferi po kojoj se Bazdulj kao bh. književnik našao u mjestu strašnih zločina s negatorom genocida, priča se nadgrađuje time kako Bazdulj „slavi“, a onda se prelazi na lijepljenje mete na Bazdulja pričom kako „vrijeđa žrtve zločina“. Konstrukcija se samo proširuje dok se ne dođe do dehumanizacije i indirektnog poziva na nasilje. Jer bh. javnosti je već godinama „jasno“ šta se „radi“ sa onima koji „vrijeđaju žrtve“. Komentari ispod teksta odmah su postali pozivi na nasilje.

Muharem Bazdulj prestaje biti čovjek i postaje nečovjek, zvijer, demon koji na grobovima žrtava sa zločincima slavi genocid. I takva slika se stvara namjerno, usprkos činjenici da je Bazduljeva krivica u tome što je pjevao pjesmu Halida Bešlića sa Peterom Handkeom, moguće na Zlatiboru, a ne u Višegradu. Iz te činjenice se konstruiše čitava priča koja više nema veze sa stvarnošću i koja će, namjerno, dovesti do poziva na nasilje.

Kako bi dodatno produbio razdor između Bazdulja i bošnjačke javnosti, paradoksalno, Klix.ba prenosi Bazduljevu reakciju u tekstu od 11. maja, ali ne na način da prenosi njegove stavove, već da pojača vlastite. Nadnaslov teksta glasi „Umjesto izvinjenja“, odmah ukazujući na to kako je Bazdulj kriv i kako je toliko bezobrazan da se ne želi izvinuti.

U naslov teksta Klix.ba izvlači ono iz Bazduljeve reakcije što bi samo dodatno moglo pojačati mržnju i podjele: „Bazdulj okrivio Sarajevo za "masovnu histeriju", BiH nazvao propalom državom“. Bazdulj se namjerno prikazuje kao neko ko vrijeđa i ponižava Bosnu i Hercegovinu, dok tekst potpuno ignorira namjeru i smisao onoga što je Bazdulj želio reći. Nastavlja se nadgradnja teze o Bazdulju kao o nekome ko vrijeđa Bošnjake, iako to nije njegova namjera u reakciji. Ponovo se odmiče od stvarnosti i gradi imaginarna priča kojoj su svrha mržnja i klikovi.

U nastavku teksta Klix.ba ponovo ističe kako se radi o „sramnom činu“, još jednom spominje Višegrad kao mjesto zločina, zaboravljajući spomenuti kako Bazdulj tvrdi da je snimak nastao na Zlatiboru. Nadalje, Klix.ba tvrdi kako je Bazdulj „slavio s Handkeom“, ponovo namjerno ne navodeći šta je to slavio. Dojam se pojačava rečenicom kako je Handke „poznat po tome što negira genocid i što je podržavao politiku zločinca Slobodana Miloševića.“ Namjerno se ne navodi kako je Handke poznat kao dobitnik Nobelove nagrade za književnost. Klix.ba podilazi bošnjačkoj javnosti koja je bila ogorčena nobelom za Handkea te ignorira Nobelovu nagradu.

I prije nego prenese ono što je Bazdulj stvarno rekao, Klix.ba priprema čitatelje na razdor, nagiranje Bazdulja i njegove reakcije. Ponavlja ranije rečenice koje od Bazdulja prave nečovjeka te ističe kako Bazdulj „vrijeđa žrtve“. U takvoj atmosferi, za prosječnog Klix.ba čitatelja i stanovnika BiH, potpuno je nebitno šta stvarno Bazdulj govori. Njegova reakcija će samo još više pojačati mržnju jer po pripremi koju je Klix.ba napravio, Bazdulj kao nečovjek i nema pravo na reakciju. Kada konačno i donosi njegove rečenice, Klix.ba Bazduljev tekst prekida upadicama poput „žestoko je kritizirao Sarajevo“ i „čak je i ismijavao Sarajevo Film Festival“. Formulacija „čak i“ se koristi kako bi se reklo otprilike „još i to“, da se dodatno pojača dojam o Bazdulju kao neprijatelju koji vrijeđa Bošnjake.

Nakon medijske pripreme koja je stvorila sliku o Bazdulju kao o zlobniku koji orgija po grobovima, oglašavaju se udruženja žrtava, također zaboravljajući pitati Bazdulja za mišljenje i zaboravljajući njegovu tvrdnju kako se uopšte ne radi o Višegradu. Udruženje dopušta da ih se uvuče u javni linč. Na ovaj način izdaju svoju misiju čuvanja uspomena na žrtve i dopuštaju da te žrtve postanu alat za tuđu korist. Umjesto poštovanja, žrtve se u interesu Klix.ba koriste kao sredstvo dolaska do klikova.

U tekstu od 12. maja Klix.ba prenosi reakciju Udruženja žrtava i svjedoka genocida koje tvrdi kako Bazdulj „uživa nad masovnim grobnicama“. Ovom rečenicom udruženje prihvaća sliku koju je stvorio Klix.ba, o Bazdulju kao nečovjeku koji je namjerno došao u Višegrad, namjerno sa negatorom genocida, da namjerno fešta nad grobovima žrtava. Bez obzira što se takvo nešto nikada nije desilo i što su namjere bile drugačije, priča je stvorena i mnogi samo dalje jašu na tom valu mržnje.

Samo saopštenje u nastavku ispravno ukazuje da se Handkea ne može promatrati samo kao umjetnika već se mora uzeti u obzir i njegovo moralno posrnuće kao negatora genocida, ali Klix.ba ovo zanemaruje. Umjesto toga u naslovu ističe: „Udruženje žrtava genocida pisalo Bazdulju: S Handkeom ste "uživali" nad grobovima žrtava.“

Namjerno se ignorira sva ona ispravna i zrela moralna kritika druženja s Handkeom iz saopštenja, i u naslovu se ističe „uživanje nad grobovima žrtava“. Cilj Klix.ba portala jeste ne da se istraži, propituje i raspravlja moralnost Bazduljevog čina, pa čak ni to da se ustanovi gdje se fešta stvarno održala, već da se Bazdulja mrzi i progoni, kako bi ostrašćeni čitatelji dolazili na Klix.ba, iskazivali svoju mržnju, ostavljali komentare i povećavali broj posjeta portalu.

Istog 12. maja Klix.ba po istom principu prenosi i reakciju Nure Bazdulj-Hubijar, majke Muharema Bazdulja, koja u svojoj reakciji na saopštenje Udruženja žrtava i svjedoka genocida navodi kako razumije bol Majki Srebrenice, poziva na oprost i na kraju ističe kako su po njenom sinu „pljuvali oni koji su u svakom aspektu života i rada neuporedivi s njim. S njima ne želim komunicirati na bilo koji način. Neka se sjete 'Ko nema nijedan vlastiti grijeh neka baci prvi kamen'“. Zapravo je Nura Bazdulj Hubijar pozvala na mir, razumijevanje i dostojanstvo te na neki način htjela zaštititi sina od javnog linča prepunog „niskih strasti“ i iskonskih emocija poput mržnje.

Međutim, od njenog teksta koji poziva na poštovanje bola potomaka žrtava, oprost, odmicanje od mržnje i dostojanstvo, Klix.ba stvara tekst u kome se Nura Bazdulj Hubijar ograđuje od sina. Njen tekst neodređeno tvrdi: „Ne tražim razumijevanje (ni ja ga ne nalazim), ni opravdanje koje također ne nalazim, niti bih imala obraza tražiti oprost.“, što se može odnositi na postupke Muharema Bazdulja, ali i ne mora. Ipak, Klix.ba uzima upravo tu rečenicu za naslov teksta i u prvom pasusu predstavlja tekst kao da ni Nura Bazdulj Hubijar ne može opravdati sina Muharema Bazdulja: „Potresena književnica je uputila poruku Majkama Srebrenice, navodeći da ni sama ne može naći opravdanje za postupke njenog sina.“ Postupci njenog sina niti njen sin se u tekstu Nure Bazdulj Hubijar uopće ne spominju. U tekst ih ugrađuje Klix.ba kako bi nastavio sa svojom kampanjom mržnje.

Nakon majskog linča od nekoliko tekstova, Muharem Bazdulj odjednom postaje zanimljiva tema za Klix.ba, portal koji je ranije ignorirao sve njegove knjige, kolumne i nagrade. Nakon linča, kada Bazdulj postaje zanimljiva tema, Klix.ba donosi novi tekst o Bazdulju prvom prilikom kada se to moglo iskoristiti za nastavak mržnje i nove klikove. U tekstu od 13. jula 2021. godine Klix.ba izvještava kako je Bazdulj imenovan za člana Upravnog odbora Javnog radiotelevizijskog sistema Srbije.

Takva vijest bila bi potpuno nebitna i zaboravljena kao i sve Bazduljeve nagrade, da ranije nije urađena medijska priprema po kojoj je Bazdulj postao fokus bošnjačke javnosti. Klixov tekst u jednom pasusu navodi Bazduljevo imenovanje, a u preostala tri pasusa ponavlja ranije teze o zabavi s negatorom genocida, grljenju s Handkeom i odgovoru Bazdulja iz kojeg se izdvaja samo jedna jedina riječ: „histerije“. Od čitave Bazduljeve reakcije, Klix.ba izdvaja samo to da je Bazdulj rekao kako su: „sve reakcije na njegovo druženje produkt sarajevske "histerije", dodatno ga prikazujući kao bezobraznog čovjeka.

Sam tekst aludira kako je Bazdulj „srpski čovjek“ te da je možda čak i nagrađen imenovanjem jer je slavio s negatorom genocida. Naravno, nigdje to direktno ne piše u tekstu, ali nije teško shvatiti kakve će zaključke čitatelji sami donijeti. I Klix.ba je toga svjestan jer inače ne bi ni objavio takav nebitan tekst. Jednostavno ne bi nikome bio zanimljiv. Čitava bitnost teksta i razlog za objavu su upravo zaključci koje će čitatelji donijeti kad vide naslov i zbog toga kliknuti na tekst, da vide kako je to Bazdulj „nagrađen od strane Srba“ jer „slavi s negatorom genocida“.

U ovom zasad posljednjem tekstu o Bazdulju Klix.ba piše kako je Oslobođenje prekinulo suradnju s Bazduljem i navodi da je Bazdulj: „u nemilost dijela bh. javnosti došao nakon što se u maju pojavio snimak zabave iz Višegrada“, kao da je neko drugi, a ne Klix.ba stvarao linč protiv Bazdulja, huškao javnost na njega i od zabave s Peterom Handkeom stvarao bal vampira na grobovima žrtava. Kako bi se dodatno zaštitio od linča koji je i sam izazvao, da ga ne bi okrznuo nekim slučajem, Klix.ba tekstove donosi nepotpisano, samo uz inicijale autora. Portal Klix.ba potpuno „pere ruke“ od linča koji je sam izazvao, odbacujući bilo kakvu odgovornost za vlastite tekstove, sramoteći i dodatno potirući novinarsku profesiju u Bosni i Hercegovini.

Rezultate Klix.ba medijskog linča nije trebalo dugo čekati. U stotinama komentara ispod tekstova o Bazdulju, na Klix forumu, na društvenim mrežama, a sigurno i po kahvama i uz nargile, Bazdulja i njegovu porodicu se sirovo vrijeđa, ismijava i poziva se na nasilje. Spominje se čak i njegova sestra koja se proglašava za prostitutku, iako nikakve veze sa cijelom pričom nema. Jednostavno je kolateralna žrtva linča Muharema Bazdulja

Nije teško pronaći komentare u kojima se govori šta sve Bazdulju „treba“ uraditi. U takvoj masi poziva na ubojstvo, uvrede na račun Bazduljevog fizičkog izgleda su gotovo pa zanemarive. Gotovo, ali nisu. I te uvrede imaju isti cilj – predstaviti Bazdulja kao nečovjeka kome se može uraditi sve. I cilj je postignut.

Nedavno je i gradsko vijeće Bihaća proglasilo Bazdulja nepoželjnim u ovom gradu, bez obzira na stvarnu krivicu, bez obzira na to što vijeće nema pravo proglašavati ljude nepoželjnima i bez date prilike Muharemu Bazdulju da odgovori na optužbe. Jer u bh. javnom linču nema mjesta razgovoru, čak ni svađi dvije strane. Jedna strana će početi linč bez milosti jer misli kako ima moralno pravo na to, a druga strana će biti zgažena. Zbog otpjevane pjesme u kafani, Muharem Bazdulj ostao je bez angažmana u Oslobođenju, „zabranjen“ mu je dolazak u Bihać, širom Bosne i Hercegovine je nepoželjan, svaki budući angažman u BiH mu je otežan, a sigurnost narušena. Upravo ono što je javnost i željela uraditi, a Klix.ba joj je u tome pomogao. Te usput i zaradio.

Klix.ba u svojim tekstovima potpuno je onemogućio komunikaciju i sve sveo na izlive mržnje. Podvlađivao je bošnjačkoj javnosti kao svojoj najmnogobrojnijoj publici. Sve ono što je ta javnost željela čuti, čula je. Sve ono što nije željela čuti, Klix.ba je prešutio. Bošnjačka javnost se protivila dodjeli Nobela Handkeu. Zbog toga se Klix.ba ponaša kao da Handke nikad nije ni dobio Nobelovu nagradu. Ni jednom to nije spomenuo, a publika ga je nagradila mnoštvom klikova koji se pretvaraju u mnoštvo maraka. Radi tih maraka Klix.ba se, baš kao i bošnjačka (i ukupna bh) javnost odmakao od stvarnosti i odlučio je zaboraviti šta je stvarnost, a šta su želje. Brisanje te granice priskrbilo je novac.

Ni jedna reakcija podrške nije objavljena, nije bilo razgovora s drugom stranom niti pokušaja da se dođe do objašnjenja. Jedini cilj bio je stvoriti javni linč i onda od tog linča profitirati. I Klix.ba je ponovo uspio u tome. Samo šest tekstova o Bazdulju ima više od 2000 komentara, a najčitaniji komentari po 700 i više lajkova. Ogroman broj posjeta.

Od Muharema Bazdulja je napravljena hodajuća meta, nečovjek koji slavi na grobovima žrtava zajedno sa zločincima, zvijer koja je nepoželjna i kojoj se može reći ili uraditi šta god se hoće. Kao rezultat linča, za prosječnog čitatelja portala Klix.ba Muharem Bazdulj više nije čovjek.

Autor: Dino Šakanović, Prometej.ba

Stavovi iznijeti u tekstu pripadaju autoru, ne nužno i uredništvu portala Prometej.ba

Od autora, koji se trudio ovako dugo pisati, veca je budala samo onaj koji ovo procita.

Dantejebo, pored Farme i fudbala, neko se toliko ozbiljno bavi sa ovim stvarima.

[Bayone]

Život u Sarajevu može biti jako dobar ako upadneš u pravo društvo. Bazdulj i nije kompetentan da sa tog aspekta poredi Beograd i Sarajevo. Možda bi komparacija Beograda sa Travnikom bila primjerenija miharemovom pogledu na svijet.

[ExNihilo]

ne ulazi raspravu s tim likom
prepametan je, sa'ranit cete u 5 recenica

Ako misliš na ExNihila, rasprave sa njim nisu mi nikakva nepoznanica.

Najteže je voditi, u ovakvim slučajevima, rasprave na temu autoviktimizacije sa onim čije argumenti tuknu na autošovinizam.

Koji argumenti?

[Škobo Habu]

Koji argumenti?

Svaki onaj argument koji počinje sa Bazduljevim doživljajem današnjeg Sarajeva.

[ExNihilo]

Koji argumenti?

Svaki onaj argument koji počinje sa Bazduljevim doživljajem današnjeg Sarajeva.

Pitam te konkretno jer si se referirao na mene - koji argumenti tuknu na autošovinizam?

[Škobo Habu]

Život u Sarajevu može biti jako dobar ako upadneš u pravo društvo. Bazdulj i nije kompetentan da sa tog aspekta poredi Beograd i Sarajevo. Možda bi komparacija Beograda sa Travnikom bila primjerenija miharemovom pogledu na svijet.

Nije ovdje u pitanju standard života, već stereotipizacija Sarajeva kao borgovske kotline u kojoj svi isto misle, jedu, djeluju.

Ja se već slomi dokazivajući kako su Bazduljeve teze paradoksalne, odnosno uklapaju se u narativ koji o Sarajevu ima većina srbijanskih medija.
Paradoksalne u smisli da sam Bazdulj odbija da živi u atmosferi u kojoj se generacije rođene poslije rata nazivaju "uzp-ovcima" ili "genocidašima", što je opet usko gledište, jer se tako fokusirao na jedan geografski komad ove države, tako da ispada da tamo gdje su većina Hrvati i Srbi - takve bolesne atmosfere nema. Bazdulj zaboravlja da je prije pet godina otvarao po Srbiji izložbe o "Mladoj Bosni", čiji je pokrovitelj bio Milorad Dodik. Isti onaj Milorad koji je u to doba iznosio najpogrdnije optužbe na račun Bošnjaka, a o samom Sarajevu sve najgore.

Eto, takav nam Bazdulj danas morališe i govori o dubokom provincijskom kalu u koje je zaglibilo Sarajevo.

[Škobo Habu]

Pitam te konkretno jer si se referirao na mene - koji argumenti tuknu na autošovinizam?

Pogrešno si me razumio. Nisam mislio na tebe, već na one koji se načelno slažu sa Bazduljem bez da ulaze u referentno polje samog Bazdulja kroz sve ove godine. Bazduljeve zamjerke na današnje Sarajevo uveliko tuknu na autošovinizam.

[konektovan]

Hebo muharema,..da niste napravili temu ne bi ni znao ko je lik ..

[¤ jelena ¤]

Uopšte me ne vrijeđa, samo sam ga nazvala kretenizmom. PaNsionirani...pa još ljubitelji logike. Brate mili...kretenizam.

A Muharemu svaka čast na tekstu, to i dalje stoji...

Najiskrenije se nadam da je nagrada Vendersu posljedica onog sazrijevanja o kojem Bazdulj piše, a ne licemjerja i neprincipijelnosti - najblaže rečeno.

My bad. Ne pravdam se, ali kada kucam na mobitelu napravim more tipfelera, tako da više imam fobiju od kucanja. Zato sada kucam sa laptopa.

Krenimo redom...Wenders je i prije deset godina imao premijeru na SFF, i tada je bio prisan prijatelj sa Hendkeom, a koliko me pamćenje služi, Muharem je bio u Danima i nije moralisao na način na koji to danas radi, niti je u SFF vidio - provincijski kič.

Ja ne znam zašto se ti uopšte tako grčevito držiš za Wendersa, odnosno slijediš slijepo Bazduljevu logiku, kada je on otvoreno priznao da se u mnogim stvarima ne slaže sa Hendkeom, ali ga smatra velikim umjetnikom. Obrni-okreni, niti je Wenders pisao pamflete za srpske novine poput Hendekovog teksta "U svetu Velike Laži" iz 1996 godine, niti je istupio iz Katoličke crkve, i to javno, zbog bombardovanja Srbije '99. godine, te, na koncu, nije primio Dodikova odlikovanja koja su primili i presuđeni ratni zločinci. Tako da stvarno meni nije jasno zbog čega bi u tom smislu trebali staviti znak jednakosti između Wendersa i Hendkea?

Samo zato što mu je spjevao poemu zbog Nobelove nagrade?

Ako idemo još dalje, onda postoji dosta reditelja koji su pored SFF-a, posjetili i Kusturicin festival na Mokroj Gori, pa bi im, po toj logici, trebalo zabraniti da dolaze u Sarajevo, zar ne?

Što se tiče Kusturice & co... ne vidim zašto bi se Vendersovo viđenje Handkeovog Nobela uopšte poredilo sa njihovim kad je Sarajlijama, (ne svima! glasnoj većini!), neprihvatljivo i jedno i drugo i spremni su vrijeđati i dovesti u neprijatnu situaciju sve one koji misle da je Handke zasližio Nobela....bez obzira na argumente koji se tiču isključivo umjetničke vrijednosti i veze nemaju sa ideologijom srbovanja.

Kažem, spremni su vrijeđati sve one koji misle da je Handke zaslužio Nobela....sve, osim Vendersa kome dadoše svoje Srce.

E, kad je tako, onda...ko god je tih dana - dok je Sarajevu još uvijek smetalo to što je Handke dobio Nobela - bio izvrijeđan ili doveden u neprijatnu situaciju, proglašen ovakvim ili onakvim jer je govorio isto ovo što govori Srcem Sarajeva nagrađeni Vim Venders, naravno da će reći: svaka čast za ovaj tekst, Muhareme Bazdulj.

Ne vidim u čemu je problem.

Aha, sad se logika mase uspostavlja kao nekakav standard za cjelokupnu javnost po pitanju famoznog "političkog Sarajeva"!?
Samo ne znam zašto se logika mase ne uzima kao početni kojeficijent za "politički Beograd", recimo, u kojem je jedan Anri Levy napadnut, odnosno gađan tortom na Beldocksu?

Već je neko kačio Pašovićevu otvorenu polemiku sa Wendersom po tom pitanju, još od prije deset godina. Je l' ko tražio od ovdašnjih filmadžija ili intelektualaca da se zabrani dolazak Wendersu u Sarajevo!? Koliko se sjećam - nije.

Ono što ti ne razumiješ, a to je vrlo očito, jeste da licemjerje nad kojim se Bazdulj zgražava u Sarajevu, itekako egzistira i u samom Beogradu, samo Bazdulju ne pada na pamet da o tome piše. Je l', vođeni onom tipičnom provincijskom logikom, kako to sam Bazdulj definiše, u Beogradu postoji više čaršija, a ne samo jedna, a njegova se "objektivnost" svodi na ono što je njemu isplatljivo pisati.

Ne znam čemu ovoliko drame oko kritike na račun šutnje Sarajlija o nagradi Srce Sarajeva, uručenoj Handkeovom prijatelju Vimu Vendersu, čovjeku koji misli da je Nobelova nagrada za književnost za 2019. godinu otišla u prave ruke....

Šutnja Sarajlija traje i dalje....

Dakle, niko nije spominjao nikakvo "političko Sarajevo", niti je iko spominjao zabrane dolaska u Sarajevo....osim tebe .....samo je Muharem Bazdulj, Vendersov istomišljenik po pitanju Handkeovog Nobela, iskritikovao sarajevsku javnost koja sad šuti i sarajevske intelektualce koji sad šute...a ne tako davno su pisali nekakve peticije i figurativno rečeno slali na "strašni sud" one koji se usudiše misliti i reći da je Handke veliki pisac koji je zaslužio Nobela davno prije pojave Miloševića na političkoj i haškoj sceni...dok danas jednom koji tako razmišlja daju nagradu Srce Sarajeva.

I toliko.

Malo čitanja s razumijevanjem, a ne imputiranja onog što se želi pročitati, ne bi bilo na odmet.

[eltroxin]

Pomiješao si RTS sa režimskim televizijama tipa Pink, Happy, RTRS, Federalna TV, Hayat, TVHB...
RTS je najbolji i najobjektivniji javni servis u regionu

https://www.klix.ba/vijesti/regija/twi ... /210816167

[Bayone]

Život u Sarajevu može biti jako dobar ako upadneš u pravo društvo. Bazdulj i nije kompetentan da sa tog aspekta poredi Beograd i Sarajevo. Možda bi komparacija Beograda sa Travnikom bila primjerenija miharemovom pogledu na svijet.

Nije ovdje u pitanju standard života, već stereotipizacija Sarajeva kao borgovske kotline u kojoj svi isto misle, jedu, djeluju.

Ja se već slomi dokazivajući kako su Bazduljeve teze paradoksalne, odnosno uklapaju se u narativ koji o Sarajevu ima većina srbijanskih medija.
Paradoksalne u smisli da sam Bazdulj odbija da živi u atmosferi u kojoj se generacije rođene poslije rata nazivaju "uzp-ovcima" ili "genocidašima", što je opet usko gledište, jer se tako fokusirao na jedan geografski komad ove države, tako da ispada da tamo gdje su većina Hrvati i Srbi - takve bolesne atmosfere nema. Bazdulj zaboravlja da je prije pet godina otvarao po Srbiji izložbe o "Mladoj Bosni", čiji je pokrovitelj bio Milorad Dodik. Isti onaj Milorad koji je u to doba iznosio najpogrdnije optužbe na račun Bošnjaka, a o samom Sarajevu sve najgore.

Eto, takav nam Bazdulj danas morališe i govori o dubokom provincijskom kalu u koje je zaglibilo Sarajevo.

Nisam mislio na standard već na nešto drugo. Sarajevo je previše kompliciran grad da bi Bazdulj, koji je kroz njega samo prohujao od Travnika do Beograda (konačnog odredišta), mogao biti ekspert za njega u svojim umotvorinama. Zato on generalizije i potpuno suprostavljene i nemoguće opcije svodi na istu ravan.

U Sarajevu čak ima i neke svoje pristalice - bazduljoide. Jer Muharem ( koga trese ozbiljna kriza identiteta) u svojim haotičnim lutanjima ponekad ubode i koje zrno. To je dovoljno da se pojedinci zalijepe za taj jedan dio, potpuno ignorišući njegov opus promašenih analiza i opservacija.

Kao dokaz da pripaze svoje, na temi ima i pojava vučićevog snsd bota, koji iskusno lijepi linkove i botovski zaključuje da ako ne gledaš RTS onda mora da gledaš Hayat.

[seln]

Gdje ja stadoh, ti produzi...

[Hajvan]

Srbo-četničke fekalije

[Škobo Habu]

Ne znam čemu ovoliko drame oko kritike na račun šutnje Sarajlija o nagradi Srce Sarajeva, uručenoj Handkeovom prijatelju Vimu Vendersu, čovjeku koji misli da je Nobelova nagrada za književnost za 2019. godinu otišla u prave ruke....

Šutnja Sarajlija traje i dalje....

Prvo, ne razumijem konstataciju o "šutnji Sarajlija"!?

Je l' se to hajka iz dijela kulturnog prostora prenosi na čaršiju, odnosno stanovnike Sarajeva, od kojih barem 80% za Hendeka nije ni čulo, a za Bazdulja tek sa ovim slučajem na Mokroj Gori?

Glupo je sa tvoje strane svoditi cio problem sa Bazduljem, Hendkeom i sličnim "egzilantima" na Sarajevo kao geografski pojam, jer je u pitanju javnost, a to ne znači da su svi građani Sarajeva involvirani u kompletna dešavanja, što je, jebi ga, čista generalizacija, a ja se cijelim svojim bićem, evo, borim protiv tih vaših generalizacija bazuljevske provenijencije.

Ako je išta kretenizam, po tom pitanju, to je tvoja mentalna projekcija cijelog problema. Bazdulj ima sukob sa sarajevskom javnosti već odavno, a ta javnost nije čisto bošnjačka, niti je čisto desničarska, kako se to pokazuje, već ima problem i sa ovdašnjim liberalima, građanskom opcijom, tipičnim ljevičarima svih fela. On, generalno, ima problem sa svima koji nešto znače za javni život u Sarajevu: od Dine Mustafića do Filipa Mursela Begovića.
Od Mire Purivatre i SFF-a do Edina Zubčevića i JazzFesta.

I umjesto da analiziraš zbog čega je to tako, ti konstantno mantraš jednu te istu bazduljevsku retoriku, za koju smatraš da je nevina i umiljata k'o panda iz Sečuana. Da nije tako ne bi je se držala kao pijan plota. Teško onome kome je bazduljevska logička hladovina odmor za mozak.

Dakle, niko nije spominjao nikakvo "političko Sarajevo", niti je iko spominjao zabrane dolaska u Sarajevo....osim tebe .....samo je Muharem Bazdulj, Vendersov istomišljenik po pitanju Handkeovog Nobela, iskritikovao sarajevsku javnost koja sad šuti i sarajevske intelektualce koji sad šute...a ne tako davno su pisali nekakve peticije i figurativno rečeno slali na "strašni sud" one koji se usudiše misliti i reći da je Handke veliki pisac koji je zaslužio Nobela davno prije pojave Miloševića na političkoj i haškoj sceni...dok danas jednom koji tako razmišlja daju nagradu Srce Sarajeva.

I toliko.

Malo čitanja s razumijevanjem, a ne imputiranja onog što se želi pročitati, ne bi bilo na odmet.

Ja koliko vidim ti nisi uopšte ni pročitala šta sam je napisao u ponjavi od posta.

Problem sa Wendersom i njegovim prijateljstvom sa Hendkeom je slučaj koji je riješen prije deset godina. Zar ti to treba stalno papagajski ponavljati. Čovjek je objasnio svoj odnos sa austrijskim nobelovcem.

Vim Wenders se ni u kom slučaju nije stavio otvorenu na stranu koju je izabrao Hendke. Vim Wenders se nikako ne uklapa u andrić-gradsku viziju ovdašnje historije, u smislu kojem se koristi Hendke, odnosno sam u njoj učestvuje.

Centralni problem Bazdulja nije u tome što on cijeni Hendkea kao umjetnika ili što je prijetlj sa njim na način na koji je to Vim, već što je dio jedne ideološke škole, koja je duboko mitomanska, a čije je sjedište Andrić-Grad. Centralni problem Bazdulja je kada druguje sa osobom koja je po Happy televiziji izjavljuje kako ja na Kazanima ubijeno 1500 do 3000 Srba, iako zna da to nije istina, niti se trudi da takve mitološke prikaze demantuje.

Ali se zato bavi mitologijom koja dolazi iz Šehera, i od nje spašava glavu po Srbiji.

[Piaty]

A sto je ovo toliko bitno?

Meni je fascinantno koliko poznajete prilike oko novinara Muharema (on je novinar jelde)... a ne mogu da shvatim zasto je to bitnije od npr. toga da li Rizo Hamidovic navija za Zeljeznicar ili Sarajevo?

[Škobo Habu]

Nisam mislio na standard već na nešto drugo. Sarajevo je previše kompliciran grad da bi Bazdulj, koji je kroz njega samo prohujao od Travnika do Beograda (konačnog odredišta), mogao biti ekspert za njega u svojim umotvorinama. Zato on generalizije i potpuno suprostavljene i nemoguće opcije svodi na istu ravan.

U Sarajevu čak ima i neke svoje pristalice - bazduljoide. Jer Muharem ( koga trese ozbiljna kriza identiteta) u svojim haotičnim lutanjima ponekad ubode i koje zrno. To je dovoljno da se pojedinci zalijepe za taj jedan dio, potpuno ignorišući njegov opus promašenih analiza i opservacija.

Kao dokaz da pripaze svoje, na temi ima i pojava vučićevog snsd bota, koji iskusno lijepi linkove i botovski zaključuje da ako ne gledaš RTS onda mora da gledaš Hayat.

Boldano je suština Bazduljeve pseudologike.

U jednoj raspravi sa predstavnikom antifašista Srbije isti je Bazdulja okarakterisao kao nekoga ko se da čitati sve dok ne uđe u polje historije, gdje se njegovo neznanje najbolje zrcali. Sve vrvi od nemuštih alegorija, pogrešnih procjena, paralela koje su samo njemu i njegovim obožavaocima smislene.

Njegovo glorifikovanje Gavrila Principa je već postalo stvar kulta. On je stručnjak za Jugoslaviju, iako je u njoj rođen prije mene možda dvije godine ranije. Njegove pseudohistorijske opservacije se najbolje daju uočiti na Bačanovićevom "Preokretu".

U jednoj kolumni tvrdi da je Kneževina Srbija prva u Evropi priznala Islam kao ravnopravnu religiju što je najobičniji historijski falsifikat.
U samo ustavu Kneževine stoji kako je vladajuća religija - hrišćanstvao, odnosno paravoslavlje, pa se postavlja pitanje kako može biti nešto ravnopravno sa "vladajućom religijom"? Kao drugo, progoni i iseljavanje muslimanskog i jevrejskog stanovništva su i pored zakona nastavljeni, pogotovo njihova asimilacija. Da ne ulazim dublje u sva dešavanja iz XIX stoljeća, želi samo ukazati koliko je njegov metod površan, a samim tim i opasan po ono što su historijske činjenice. Takav pristup je čisto mitomanski, i čudo je da ga glavni urednik portala za koji piše ne uputi u neke činjenice iz tog perioda,a koje su mu, kao historičaru, veoma poznate.

[doktor78]

Simptomatično je kako kolumnisti svoje uratke prilagode senzibilitetu publike koja prati određeni portal, novinu i sl.
Tu ne mislim samo na Bazdulja, evo na prvu mi pada na pamet Jergović iz perioda kada je pisao kolumne za "Politiku".
Helem, tako i Bazdulj svoje kolumne u "Glasu Srpske" piše na način da uglavnom izazivaju odobravanje većine čitalaca iz RS-a.
Ovdje je prilično nezapaženo prošla kolumna u kojoj poredi smjenu Savke i Tripala iz '71. sa eventualnom smjenom Cvijanovićke i Dodika iz '21.
Rijetki su oni kao Dežulović koji imaju cojones pa da u sarajevskim novinama pišu o Kazanima, beogradskim o hladnjačama, ljubljanskim o Janši i sl.

[¤ jelena ¤]

@Škobo Habu

Mnogo štošta ti ne razumiješ, ali te to ne sprječava da i dalje postaš ponjave koje veze nemaju sa onim što ti se napiše i što se sagovornik više trudi da izbjegne tvoju glupost, ti je sve više, uporno ponavljaš.

U skladu s gore navedenim dva podatka:
prije deset godina Handke nije bio nobelovac, ni Venders laureat nagrade Srce Sarajeva.
A ako pažljivo čitaš ono što sam pisala valjda ćeš primijetiti da se sve vrti upravo oko te dvije nagrade i to s razlogom.


Je li bilo nekih negativnih komentara u medijima, od strane sarajevskih novinara i intelektualaca, o dodjeli nagrade Srce Sarajeva Vimu Vendersu, čovjeku koji nema nikakvih moralnih dilema oko dodjele Nobela Handkeu?

Otkad Sarajlijama (ne svima, ponavljam, nego onima kojima je smetalo i koji su se oglasili po tom pitanju u javnosti, po društvenim mrežama i medijima nakon dodjele Nobela Handkeu) više nije problem to što neko cijeni Handkea i kao pisca i kao čovjeka?

Lijepo je tome svjedočiti, barem kada je riječ o Handkeu kao piscu, što se mene tiče, samo pitam otkad je to tako....i otkud to sad odjednom.

Opet ću ponoviti....nadam se da je riječ o onom sazrijevanju koje navodi Bazdulj, a koje i priliči glavnom gradu jedne savremene države 21.vijeka.

Da li je zaista tako, vrijeme bi trebalo pokazati....

[Osmi Socrates]

Meni je ovaj lik (Bazdulj) beznačajan, ali je čitavo njegovo kvaziinzelektualno koprcanje interesantno iz više razloga. Kažem kvaziinzelektualno, jer on se sa intelektom sastavio nije. Dovoljno je, barem meni, da ga vidim kako priča i da zaključim kakvi se katastrofalni muljevi mućkaju u njegovom mozgu. Tako normalni ljudi ne komuniciraju.

Al', eto, da prokomentarišem dvije stvari. Prva je ovo njegovo skretanje priče na Vendersa. Lično, meni je Venders precijenjen reditelj ali to nema nikakve težine. Lični dojam. Isto kao što mi i Handkeov književni patos smeta. Ili što mi Andrićeva krajnja proračunatost i hladnoća izaziva povraćanje. Pa da su svi zajedno jedini Nobelovci na svijetu. Svejedno, to su ovom smiješnom liku glavni junaci. Pa ih spominjem. Ni Kusturica mu nije napravio značajan film ima sto godina.

Dakle, Venders. Venders je Nijemac, drug sa Handkeom sto godina, zajedno stvarali od mladosti, itd., on nema nikakvu odgovornost da se očituje o moralnosti svih Handkeovih činova. Niti se može očekivati od Vendersa da zna dovoljno o istoriji Bosne, Jugoslavije, raspada Jugoslavije da bi mogao pričati o moralnosti Handkeovih činova tokom raspada Jugoslavije.

Bazdulj je Bosanac, Bošnjak, proživio agresiju na BiH, bio svjedok sprovođenja plana da se istrijebi čitav jedan narod u BiH, bio je i potencijalna žrtva takvog plana. On ima odgovornost da Handkeove činove što se tiče BiH, Jugoslavije, rata u Jugoslaviji, itd. moralno okvalifikuje. Dakle, kada poredi sebe sa Vendersom, Muharem priča nevjerovatne gluposti. Kao dijete kad ga uhvatiš u laži. Pa skreće priču na desete stvari.

Druga stvar je Bazduljevo jugoslovenstvo. On se smatra Jugoslovenom. Nakon svega, nekako mi se čini da potenciranje jugoslovenstva i 30 godina nakon raspada Jugoslavije neizbježno mora čovjeka koji to radi odvesti u relativizaciju zločina koji su počinjeni u ratu devedesetih. Drugim riječima, budalaš koji je Jugosloven i danas mora dovesti sebe do relativiziranja genocida u Srebrenici, naprimjer. I to je sav apsurd današnjeg jugoslovenstva.

Na stranu to što bi Bazdulj možda trebao shvatiti da su mu Jugoslaviju srušili srpski političari. Toliko mu je bar idol Kusturica priznao. Samo što je on ponosan zbog toga. Ja o narodima ne bih.

[Chmoljo]

Nisam znao da je i venders u upravnom odboru rts-a.

[Škobo Habu]

@Škobo Habu

Mnogo štošta ti ne razumiješ, ali te to ne sprječava da i dalje postaš ponjave koje veze nemaju sa onim što ti se napiše i što se sagovornik više trudi da izbjegne tvoju glupost, ti je sve više, uporno ponavljaš.

U skladu s gore navedenim dva podatka:
prije deset godina Handke nije bio nobelovac, ni Venders laureat nagrade Srce Sarajeva.
A ako pažljivo čitaš ono što sam pisala valjda ćeš primijetiti da se sve vrti upravo oko te dvije nagrade i to s razlogom.


Je li bilo nekih negativnih komentara u medijima, od strane sarajevskih novinara i intelektualaca, o dodjeli nagrade Srce Sarajeva Vimu Vendersu, čovjeku koji nema nikakvih moralnih dilema oko dodjele Nobela Handkeu?

Otkad Sarajlijama (ne svima, ponavljam, nego onima kojima je smetalo i koji su se oglasili po tom pitanju u javnosti, po društvenim mrežama i medijima nakon dodjele Nobela Handkeu) više nije problem to što neko cijeni Handkea i kao pisca i kao čovjeka?

Lijepo je tome svjedočiti, barem kada je riječ o Handkeu kao piscu, što se mene tiče, samo pitam otkad je to tako....i otkud to sad odjednom.

Opet ću ponoviti....nadam se da je riječ o onom sazrijevanju koje navodi Bazdulj, a koje i priliči glavnom gradu jedne savremene države 21.vijeka.

Da li je zaista tako, vrijeme bi trebalo pokazati....

Kad ti osoba koji cijelo vrijeme ponavlja jedno te isto poruči kako ne razumiješ osnovno polazišta o kome govori, a da za svo to vrijeme ne ponudi niti jednu drugu vrstu argumentacije, osim, naravno, one Bazduljeve, onda je jasno da ta osoba ima dosta suženu percepciju, te da je u stanju da je do sada proširi, mimo Bazduljeve koja joj služi kao polazište, to bi već uradila.

Iznjela barem par primjera ili argumenata zašto je Bazdulj u konkretnom primjeru dotakao sam vrh logičke pravdoljubivosti, a svi mi ostali bezdan vlastitog besmisla, odnosno patos provincijalne svijesti?

Đabe je tebi crtati da je prije deset godina Wenders bio prijatelj sa Hendkeom na isti način kao i danas, te da ga niko u Sarajevu nije gađao tortom ili verbalno vrijeđao, kao što se to desilo sa Levijem u Beogradu, što su čak neki mediji, u kojima je Muharem drag gost, i odobravali.
Ja imam osjaćaj da je čak Bazduljevim fanovima krivo što niko ne napravi eksces sa Wendersom u Sarajevu, samo da se potvrdilo ono što sam Bazdulj misli da je logično.

Đabe ti je i crtati da ni Bazdulj nije onaj od prije deset godina, te da nije mislio o Sarajevu ono što misli danas, već ga tada ni jedan književni žiri u to doba nije mogao promašiti, a njegovo mišljenje je bilo obavezno o svemu i svačemu.

Odustajem.

[Tanqueray]

Osnovni problem je da je generalno malo Bazdulja, ljudi koji bi korigovali sarajevski mainstream i doprinosili stvaranju gradjanskog drustva u kome drugacije misljenje ne znaci nista lose.

[¤ jelena ¤]

@Škobo Habu

Shvati sve napisano kao odgovor na tvoje pitanje: na čemu mu svaka čast? i biće ti valjda jasno zašto se sve vrijeme držim onoga što je Bazdulj napisao.

Dakle, svaka mu čast na onome što je napisao, a detalje koji su i meni važni sam već navela.

I to je to.