ako te pitaju wrote: ↑25/06/2021 19:25
Anquilla wrote: ↑25/06/2021 19:07
ako te pitaju wrote: ↑25/06/2021 18:46
Anquilla
Sud u Strasbourgu tvrdi da ne možete jednom Sejdić zabraniti da se kandidira za neku od funkcija.
Protokol 12 Europske konvencije...... Propisuje da svatko ima prava bez diskriminacije da bude biran na svim nivoima vlasti.
Čak 30 europskih zemalja nije ratifiicralo taj Protokol.
Europksi sud nam jasno poručuju da cilj kojem težimo ( država tri konstitutivna naroda i ostalih) možemo ostvariti a bez da ograničavamo pripadnike ostalih da imaju mogućnost da budu birani.
Dakle, ne može se Židovi ili Romu zabraniti da bira ili da bude biran. SLAŽEM SE
SUD nam poručujem, nađite mehanizam da konstitutivni narodi imaju legitimne predstavnike bez ograničavanje drugima da imaju mogućnost da budu birani.
Građanska država=nije vrijeme za to. Stav suda u Strasbourgu.
Da, ali i dalje ne stoji ono što si tvrdio u svom postu:
Navodi se i u odluci Sejdić Finci, da konstitutivni narodi u BiH moraju imati legitimne predstavnike
Sud u Strasbourgu neće reći kakav Ustav odnosno izborni zakon mora biti, ali isti sud kroz svoju odluku jasno navodi da u BiH nije vrijeme za vladavinu većine, a kao najprihvatljiviji prijedlog Venecijanske komisije isti navode onaj prijedlog u kojem se doslovno navodi da sva tri člana moraju imati legitimitet kod naroda, i da se izbor ovih kandidata
VRŠI U ETNIČKOM KLUBU NARODA ŠTO BI OSIGURALO DA KONSTITUTIVNI NARODI IMAJU OSIGURANE SVOJE INTERESE
Dakle, doslovno ta Odluka suda u Strasbourgu daje jak značaj predstavnicima konstitutivnih naroda koji imaju imat legitimitet naroda čije interese zastupaju.
Upravo je to ono što sam tvrdio u svom postu.
Nažalost. mnogi nisu pročitali Odluku Sjedić i Finci
Nije to prijedlog Venecijanske komisije, štaviše:
„1. Dopisom od 2. marta 2006., predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Sulejman Tihić zatražio je od Venecijanske komisije mišljenje o tri različita prijedloga u vezi sa izborima za Predsjedništvo ove zemlje. Ovaj zahtjev upućen je u okviru pregovora o ustavnim reformama koji su se vodili među glavnim političkim strankama u Bosni i Hercegovini. Pitanje izbora za Predsjedništvo ostaje da se riješi kako bi se postigao sporazum o sveobuhvatnom paketu reformi.
Ovo što ti citiraš, kao dokaz o nekim legitimnim predstavnicima jednostavno ne stoji.
Naime, Prijedlog III je prilično drugačiji:
Prijedlog III. značajnije se razlikuje od sadašnje ustavne strukture zbog uvođenja komplicirane procedure posrednih izbora za Predsjedništvo. Kako je već navedeno, Komisija se opredijelila za posredno biranje jednog predsjednika sa smanjenim ovlaštenjima. Ali, i u slučaju kolektivnog predsjedništva, Komisija opet daje prednost posrednom biranju.
Smatra se da bi članovi imali legitimitet ispred SVIH naroda u BiH, jer se izbor kandidata vrši od strane etničkih klubova, ali za iste treba da glasa većina delegata (ne većina iz etničkih klubova)
U okviru parametara ovog prijedloga, bilo bi prihvatljivije imati jednostavniju proceduru sa težištem na Predstavničkom domu kao tijelu koje ima direktni demokratski legitimitet osiguran od naroda u cjelini. Mogućnost imenovanja kandidata treba ostaviti članovima Predstavničkog doma, izbor kandidata može se vršiti u tri etnička kluba delegata u Domu naroda što bi osiguralo zastupljenost interesa sva tri konstitutivna naroda, a listu kandidata potvrdila bi većina delegata iz sastava Predstavničkog doma, i tako osigurala da sva tri člana imaju legitimitet kao predstavnici naroda Bosne i Hercegovine u cjelini.
Dakle, uopšte se ne radi o legitimnosti predstavljanja konstitutivnih naroda, nego se traži modus da izabrani predstavljaju sve narode u BiH.
Štaviše, kao i zamjerka ovom prijedlogu je navedeno da se ne bi spriječilo biranje pripadnika jednog od tri konstitutivna naroda, što se vidi kao realnost:
Postoje i drugi aspekti Prijedloga III. koji nisu u skladu s prioritetima koje je naznačila Venecijanska komisija. U svom navedenom Mišljenju, Komisija jeiznosila argumente u korist ukidanja Doma naroda. Davanje Domu naroda da ima značajnu ulogu u izboru Predsjedništva ne može se smatrati pozitivnim korakom.
Uloga kluba delegata na etničkom principu čini malo vjerovatnim da se izabere kandidat koji ne pripada nekom od konstitutivnih naroda. Ovo, međutim, nije karakteristično samo za ovaj prijedlog, nego predstavlja odraz političke realnosti.
Ovaj prijedlog barem osigurava da predstavnici „ostalih“ u Predstavničkom domu mogu učestvovati u glasanju, i da Srbi iz Federacije i Bošnjaci i Hrvati iz Republike Srpske nisu više u nepovoljnom položaju pošto bi njihovi predstavnici u državnom parlamentu mogli glasati po vlastitom izboru.
25. Čak i u okviru Kolektivnog predsjedništva mogu se naći poželjna rješenja za posredno biranje. Naprimjer, u okviru Predstavničkog doma mogu se imenovati liste od po tri kandidata koji ne dolaze iz istog konstitutivnog naroda ili grupe ostalih i onda glasati za neku od tih lista. Ovo bi onda bio drugačiji prijedlog a ne dopuna Prijedloga III.
Ovo ti i ja jednostavno ne čitamo jednako.
Dok ti smatraš da je navedeno da moraju konstitutivni narodi imati legitimne predstavnike, ja čitam da je kao zamjerka stavljena da nijedan prijedlog ne sprečava biranje predstavnika iz ova tri naroda, ali da bi, po Prijedlogu III, svi delegati morali glasati za svakog kandidata sa listi.
Eventualno bi svaki etnički klub + ostali delegirali kandidate, ali bi svi morali glasati za njih, te bi se smatrali predstavnicima svih naroda koji žive u BiH.