Bosanski putevi (magistralni, lokalni, regionalni) - all about

[So What!]

Izgradnja ceste Neum - Stolac odvija se po planu, završetak u februaru 2022.

Izgradnja ceste Neum - Stolac teče prema zamišljenom planu, završetak radova planiran je za februar 2022. godine.

Navode da su radovi na dionici Stari Neum - Broćanac u dužini 12 km završeni, a trenutno se izvode radovi na dionici Broćanac - Prapratnica u dužini tri km i dvije petlje Oskrušnica i Babin Do. Rok završetka tih radova je 1. juli 2021.

Također, očekuju da dionica Prapratnica - Hutovo u dužini 2,7 km i tunel Žaba dužine 975m budu završeni do kraja oktobra 2020.

Radovi na dionici Stolovi - Drenovac u dužini 8,95 km bi trebali biti okončani do kraja januara 2021.

Ugovoreni su i radovi na dionici Hutovo - Cerovica u dužini pet km i Cerovica - Stolovi u dužini 4,95 km, a rok završetka tih radova je 2. februar 2022.

Osim toga, neki od projekata koje JP Ceste FBiH trenutno izvodi ili su planirani za izvođenje sukladno Planu aktivnosti za 2020. su nastavak izgradnje Južne obilaznice Mostara, izgradnja obilaznice Stoca, rekonstrukcija tunela Crnaja na dionici Konjic - Jablanica, rekonstrukcija tunela Jasen na dionici Jablanica - Prozor, rekonstrukcija ceste Posušje - Grude - Široki Brijeg, izgradnja obilaznice Gruda, izgradnja dijela obilaznice Ljubuškog, rekonstrukcija crne tačke ne sjevernom ulazu u Mostar itd.

Kada je riječ o izvođenju radova u doba pandemije COVID-19, napominju da se svi izvođači i svi učesnici u projektima koje implementira JP Ceste FBiH strogo pridržavaju svih mjera i preporuka i provode sve preventivne mjere zahvaljujući kojima nisu imali slučajeva zaraze na gradilištima.

Dodaju da su se usljed zatvorenosti granica susretali s problemima nabavke i dostave materijala neophodnih za ciklus proizvodnje (npr. nabavka tečnih goriva, nabavka opreme za tunel Žaba, nabavka rezervnih djelova za postrojenja i strojeve angažovane na projektu itd.), ali ističu da su se izvođači uspješno snalazili u takvim okolnostima.

Klix

[Hercegoviina]

Stolac- Neum, trenutna dešavanja ( okolina Stoca)

[Hercegoviina]

[So What!]

Širbegović završio montažu mostovskih nosača između Gračanice i opštine Petrovo

Mostovi su oduvjek povezivali ljude i obale i zato je vrijednost ove donacije za kompaniju Širbegović Inženjering puno veća od materijalne i novčane od cca 30.000 KM.

"Donacija glavnih nosača za most između opštine Gračanica i Petrovo predstavlja za nas veliko zadovoljstvo i čini nas jako sretnim jer se radi o mostu koji povezuje dvije opštine i dva entiteta", kazali su iz ove kompanije.

Ovo je sedmi most za koji su donirali glavne nosače i u granicama svojihmogućnosti nastavit ćemo sa ovakvim donacijama na prostoru cijele BIH.

Akta

[So What!]

Mitrović: Prioritet obnova mostova Brčko - Gunja

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Vojin Mitrović posjetio je danas Vladu Brčko distrikta i sa gradonačelnikom Sinišom Milićem razgovarao o realizaciji projekta rekonstrukcije mosta Brčko-Gunja te drugim aktuelnim pitanjima iz nadležnosti Ministarstva.

"Obustava teškog motornog prometa, odnosno korištenje mosta samo za promet lakih vozila i pješaka, izazvalo je nesagledive ekonomske posljedice, naročito privrednicima Brčko distrikta BiH. Rekonstrukcijom ovog mosta, izgrađenom prije 130 godina, ponovno bi se uspostavio teretni promet na graničnom prijelazu između Brčkog i Gunje koji je za Brčko distrikt više nego značajan, pogotovo za privredu, ali i Javno preduzeće "Luka Brčko", istakao je ministar Mitrović.

Gradonačelnik Milić je izrazio zadovoljstvo podrškom koju Ministarstvo pruža u realizaciji dva izuzetno važna projekta za Brčko distrikt BiH - revitalizaciji JP "Luka Brčko" i rekonstrukciji mosta na rijeci Savi koji je i granični prijelaz između Brčkog i Gunje, odnosno BiH i Hrvatske. "Ovi su projekti ključni za razvoj ekonomije u Brčko distriktu i sa najavljenom gradnjom autoceste iz pravca Banje Luke i Sarajeva dodatno će ojačati poziciju Distrikta kao sredine pogodne za privredne aktivnosti", naglasio je gradonačelnik Milić.

Nakon sastanka u Gradskoj vijećnici ministar Mitrović i gradonačelnik Milić obišli su i most Brčko-Gunja, a nakon toga sa direktorom Marinkom Viljušićem i JP "Luka Brčko".

Direktor Viljušić zahvalio se ministru Mitroviću na posjeti, ističući da je JP "Luka Brčko" od posebnog značaja za Bosnu i Hercegovinu kao jedina luka.

Akta

[So What!]

Završeno asfaltiranje puta Žutica - Sućeska - Srebrenica

Najveće povratničko mjesto Sućeska u Srebrenici spojeno je asfaltnim putem s dvjema opštinama, Srebrenicom i Milićima, saopćilo je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica.

Završeno je asfaltiranje puta Žutica - Sućeska - Srebrenica. Rekonstrukcijom i asfaltiranjem puta se otvaraju nove mogućnosti. Puštanju u promet novoizgrađenog puta prisustvovali su i predstavnici povratnika.

"Slobodno možemo reći da je realizovan jedan od najznačajnijih projekata za opštinu Srebrenica. Sjetimo se velikih gužvi u saobraćaju tokom obilježavanja 11. jula, upravo ovaj put će se koristiti kao alternativni i time će se smanjiti gužve na dan obilježavanja. Sugrađani koji ovdje žive će lakše i brže stizati do Srebrenice i Milića", kazao je Alija Tabaković, šef Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske.

Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica je implementator projekta, dok je Opština Srebrenica učestvovala s deset posto od ukupne vrijednosti projekta.

"Radi se o veoma značajnoj putnoj dionici. Sanacija i asfaltiranje je rađeno u tri faze jer se radi o nekoliko kilometara puta, sa izuzetno zahtjevnim radovima. Povezali smo dvije opštine i nekoliko povratničkih mjesta modernom saobraćajnicom. Cijela trasa puta prolazi kroz povratnička mjesta, što će dodatno olakšati transport roba ljudima koji razvijaju svoje poslovne ideje. Nakon završene infrastrukture, naša podrška će biti usmjerena u zapošljavanje i održivi povratak", istaknuo je federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić tokom posjete Srebrenici.

U Sućeskoj živi značajan broj povratnika kojima se održivi povratak temelji na razvijanju privrede i stvaranju radnih mjesta. Nekoliko porodičnih biznis-ideja je zaživjelo u ovom povratničkom mjestu iznad Srebrenice, na osnovu kojih se realiziraju značajni projekti i zapošljavaju povratnici.

Akta

[So What!]

Otvoren zajednički granični prelaz Vraćenovići na putu Bileća - Nikšić

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija i predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković otvorili su zajednički granični prijelaz Vraćenovići na putu Bileća - Nikšić, čime je pojednostavljen prelazak granice između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Predsjedavajući Tegeltija istakao je da je otvaranje ovog graničnog prijelaza, u koji je investirano više od 2,5 miliona eura, jedan u nizu uspješno realiziranih projekata BiH i Crne Gore sa EU. Izrazio je uvjerenje da ovo nije posljednji zajednički projekt, te da će u narednim godinama uslijediti još veći projekti koji će biti uspješno realizirani, saopšteno je iz Vijeća ministara BiH.

- Želim posebno da se obratim graničnim policajcima i carinicima Crne Gore i BiH koji već više od 20 godina zajedno omogućavaju nesmetan prolaz ljudi i robe na ovim prostorima, jer su oni ti koji su omogućavali da naša privreda sarađuje, a naši građani međusobno komuniciraju. Vaš rad u prethodnih 20 godina odvijao se u nehumanim i lošim uvjetima, ali vas to nije spriječilo da uspješno obavljate svoje poslove - poručio je predsjedavajući Tegeltija.

On je najavio da će 2021. godine početi izgradnja puta od Foče do Šćepan-Polja, u okviru projekta EU, izrazivši nadu da će svi granični prijelazi biti modernizirani i otvoreni do 2024. godine.

Zajednički granični prijelaz Vraćenovići izgrađen je na teritoriji Crne Gore, a integracijom dva granična prijelaza u jedan zajednički, u kojem od danas rade granične službe BiH i Crne Gore, principom jednog zaustavljanja, pojednostavljen je prelazak granice između dvije zemlje.

Ovaj savremeni granični prijelaz površine je 9.000 kvadratnih metara, sa tri ulazne i tri izlazne trake, kao i jednom posebnom trakom za teretna vozila.

Izgradnja objekta zajedničkog graničnog prijelaza Vraćenovići počela je krajem februara od kada je bio zatvoren zbog izgradnje saobraćajne infrastrukture.

[So What!]

eKapija

[So What!]

Uskoro izrada projekta za zaobilaznicu nove magistralne ceste M17.4 u Čitluku

Načelnik općine Čitluk Marin Radišić sastao se u srijedu u Čitluku s ravnateljem Javnog poduzeća Ceste Federacije BiH Ljubom Pravdićem s kojim je razgovarao o dosadašnjoj suradnji i budućim planovima.

Suradnja Općine Čitluk i JP Ceste FBiH na poseban je način intenzivirana nakon što je Vlada FBiH donijela odluku o prekategorizaciji regionalne ceste R424 Mostar-Čitluk-Ljubuški-Crveni grm u magistralnu cestu s oznakom M17.4.

Od tada su ulaganja u obnovu i održavanje ovog, iz više razloga važnog prometnog pravca, podignuta na višu razinu, a jedan od većih zahvata na spomenutom prometnom pravcu svakako je obnova magistralne ceste u središtu Čitluka.

Uz osvrt na do sada realizirane projekte, načelnik Radišić i ravnatelj Pravdić razgovarali su i o skoroj realizaciji projekta sanacija tzv. "crne točke" u Potpolju.

"Radi se o sanaciji kolničke konstrukcije u vrijednosti od 356.000 maraka. Sadašnja dotrajala kolnička konstrukcija zamijeniti će se novim asfaltnim završnim slojem izrađenim od eruptivnog agregata. Na taj način povećat će se koeficijent trenja, a time i značajno poboljšati sigurnost cestovnog prometa. Nakon provedenog postupka javne nabavke potpisan je ugovor za izvođenje ovih radova koji će početi u studenom ove godine", objavili su iz Općine Čitluk.

Za plan i program 2021. godine dogovorena je izrada potrebne projektne dokumentacije za zaobilaznicu nove magistralne ceste M17.4 u zoni urbanih naselja, odnosno za izmještene magistralne ceste u široj zoni Čitluka.

Na sastanku je razgovarano i o drugim projektima na području općine Čitluk.

Iz Općine podsjećaju, kako je krajem prošle godine realiziran projekt zamjene cjelokupne kolničke konstrukcije u dužini 900 metara, praćen zamjenom oštećenih rubnjaka i postavljanjem horizontalne signalizacije, kao i uređenje dodatnih 350 metara magistralne ceste kroz redovno održavanje koje provodi JP Ceste FBiH.

Na ove radove Općina Čitluk nadovezala se obnovom nogostupa i zamjenom starog sustava javne rasvjete novim mnogo učinkovitijim i ekonomičnijim sustavom s LED rasvjetom, što je primjer dobre suradnje.

Akta

[So What!]

Proteklih godina Grad Visoko u cestovnu infrastrukturu uložio 12 miliona KM

Proteklih nekoliko godina na području Grada Visoko realizovani su mnogobrojni projekti cestovne infrastrukture, pri čemu je asfaltirano i rekonstruisano preko 55 km lokalnih puteva i gradskih ulica, odnosno 150.000 m3. Investicije u cestovnu infrastrukturu od 2013. do sredine 2020. godine ukupno su iznosile oko 12 miliona KM.

U održavanje putne infrastructure uloženo je preko 2 miliona KM, kroz nekoliko kategorija: Interventno djelovanje na putnoj infrastrukturi, održavanje vertikalne signalizacije, održavanje opreme na putnoj infrastrukturi, održavanje horizontalne signalizacije, održavanje šahtova, zimsko održavanje lokalnih cesta i održavanje gradskih ulica i trotoara u ljetnom i zimskom periodu.

Grad Visoko u proteklih sedam godina kontinuirano ulaže u izgradnju i rekonstrukciju cestovne infrastrukture. U narednom periodu nastavit će se ulaganja u putnu infrastrukturu, u izgradnju saobraćajnica ali će se i kontinuirano pratiti stanje postojećih kako bi se redovno vršila rekonstrukcija.

Akta

[So What!]

Uskoro počinje izgradnja mosta u sklopu obilaznice oko Trebinja

Direktor preduzeća "Hidroelektrane na Trebišnjici" /HET/ Gordan Mišeljić rekao je Srni da je ovo preduzeće stub razvoja Hercegovine, što, osim energetskih, dokazuju infrastrukturni projekti vrijedni nekoliko desetina miliona KM.

On je naveo da je jedan od tih infrastrukturnih projekata uređenje Male potočine ili Ćatovića kraka, u koji je uloženo 2.100.000 KM plus 160.000 KM za kolovoz, te da je to od velikog značaja za Trebinje.

"Taj dio grada sada lijepo izgleda, napravili smo kolovoznu traku, šetališnu stazu u dužini 1.200 metara, a samim tim smo osigurali i veću propusnu moć rijeke Trebišnjice kroz grad i tako sačuvali naselje i put od plavljenja prilikom velikih voda", rekao je Mišeljić.

On je istakao i da u izgradnju rezervoara vode za piće "Vrelo oko" u Trebinju HET ulaže 2.700.000 KM, te dodao da je jedan od značajnijih projekata ovog preduzeća izgradnja zatvorenog bazena na lokaciji Abazovina.

"Na ovaj projekat se čekalo punih 50 godina. Površina je nekih 9.000 metara kvadratnih, a vrijednost cijelog projekta je oko 12.000.000 KM. Očekujemo do kraja godine dovršetak radova kako bismo taj kompleks mogli pustiti u funkciju", istakao je Mišeljić.

On je dodao da se ovih dana završavaju radovi na izgradnji putne komunikacije između grada i objekta HET-a "Trebinje dva", što je koštalo oko 600.000 KM.

"Još jedan veliki projekat čija realizacija počinje ovih dana je izgradnja mosta preko rijeke Trebišnjice koji će biti sastavni dio velike obilaznice oko grada. Vrijednost radova je oko 10.500.000 KM, dužina mosta je 484 metra. Po ugovoru, izgradnja ovog mosta bi trebala da traje dvije godine", rekao je Mišeljić.

Mišeljić je naglasio da najznačajniji energetski projekat ovog preduzeća predstavlja izgradnja hidroelektrane "Dabar".

Akta

[So What!]

Potpisan sporazum za rekonstrukciju ceste koja povezuje Živinice sa Tuzlom

Gradonačelnik Grada Živinice Samir Kamenjaković i direktor Direkcije regionalnih cesta Tuzlanskog kantona Zijad Omerčić potpisali su Sporazum o saradnji za realizaciju projekta rehabilitacije lokalne ceste na području Grada Živinica.

Radi se o realizacija projekta rehabilitacije lokalne ceste centar Pasci prema Dubravama u dužini 651,8 m, širine 4,2 m koja se nalazi na području Grada Živinice.

S obzirom na to da je dionica puta u jako lošem stanju i da otežava komunikaciju lokalnog stanovništva u MZ Dubrave Donje i MZ Pasci Gornji došlo se do zaključka da je rekonstrukcija ovog puta od prioritetnog značaja, čijom realizacijom bi se riješio dugogodišnji problem na ovom području, te olakšao i ubrzao protok saobraćaja između Grada Živinice i Grada Tuzle.

Ukupna finansijska vrijednost navedenog projekta iznosi 129.986,13 KM i sva navedena sredstva osigurana su iz Budžeta Tuzlanskog kantona.

Gradonačelnik Samir Kamenjaković izrazio je zadovoljstvo što se rješava dugogodišnji problem putne komunikacije na ovom dijelu teritorije Grada Živinice.

Akta

[So What!]

Kiseljak dobiva obilaznicu s tunelom, moderni Dom zdravlja te zonu sporta i rekreacije

Kiseljak uskoro postaje veliko gradilište. Uz nastavak projekata stanogradnje iza kojih stoji tvrtka Bar-Floor, najave o otvaranju novih gradilišta stižu i iz Općine Kiseljak i JP Ceste FBiH, piše Večernji list BiH. Usporedo sa završetkom projekta izgradnje nove zgrade Doma zdravlja koja će ujedno biti i zdravstveno-edukacijski centar, najavljen je i početak radova na izgradnji zone sporta i rekreacije te gradnja obilaznice prema Sarajevu koja uključuje i gradnju tunela.

Višefunkcionalni objekt

Nakon što je u listopadu lani položen kamen temeljac za izgradnju nove zgrade Doma zdravlja u Kiseljaku, trenutačno se realizira druga faza izgradnje objekta površine 4700 četvornih metara vrijednog pet milijuna KM. Njime će se osigurati materijalni preduvjeti za primjenu europskih standarda u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u općini, a u novom objektu bit će prostora i za nove odjele poput odjela palijativne skrbi. Projekt se realizira uz financijsku potporu Vlade RH. U idućih nekoliko godina Kiseljak bi trebao dobiti i sadržaj primjeren gradskim urbanim sredinama. Predstavnici općinskih vlasti najavljuju početak izgradnje zone sporta i rekreacije, projekta predviđenog regulacijskim planom Kiseljak III. Bit će smještena u blizini novog kompleksa stambenih zgrada s jedne te novoizgrađenog hotela Bank i tvrtke Sarajevski kiseljak s druge strane. Zona će obuhvaćati sportski teren s umjetnom travom i pratećim objektom, sportski teren s umjetnom podlogom, pješačke i zelene površine, kao i streetworkout park. Između sportskih terena bit će smješten višefunkcionalni prateći objekt koji obuhvaća klupske i društvene prostore, ugostiteljske sadržaje, sanitarne i pomoćne prostore. Ciljevi uređenja prostora potrebnog za razvoj sporta, ali i rekreaciju s pratećim sadržajima poboljšanje su standarda življenja u Kiseljaku, uz kvalitetniju iskorištenost gradskog građevinskog zemljišta, poručuju predstavnici lokalnih vlasti. Uz dva navedena, financijski najvrjedniji projekt težak oko 25 milijuna KM bit će izgradnja obilaznice prema Sarajevu koja uključuje i gradnju tunela. Nakon što je idejni projekt predstavljen 2017., a JP Ceste FBiH krajem prošle godine općinskom vodstvu predstavio finalni projekt izgradnje prometnice – obilaznice koja uključuje i tunel i najvećim je skepticima postalo jasno kako će Kiseljak konačno dobiti toliko potrebnu veliku obilaznicu. Nova prometnica, uz postojeće mini obilaznice, u potpunosti će rasteretiti promet središtem Kiseljaka te poboljšati sigurnost u prometu. Iz Cesta su prigodom razgovora o realiziranju ovog projekta potvrdili kako je gradsko središte Kiseljaka jedno od najprometnijih u cijeloj BiH jer kroz ovu malu općinu godišnje prođe nekoliko milijuna vozila.

Poslovna zona Dugo Polje

Općinsko vijeće Kiseljak pozitivno je odgovorilo na zahtjev Cesta te je utvrđen javni interes za izgradnju obilaznice Kiseljak, faza 1, na temelju kojeg se već počelo s procesom eksproprijacije zemljišta. Dužina nove gradske prometnice bit će oko 2000 metara, od kojih će tunel, čija je gradnja i najskuplja te će stajati oko 20 milijuna KM, biti dug gotovo 600 metara. O gradnji velike obilaznice u Kiseljaku govori se od 2010. kada je rađen općinski urbanistički plan. No, tek u posljednje tri godine ideja stara cijelo desetljeće postaje realnost, a Kiseljak uz njezino te realiziranje drugih projekata, među kojima su najvažniji oni u poslovnoj zoni Dugo Polje, postaje veliko gradilište.

Vitez.info

[So What!]

Poslodavci traže hitan sastanak zbog najave početka sanacije tunela Crnaja

Nakon dobijene informacije da će naredne sedmice početi rekonstrukcija tunela Crnaja, Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine uputilo je zahtjev za održavanje sastanka premijeru FBiH Fadilu Novaliću, ministru prometa i komunikacija FBiH Denisu Lasiću i direktoru JP Ceste FBiH Ljubi Pravdiću da se u petak 13.11.2020. godine o ovoj temi o čemu je bila postignuta saglasnost svih učesnika.

"Zatim smo obaviješteni da se sastanak odgađa zbog obilaska radova na izgradnji tunela Žaba premijera Novalića, ministra Lasića i direktora Pravdića. Neprijatno smo iznenađeni ovakvim postupanjem nadležnih, jer radove na izgradnji tunela Žaba mogu obići svakoga dana u narednoj sedmici. Očigledno da nemaju rješenja koja će osigurati neometano odvijanje saobraćaja tokom rekonstrukcije tunela Crnaja te na ovaj način žele privrednike, ali i građane ovog dijela BiH dovesti pred svršen čin", kažu u UPFBiH.

Zbog iznenadne odgode prethodno potvrđenog, iz UPFBiH upućeno je pismo sa zahtjevom za hitan sastanak ministru Denisu Lasiću, federalnom ministru prometa i komunikacija, kojim traže hitan sastanak sa ministrom Lasićem, a o sastanku su obavijestili i premijera Fadila Novalića te predstavnije JP Ceste FBiH.

"S tim u vezi, molimo vas da kao nadležno Ministarstvo za davanje saglasnosti o obustavljanju, odnosno, ograničenju saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji ili održavanju ceste, ne dajete saglasnost prije nego što održite sastanak sa rukovodstvom Udruženja poslodavaca FBiH", navodi se u pismu UPFBiH.

Iz UPFBiH kažu da insistiraju na sastanku i dogovoru, zbog nesagledivih posljedica i ogromne štete za privredne subjekte u Bosni i Hercegovini koje bi prouzrokovalo ograničenje, odnosno, obustava saobraćaja na na magistralnoj cesti M-17.

Šteta bi se naročito odrazila na privrednike Mostara, Jablanice, Konjica, ali i za trgovce, turističke i ugostiteljske firme i sve one čija je djelatnost vezana za promet ljudi i dobara. Za privredu BiH koja već trpi velike posljedice uzrokovane pandemijom COVID-19, ograničenje, odnosno obustava saobraćaja zbog rekonstrukcije tunela Crnaja je dodatni udarac od kojeg će se još teže oporaviti u narednom periodu.

Također napominju da su članice UPFBiH krajnje uznemirene zbog gore navedenih razloga i da većina njih pored prijetnji tužbama za naknadu štete, najavljuju i blokadu pristupa tunelu Crnaja.

"Cilj nam je da skupa preduprijedimo ovakva dešavanja i zato predlažemo sastanak putem Zoom aplikacije u narednih nekoliko dana u periodu koji vama odgovara, a kako bismo zajednički došli do rješenja ovog problema", naglašava se u pismu upućenom ministru Lasiću.

Akta

[So What!]

Šminka se ’Žaba’, bh. grad na moru sve bliži unutrašnjosti

Ovaj tunel u dužini od 975 metara bit će otvoren, najvjerovatnije, sredinom sljedeće sedmice.



Tačno na vrijeme, onako kako je to predviđeno rokom, okončani su radovi na izgradnji tunela ''Žaba'', koji je slovio za najveću prirodnu prepreku na cesti Stolac - Neum.

Naša ekipa bila je na licu mjesta, gdje je radnicima „Euro-Asfalta“ preostalo, bukvalno, kako nam je to rečeno, šminkanje, jer će, najvjerovatnije, sredinom sljedeće sedmice ovaj tunel u dužini od 975 metara biti i otvoren.

Kao na traci

Tako će ovaj tunel, čije je probijanje okončano lani u julu, naš jedini grad na moru približiti unutrašnjosti BiH. Za građevinare predaha nije bilo ni za vikend, a paralelno sa završnim radnjama u tunelu izvode se i radovi na samoj trasi, gdje su radnici kompanije „HP Investing“ iz Mostara iznad mjestva Hutovo skoro u potpunosti završili saobraćajnicu koja vodi do samog tunela.

Tako je ova saobraćajnica asfaltirana i postavljena je signalizacija, a kamioni se na ovom dijelu puta smjenjuju kao traci. S druge strane tunela, prema moru, također, bruji teška mehanizacija, gdje se radi dionica Broćanac - Prapratnica.

Uz tunel ''Žaba'' i prateće saobraćajnice, čija je izgradnja teška 23 miliona KM, praktično bez predaha, gradi se i posljednja dionica ceste Stolac - Neum, u dužini od deset kilometara, a to je Hutovo - Cerovica - Stolovi.



Tu radove izvodi širokobriješki „Hering“, a podijeljeni su u dva lota, odnosno, Hutovo - Cerovica i Cerovica - Stolovi, u ukupnoj vrijednosti od 17,7 miliona KM. Posao na ovoj dionici započet je u septembru. U okviru izgradnje ove dionice, također, bit će izvršena i rekonstrukcija pristupnog puta za mjesto Hutovo. Očekivani završetak svih radova na ovoj dionici je kraj 2021. godine.

Prethodno su krenuli radovi na drugoj strani, stolačkoj, gdje se gradi dionica Stolovi - Drenovac.

Dobra dinamika

U JP „Ceste FBiH“ kazali su nam da su izrazito zadovoljni dinamikom radova na kompletnom gradilištu.

- Činjenice da je tunel ''Žaba'' završen i da na svim dionicama nema predaha te da situacija s koronavirusom nije utjecala na dinamiku radova, dovoljno govore da cijeli projekt ide svojim tokom. Vjerujemo da će posao na izgradnji svih dionica biti završen koncem naredne godine - kazali su nam iz JP „Ceste FBiH“.



Kreditna sredstva

Za projekt izgradnje ceste Stolac - Neum bit će utrošena 72 miliona KM. Sredstva za izgradnju dio su programa izgradnje i modernizacije magistralnih cesta u FBiH u vrijednosti od 173 miliona KM. Riječ je o kreditnim sredstvima Svjetske banke, Evropske investicijske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj.

Avaz

[So What!]

Privredna komora FBiH uputila zahtjev za prolongiranje radova na tunelu Crnaja

Privredna komora FBiH ponovno je uputila zahtjev Vladi Federacije BiH, Federalno ministarstvu za prometa i komunikacije, te JP Ceste FBiH d.o.o., da se prolongiraju radovi na tunelu Crnaja dok se ne iznađe rješenje koje neće ugroziti poslovanje kompanija i koje će biti usklađeno sa potrebama privrede.

"S obzirom na to da se radi o jednoj od najfrekventnijih saobraćajnica, na kojoj se svakodnevno vrši transport svih roba i putnika, te činjenici da saobraćajnica spaja južni dio sa centralnom i sjevernom BiH, kao zakonski zastupnik privrede u FBiH, smatramo da je ova dionica od izuzetnog značaja za nesmetan rad i poslovne aktivnosti privrednih subjekata. Poštujemo mišljenja struke, ali vjerujemo da i struka treba poštovati mišljenje privrede koju se ova problematika itekako tiče", saopćili su iz Privredne komore FBIH.

Naglasili su da je potrebno osigurati nesmetan protok roba i putnika te negativan utjecaj radova na privredu svesti na minimum.

Akta

[So What!]

Rekonstrukcija tunela Crnaja nema alternativu, čeka se početak radova

Naglašavajući još jednom kako se s rekonstrukcijom mora čim prije krenuti, rečeno je da će zadržavanja u prolasku tunelom biti minimalno 15, a maksimalno 30 minuta.



Rekonstrukcija tunela Crnaja vrijedna je 12,8 milijuna KM i ona nema alternativu, ponavljaju odgovorni iz JP Ceste FBiH. Osim toga, treba imati na umu i da je krajnji rok za implementaciju kreditnih sredstava za ovu namjenu 31.12.2021.

Javno poduzeće Ceste FBiH bilo je obvezno po nalogu Vlade FBiH izvršiti dodatna snimanja intenziteta prometa kroz tunel, na temelju čega bi uradili i prijedlog dinamike izvođenja radova.

JP Ceste FBiH i Vlada FBiH bili su tijekom rujna pod velikim pritiskom udruga poduzetnika iz FBiH, velikih tržišnih lanaca, te svih drugim sudionika u prometu, zbog bojazni od velikih gužvi ispred tunela.

Prošloga tjedna održan je i video sastanak, kojeg je iniciralo Udruženje poslodavaca FBiH, na kojem su razmotreni svi detalji analize, a na sastanku su, pored predstavnika JP Ceste FBiH, sudjelovali i premijer FBiH Fadil Novalić, ministar prometa i komunikacija Denis Lasić, predstavnici izvođača radova Euroasfalta, kompanija Bingo, Konzum, Amko, Asocijacije poduzetnika Hercegovine te još nekih lokalnih udruga poslodavaca i prijevoznika.

Predstavnici JP Ceste FBiH i izvođača radova kazalu su kako se u analizi došli do zaključka da bi eventualna izgradnja druge cijevi tunela bila skuplja od same rekonstrukcije te da bi eventualna obilaznica bila također skupa, uz napomenu da bi je mogla koristiti samo mala vozila.

Naglašavajući još jednom kako se s rekonstrukcijom mora čim prije krenuti, rečeno je da će zadržavanja u prolasku tunelom biti minimalno 15, a maksimalno 30 minuta.

Predstavnici udruga poslodavaca kazali su kako se s ovakvim ritmom zadržavanja ispred tunela može biti zadovoljno, izražavajući nadu da će obećanja biti i ispunjena, potvrđeno je za Bljesak.info.



Predstavnik Asocijacije poduzetnika Hercegovine u diskusiji je napomenuo i važnu činjenicu da je ovom prometnicom sa sjevernim dijelovima BiH povezana i Luka Ploče, iz koje se drumskim prijevozom transportiraju mnoge važne robe, sirovine i goriva.

Većina velikih trgovačkih lanaca naglašava kako su im dobavljači ili skladišta roba dobavljača u velikom postotku upravo u Hercegovini te da je iznimno važan neprekinuti proces opskrbe, ali bez značajnog povećanja troškova transporta.

Na sastanku je ponovno istaknuto kako iskustva s kašnjenjem na radovima na tunelu Vranduk tjeraju na oprez, ali s obzirom na izrečena jamstva treba se nadati da rekonstrukcija tunela Crnaja neće dovesti do prometnog kolapsa na M-17.

Inače, snimanje i analiza intenziteta prometa provedeni su u kontinuitetu od 5. listopada do 8. studenog.

U JP Ceste FBiH došli su do rezultata da je maksimalni broj vozila u jednome danu bio 7.597, a prosječan 5.778 vozila na dan.

Prosječan broj teških teretnih vozila bio je 315 na dana (11 posto od ukupnog broja vozila).

Po svakom od smjerova (Jablanica - Konjic i Konjic - Jablanica) dnevni broj vozila bio je praktično identičan (50 - 50 %).



U dane vikenda pojačan je promet, a najveći broj vozila zabilježen je 9. listopada (7.597), s tim da je prosjek vikendom 6.385 vozila na dan.

U ljetnom razdoblju se promet puno intenzivniji. Tako je primjerice dnevni promet u kolovozu iznosio 13.136 vozila na dan (547 vozila na sat) u oba smjera.

Radovi se stoga ne bi trebali izvoditi u ljetnim mjesecima, a izvođači će u preostalom dijelu godine nastojati da vozači također minimalno osjete ovu zahtjevnu rekonstrukciju tunela Crnaja.

Izvođač radova će koristiti tehniku tunela u tunelu, tako da bi istovremeno tekao promet, a radnici i strojevi bili bi u pogonu.

Također, predviđeno je da u određenim fazama rekonstrukcije tokom noći tunel bude zatvoren najduže do pet sati.

Dakako, praksa će pokazati koliko sve navedeno drži vodu.

Bljesak.info

[So What!]

Objavljen tender za izgradnju dionice regionalne ceste Donji Kakanj - Kondžilo

Zavod za planiranje i izgradnju općine Kakanj objavio je tender za izgradnju novoprojektovane dionice regionalne ceste Donji Kakanj-Kondžilo.
Nakon što su u prethodnim fazama radova završeni iskopi, miniranja stijena, zemljani radovi i propusti, potrebno je izvršiti pripremu ceste za asfaltiranje, asfaltiranje, zaštitu kosina, signalizaciju, navedeno je u opisu objavljenog tendera.

Procijenjena ukupna vrijednost sporazuma bez PDV-a je 1.025.641 KM.

Rok za prijavu je 11. decembar 2020. godine.

eKapija

[So What!]

Počela rekonstrukcija magistralne ceste Livno-Šuica - Projekat vrijedan 5,7 mil KM

Započela je rekonstrukcija magistralne ceste Livno-Šuica, a radi se o šest kilometara prometnice i projektu vrijednom 5,7 mil KM.

Posao su dobile firme Livnoputovi, Putovi Grude i HP Investing iz Mostara, dok je investitor Ceste FBiH. Rok za završetak radova je godinu dana, prenosi RTV HB.

eKapija

[escobar__]

Zaista mi nije jasna opsesija škutora ćiriličnim natpisima na saobraćajnim znakovima, a posebno me čudi u svjetlu redefinisanja srpsko-hrvatskih odnosa u Bosni i Hercegovini na kočenju svakog mogućeg napretka naše zemlje.

[problemnatravunu]

Zaista mi nije jasna opsesija škutora ćiriličnim natpisima na saobraćajnim znakovima, a posebno me čudi u svjetlu redefinisanja srpsko-hrvatskih odnosa u Bosni i Hercegovini na kočenju svakog mogućeg napretka naše zemlje.

Vjerovatno misliš na činjenicu da je neki jako jako bolestan i dokon lik, (ili njih više), pošarao sprejom 99%, ako ne i 100% znakova po Hercegovini, dakle išarao ćirilični dio znaka-natpisa ?!
Velika je to i teška bolest

[escobar__]

Da, na to mislim. Na pojedinim lokacijama su se potrudili ne da prešpricaju ili na drugi način prekriju ćirilične natpise već ih uredno odgulili tako da je ispod latiničnog natpisa prazan prostor.

[mk ultra]

Koji crni sprej, to mozda u ovim zavucenim mjestima tipa Prozor i Duvno, al recimo u Širokom, Grudama, identicnom reflektirajucom folijom prekriveno
Gospocki, cuj sprej

[holowey]

to je razlika da li su to sarali lokalni dripci ili se to radilo sistemski...

[mahalik]

Zar nisu govorili da će crnaja biti novi tunel?