Oruzane snage Bosne i Hercegovine (OS, Policija), 🇧🇦

[General War]

Kako bi nam dobro došlo da imamo ZU-23-2

Oni bi mogli braniti "poluloptu" od 2 000 m +/-.
Malo za jedan dron. Barjaktar leti znatno iznad te visine. Maksimalno 7 000, praktično najvjerovatnije 2 - 4 000 m.

ZSU 23/2 je "junak" sirijskog rata u pješačkim borbama.

Protiv dronova, minimalno 30 mm, a najbolje bi bilo osposobiti ZSU 57/2. Ne znam koliko smo za to sposobni.
Gledao sam na W-pediji da je NATO smatrao to kao izuzetno opasno oružje. I u vijetnamskom ratu, najveće gubitke, američka avijacija je imala od PAA.

Najbolje bi bilo nešto novo, ali to em košta, em "braća" ne daju.

KAo prvo dron moras uociti, kao drugo dron ima veci domet od 23mm municije...cijela ideja oko dronova i aviona je koristenje stand off oruzja, znaci daleko od dometa klasicnog PVO.

[Hrmpallier]

Kako bi nam dobro došlo da imamo ZU-23-2

Oni bi mogli braniti "poluloptu" od 2 000 m +/-.
Malo za jedan dron. Barjaktar leti znatno iznad te visine. Maksimalno 7 000, praktično najvjerovatnije 2 - 4 000 m.

ZSU 23/2 je "junak" sirijskog rata u pješačkim borbama.

Protiv dronova, minimalno 30 mm, a najbolje bi bilo osposobiti ZSU 57/2. Ne znam koliko smo za to sposobni.
Gledao sam na W-pediji da je NATO smatrao to kao izuzetno opasno oružje. I u vijetnamskom ratu, najveće gubitke, američka avijacija je imala od PAA.

Najbolje bi bilo nešto novo, ali to em košta, em "braća" ne daju.

KAo prvo dron moras uociti, kao drugo dron ima veci domet od 23mm municije...cijela ideja oko dronova i aviona je koristenje stand off oruzja, znaci daleko od dometa klasicnog PVO.

Pa valjda se iz mog posta da primijetiti da ne zagaovaram 23/2, nego 57/2. Barjaktar kojeg svakodnevno pratimo, koristi rakete maksimalnog dometa oko 8 km, što će reći da se praktično radi o znatno manjoj udaljenosti, recimo 2 - 4 km, što je već u dometu ZSU 57.

Ne mogu rakete avijacije i dronova biti mnogo većeg dometa od spomenutih udaljenosti, osim za vrlo važne ciljeve, jer i raketa mora biti veća, a to onda opterećuje i cijenu i nosivost aviona/drona, i smanjuje upotrebnu vrijednost kod ciljeva manjeg značaja.

[General War]

Oni bi mogli braniti "poluloptu" od 2 000 m +/-.
Malo za jedan dron. Barjaktar leti znatno iznad te visine. Maksimalno 7 000, praktično najvjerovatnije 2 - 4 000 m.

ZSU 23/2 je "junak" sirijskog rata u pješačkim borbama.

Protiv dronova, minimalno 30 mm, a najbolje bi bilo osposobiti ZSU 57/2. Ne znam koliko smo za to sposobni.
Gledao sam na W-pediji da je NATO smatrao to kao izuzetno opasno oružje. I u vijetnamskom ratu, najveće gubitke, američka avijacija je imala od PAA.

Najbolje bi bilo nešto novo, ali to em košta, em "braća" ne daju.

KAo prvo dron moras uociti, kao drugo dron ima veci domet od 23mm municije...cijela ideja oko dronova i aviona je koristenje stand off oruzja, znaci daleko od dometa klasicnog PVO.

Pa valjda se iz mog posta da primijetiti da ne zagaovaram 23/2, nego 57/2. Barjaktar kojeg svakodnevno pratimo, koristi rakete maksimalnog dometa oko 8 km, što će reći da se praktično radi o znatno manjoj udaljenosti, recimo 2 - 4 km, što je već u dometu ZSU 57.

Ne mogu rakete avijacije i dronova biti mnogo većeg dometa od spomenutih udaljenosti, osim za vrlo važne ciljeve, jer i raketa mora biti veća, a to onda opterećuje i cijenu i nosivost aviona/drona, i smanjuje upotrebnu vrijednost kod ciljeva manjeg značaja.

PA ni 57/2 nije neka sreca, inace nebi rusi onda pravili tunguske, pancire ili C ram...ovaj niti nema radara brzina mu nije nesto, a bespilotne letjelice na daljini od 2-4 KM su jako mali objekt za pogoditi, ako ga prvo i uocis na vrijeme, cuti ga sigurno na vrijeme neces...tako da se slazem da rakete nisu nesto velike ali nije niti letjelica...znaci treba se ipak uloziti u nesto vrijednije ako vec se prica o cijevom pvo.

[Guadalajara]

Ima BiH dosta brda i planina preko 1500m...još rijeke... kotline... magla...A kad je lijepo vrijeme vidi i onaj sa zemlje i onaj iz aviona/drona...Još sad zimi kad bude zagadjenje u Sarajevu, Kaknju, Zenici, Ilijašu, Tuzli, Gacku, Ugljeviku/Bijeljini, Doboju, Zvorniku, Jajcu...gdje ova teska industrija i termo elektrane...

Mislim kakvi dronovi i Bosna kad ni sa lovcima i bombarderima ne vide ciljeve ...

Ove termo elektrane su naše najbolji PVO i loženje zimi

[Hrmpallier]

KAo prvo dron moras uociti, kao drugo dron ima veci domet od 23mm municije...cijela ideja oko dronova i aviona je koristenje stand off oruzja, znaci daleko od dometa klasicnog PVO.

Pa valjda se iz mog posta da primijetiti da ne zagaovaram 23/2, nego 57/2. Barjaktar kojeg svakodnevno pratimo, koristi rakete maksimalnog dometa oko 8 km, što će reći da se praktično radi o znatno manjoj udaljenosti, recimo 2 - 4 km, što je već u dometu ZSU 57.

Ne mogu rakete avijacije i dronova biti mnogo većeg dometa od spomenutih udaljenosti, osim za vrlo važne ciljeve, jer i raketa mora biti veća, a to onda opterećuje i cijenu i nosivost aviona/drona, i smanjuje upotrebnu vrijednost kod ciljeva manjeg značaja.

PA ni 57/2 nije neka sreca, inace nebi rusi onda pravili tunguske, pancire ili C ram...ovaj niti nema radara brzina mu nije nesto, a bespilotne letjelice na daljini od 2-4 KM su jako mali objekt za pogoditi, ako ga prvo i uocis na vrijeme, cuti ga sigurno na vrijeme neces...tako da se slazem da rakete nisu nesto velike ali nije niti letjelica...znaci treba se ipak uloziti u nesto vrijednije ako vec se prica o cijevom pvo.

E hbg. Najbolje bi bilo sačekati godinicu-dvije i uzeti lasere što Amerikanci razvijaju. Samo, teško nam se odlučiti da li od 100 kW, ili od 250 kW, koji je skuplji, ali i jači.

Nešto nisam u toku, jedino mi na pamet pada italijanski 76 -milimetarski top "Rapido", koji puca nešto sporije od mitraljeza.

Hbg. Ja govorim iz naše, "žablje" perspektive, gdje mi niti imamo para ( a sa iskustvom koje imamo, morali bi da imamo para za oružje. Najbolje. ). A i kada se u budžetu nađe neka crkavica, "braća" onemogućuju svaki pokušaj da se naoružamo.

[General War]

Pa valjda se iz mog posta da primijetiti da ne zagaovaram 23/2, nego 57/2. Barjaktar kojeg svakodnevno pratimo, koristi rakete maksimalnog dometa oko 8 km, što će reći da se praktično radi o znatno manjoj udaljenosti, recimo 2 - 4 km, što je već u dometu ZSU 57.

Ne mogu rakete avijacije i dronova biti mnogo većeg dometa od spomenutih udaljenosti, osim za vrlo važne ciljeve, jer i raketa mora biti veća, a to onda opterećuje i cijenu i nosivost aviona/drona, i smanjuje upotrebnu vrijednost kod ciljeva manjeg značaja.

PA ni 57/2 nije neka sreca, inace nebi rusi onda pravili tunguske, pancire ili C ram...ovaj niti nema radara brzina mu nije nesto, a bespilotne letjelice na daljini od 2-4 KM su jako mali objekt za pogoditi, ako ga prvo i uocis na vrijeme, cuti ga sigurno na vrijeme neces...tako da se slazem da rakete nisu nesto velike ali nije niti letjelica...znaci treba se ipak uloziti u nesto vrijednije ako vec se prica o cijevom pvo.

E hbg. Najbolje bi bilo sačekati godinicu-dvije i uzeti lasere što Amerikanci razvijaju. Samo, teško nam se odlučiti da li od 100 kW, ili od 250 kW, koji je skuplji, ali i jači.

Nešto nisam u toku, jedino mi na pamet pada italijanski 76 -milimetarski top "Rapido", koji puca nešto sporije od mitraljeza.

Hbg. Ja govorim iz naše, "žablje" perspektive, gdje mi niti imamo para ( a sa iskustvom koje imamo, morali bi da imamo para za oružje. Najbolje. ). A i kada se u budžetu nađe neka crkavica, "braća" onemogućuju svaki pokušaj da se naoružamo.

Pa iz nase zablje perspektive pisi propalo pa i da imas patriot sistem, da nema donacija vojska nebi imala ni za pastete...naravno problem je politicki pa onda finansijski. Ali da ne kvarim temu sa sbbkbb...neka arci nastavi.

[archi_a]

[atmel]

PA ni 57/2 nije neka sreca, inace nebi rusi onda pravili tunguske, pancire ili C ram...ovaj niti nema radara brzina mu nije nesto, a bespilotne letjelice na daljini od 2-4 KM su jako mali objekt za pogoditi, ako ga prvo i uocis na vrijeme, cuti ga sigurno na vrijeme neces...tako da se slazem da rakete nisu nesto velike ali nije niti letjelica...znaci treba se ipak uloziti u nesto vrijednije ako vec se prica o cijevom pvo.

E hbg. Najbolje bi bilo sačekati godinicu-dvije i uzeti lasere što Amerikanci razvijaju. Samo, teško nam se odlučiti da li od 100 kW, ili od 250 kW, koji je skuplji, ali i jači.

Nešto nisam u toku, jedino mi na pamet pada italijanski 76 -milimetarski top "Rapido", koji puca nešto sporije od mitraljeza.

Hbg. Ja govorim iz naše, "žablje" perspektive, gdje mi niti imamo para ( a sa iskustvom koje imamo, morali bi da imamo para za oružje. Najbolje. ). A i kada se u budžetu nađe neka crkavica, "braća" onemogućuju svaki pokušaj da se naoružamo.

Pa iz nase zablje perspektive pisi propalo pa i da imas patriot sistem, da nema donacija vojska nebi imala ni za pastete...naravno problem je politicki pa onda finansijski. Ali da ne kvarim temu sa sbbkbb...neka arci nastavi.

Neka nastavi...a ti se prešaltaj na drugu temu o vojnoj industriji iz sudjestva

[General War]

Neka nastavi...a ti se prešaltaj se na drugu temu o vojnoj industriji iz sudjestva

A sto?

[archi_a]

[archi_a]

[archi_a]

[archi_a]

[archi_a]

[Guadalajara]

Mocno

[di_natale]

Je li zna neko sa ove teme koliko iznosi plata oficira tj. komandira voda u OSBiH? Može i u pp odgovor.

[archi_a]

[di_natale]

[MorningStar]

Zna li se koliko imamo generala ovih ?

[archi_a]

Na ovo imaš topli obrok i naknadu za prevoz.

[archi_a]

[un1ted]

Dje su dronovi?

[MorningStar]

https://www.klix.ba/vijesti/bih/dw-bih- ... /201017028

Dok se Srbija i Hrvatska naoružavaju, BiH "tapka u mjestu", tvrde analitičari. Oružane snage BiH "jedva preživljavaju" i za sada nema govora o nekoj modernizaciji po uzoru na susjede.
BiH je sa svojim Oružanim snagama (OS) u "strategijskom debalansu" u odnosu na susjede i nema moderna borbena sredstva za efektivno odvraćanje od bilo kakve sigurnosne prijetnje. "Zbog nedostatnog godišnjeg vojnog proračuna od oko 280 miliona maraka, Oružane snage BiH ne samo da ne mogu sudjelovati u trci u naoružavanju koju nameću susjedi, nego jedva preživljavaju", kaže vojno-politički analitičar Đuro Kozar, prenosi DW.

On napominje da pored naoružanja i vojne opreme treba cijeniti i moral i obuku te podsjeća da slabije opremljene, ali dobro uvježbane OS BiH sudjeluju u mirovnim misijama u svijetu "rame uz rame sa mnogo moćnijim armijama". Ipak, razlike u količni i kvalitetu oružja između zapadnobalkanskih armija su očite.

Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja

Nekada je odnose vojnih snaga u ovoj regiji regulirao Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja iz 1996. godine. Taj je Sporazum precizirao kvantitet ofanzivnog oružja i druge vojne opreme. Potpisnice se i danas uglavnom kreću u njegovim okvirima. Analitičari ga, međutim, smatraju prevaziđenim. Potpisnice su Hrvatska, koja je danas članica NATO-a i svoju odbrambenu strategiju veže uz Alijansu, BiH koja u vrijeme potpisivanja ovog Sporazuma uopće nije imala jedinstvenu vojsku i Savezna Republika Jugoslavija, nekadašnja zajednička država Republike Srbije i Republike Crne Gore, koja danas ne postoji.

Analitičari upozoravaju da u razvoju odbrambenih kapaciteta BiH nailazi na prepreke i u sistemu odlučivanja gdje se zaštita "vitalnih nacionalnih interesa" često (zlo)upotrebljava za razne blokade. "Dok srpsko-hrvatski zvaničnici u institucijama BiH, prvenstveno kadrovi SNSD-a i HDZ-a BiH, blokiraju zakonske izmjene kojima bi se materijalno i kadrovski ojačale OS BiH i druge važne službe iz domena državne sigurnosti, susjedi BiH nesmetano razvijaju svoje odbrambene sisteme", smatra vojni analitičar Nedžad Ahatović.

BiH bez operativne avijacije

"Hrvatska to čini u okviru NATO-a, a Srbija u saradnji sa Rusijom. U poređenju sa susjedima, BiH zaostaje u ključnim segmentima vojne odbrane. OS BiH nemaju operativnu avijaciju. Srbija ima 14 MIG-ova 29 i određen broj starijih jurišnih aviona. Hrvatska se sprema da kupi 12 borbenih aviona posljednje generacije, a u naoružanju ima 12 starijih lovaca MiG-21", kaže Ahatović.

Govoreći o tenkovima u operativnoj upotrebi, Ahatović naglašava da BiH jedina u regiji ima tenkove zapadne proizvodnje, 47 zastarjelih tenkova M-60 A3. "Hrvatska ima 72 operativna tenka M-84, dok će Srbija sa ruskom donacijom od 33 tenka T-72B3 imati 290 tenkova prvog ešalona, dakle više operativnih tenkova od jedne Francuske", kaže Ahatović.

Žandarmerija kao paravan za vojsku

U vojno-sigurnosnom smislu, BiH ima problema i na unutrašnjem planu. Ova zemlja odnedavno je bogatija za još jednuvojno-policijsku jedinicu, Žandarmeriju u okviru Policije Republike Srpske. "Teško je govoriti o nekoj koheziji unutar sigurnosnih struktura BiH kada je MUP RS-a formirao vojnu jedinicu (Žandarmeriju) u okviru svojih nadležnosti koja ima usku saradnju sa ruskim policijskim strukturama u oblasti obuke, doktrine i školovanja", kaže Ahatović.

Inače, naoružanje i vojna opema OS BiH su donacije prijateljskih zemalja Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Turske, podsjeća Đuro Kozar. "Čim su 2006. formirane OS BiH, Amerikanci su nam donirali 45.000 automatskih pušaka M-16 sa municijom kalibra 5,56 i tim puškama se koriste pripadnici tri pješadijske brigade i brigade za podršku. Nedavno su nam Britanci donirali tri vojne ambulante. Donacije dobijamo od prijatelja koji cijene našu vojsku i njen doprinos jačanju mira u svijetu", kaže Kozar.

Uzdati se u međunarodnu zajednicu?

On vjeruje da BiH ne treba biti zabrinuta za svoju suverenost i teritorijalni integritet zbog intenzivnog naoružavanja susjeda "sve dok su ovdje jedinice EUFOR-a i Štab NATO-a, koji svakodnevno prate situaciju i u slučaju težeg oblika kršenja mira za 48 sati mogu angažirati vojne snage koje bi brzo uspostavile mir i odvratile potencijalne agresore". Kozar podsjeća i na nedavnu vojnu vježbu EUFOR-a "Brzi odgovor 2020" koja je ovih dana održana u oba entiteta BiH i u kojoj su "bez kompleksa inferiornosti" učestvovali i pripadnici OS BiH.

Kako BiH trenutno nije u vrhu prioriteta međunarodne zajednice, eventualna odluka o raspoređivanju dodatnih NATO ili evropskih snaga u BiH bi mogla biti upitna. "BiH se mora osloniti prvenstveno na vlastite odbrambene kapacitete. Zato je unutrašnji politički konsenzus ključ stabilnosti i BiH i regije", kaže Nedžad Ahatović upozoravajući da je svako podrivanje ustavnog poretka BiH i njenog euroatlanskog puta "sigurnosna prijetnja koja bi mogla uzdrmati temelje Evrope

[zigubigule]

Htio sam isto da postavim.

Koliko je bitno da se unatoc politickim faktorima koji osporavaju kompletan sistem drzave godinama, samim tim i vojske, kao i cinjenici da nemamo love da se ova drzava vojno modernizira?
Imamo primjer u prethodnih nekoliko sedmica kako moderno naoruzanje unistava milijardu vrijedne oklope i podrsku.

Ova drzava nije stabilna. Na granici imamo drzave koje se trude da na indirektan nacin potkopavaju drzavnopravno uredjenje BIH ali unutar granica je jos gora situacija. Nedavni politicki sastanci u Zg i Bg pokazuju unutar cijih interesa djeluju nase komsije. Naravno, ne mislim da neko planira oruzane sukobe ili nesto ali vrlo lako se moze desiti da vojska BIH bude morala zastiti narod. Ili pola njega..

Medjunarodna zajednica je skup govnjivih elemenata koji nece pomoci, nisu pomogli u prethodnom sukobu, ne pomazu u Siriji, Karabahu i dalje i glupo je govoriti da RS ili Srbija ne mogu nista jer su okruzeni NATO zemljama. Mi nismo NATO i niko nije obavezan da nam pomogne.

Politicka situacija nije kristalno jasna sve dok pola drzave zeli trajno otcjepljenje koje redovno spominje vladajuca garnitura RSa kao jedinstveni cilj.

Drzava slabi. Ljudi odlaze.. ekonomski smo losi a vojno daleko inferiorniji u odnosu na potencijalne prijetnje. Srbija radi na povecanju nataliteta, to je drzavni projekat.. RS takodjer, sponzoriraju vantjelesnu oplodnju, nude mladjim parovima odredjene beneficije, dok ove nase truhle bosnje sve rade kako bi otjerali ljude iz drzave.

Slozicete se svi da ukoliko bi hipoteticki, uslovno doslo do vojnog sukoba u ovdje, to bi bila RS ili komsije.
U takvom slucaju, bez uplitanja medjunarodne zajednice, koliko je ova zemlja spremna da iznese sa trenutnim vojnim kadrom?

[archi_a]

Da se ne zaboravi, Operacija Namjerna sila u BiH 95 god.je prva NATO vođena akcija u historiji ove organizacije na način, snagom i saradnjom većine članica a koja je nakon toga potvrđena u većem obimu 99 god. u Srbiji i na Kosovu, kroz Operaciju Saveznička sila ili "milosrdni anđeo" (kako joj u srbiji tepaju).
NATO prije 95 i NATO od 95 su dvije različite organizacije i kroz reakciju i kroz djelovanje i kroz organizaciju i kroz dokumente i kroz historiju koja je od tog datuma "zlatnim" slovima upisana u biltene ovog saveza. Dejtonski mirovni sporazum je čedo Sjedinjenih Američkih Država i kao takvo upisano u sve dokumente američkih administracija i zaostavštine institucija i diplomatije američke Bijele kuće. A znamo kako amerikanci gledaju, gaje i čuvaju tradiciju, historiju, svoju zaostavštinu i pobjede svoje diplomatije.
Bosna i Hercegovina kao država 92 nije imala potpisane sporazume, izjave, dokumente o saradnji i zajedničkom djelovanju ni sa jednom organizacijom, a sada je ima i sa EU i sa SAD-om i sa NATO alijansom. Ovaj teritorij je direktna interesna zona (zaleđina) zapadne alijanse. Kome to nije jasno, nema potrebe da mu se objašnjava jer ionako shvatiti neće.
Što se tiče OS BiH, neće vječno biti dušanke i co. Neće se vječno moći blokirati čak i korištenje proizvoda domaće vojne industrije, što je svjetski nonsens, nepoznat u naprednom svijetu. Neće se vječno moći blokirati modernizacija, a to, da li imamo partnere i podršku ili ne, dovoljno govori i činjenica da OS BiH čak uz svesrdne pokušaje blokada, srozavanja i rušenja ugleda, svako malo dobiju neki kontigent podrške u vidu usavršavanja, obuke ili vojne opreme od strane neke od vojnih sila koje nam daju partnersku podršku. Kome to nije jasna poruka, nema potrebe da mu se objašnjava dalje jer ionako shvatiti neće.
I na kraju, najveći dobitak, historijski dobitak je ustroj OS BiH po najnovijim doktrinama napredne alijanse, prije svega US army, o manjim, nezavisnim, dobro opremljenim jedinicama do nivoa bataljonske grupe koje mogu ući u borbu i prihvatiti okršaj po parametrima sa puno većim snagama neprijatelja, jer su pripremljeni, stručno osposobljeni, ustrojeni i taktički opremljeni, sa vođama koji mogu djelovati uz komandu, ali i donositi odluke o izvšavanju nezavisno od centrale.
Modularne snage, modularni segmenti, modularne jedinice su budućnost ratovanja, a Bosna i Hercegovina ih uvodi odavno.