Autoputevi u BiH - Koridor 5C

[So What!]

[So What!]

[So What!]

[So What!]

Projekt tunel kroz Prenj mogao bi se suočiti s jednim problemom

Tunel Prenj, koji bi trebao omogućiti da se iz Sarajeva u Mostar stigne za manje od sat vremena, spominje se kao ideja još od 70-ih godina. Više puta su trase mijenjane, ali se tunel Prenj pokazao kao najbolje rješenje. Gradnja ovoga tunela bit će jedan od najvećih i najsloženijih projekata cestogradnje u Bosni i Hercegovini, prenosi BHRT.

Europska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banka ponudile su kredite u iznosima od 300 miliona eura za gradnju ovoga tunela.

Federalno ministarstvo financija analizira prihode autocesta Federacije BiH, nakon čega slijede pregovori i izbor izvođača radova.

"Žuti FIDIC predvida da se ugovara izrada projektne dokumentacije i izvođenje radova. Dakle, za ove dionice bi se išlo po žutom FIDIC-u gdje bi izabrani izvodač izradio projektnu dokumentaciju izvršio izgradnju samoga tunela i dionica", kazao je Renato Škrobo, iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.

Projekt obuhvaća trasu Koridora Pet C: Ovčari Konjic – Tunel Prenj – Mostar sjever, a jedini problem s kojim bi se izvođač radova, jedna od 17 firmi koje su dosad pokazale interes za ovim projektom, mogao susresti su podzemne vode unutar planine.

Stručnjaci su uvjereni da se uz moderne tehnologije i to može prebroditi.

"Kad uđete u padinu, dubinu padine, pošto su tamo krečnjačke stijene možete naići na neku rijeku koja se može pojaviti i to je problem tih voda koje bi se pojavile. Zato je teško napraviti konačan izgled projekta dok praktično ne krenete u izvođenje, i kroz izvođenje onda neke stvari mijenjate", objašnjava Mehmed Bublin, profesor građevine.

Iz Ministarstva uvjeravaju kako su i domaće kompanije konkurentne i imaju iskustva u gradnji tunela poput Hranjena i Žabe.

"Imamo tunel Hranjen koji je također financiran iz proračuna Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i to radimo, moram reći, dosta uspješno. Dužine je 5100 metara, dakle izuzetno dug tunel i radi ga jedna domaća firma", objašnjava Škobo. Iako su se u medijima pojavile licitacije s rokovima završetka projekta, stručnjaci kažu da je teško u ovakvim slučajevima davati sigurne datume.

Definitivno je da će tunel Prenj, kada bude gotov, biti najduži u regiji.

Akta

[So What!]

Izgradnja dionice Ponirak - Vranduk - 30. 06. 2020. @ fordi (Skyscrapercity forum)

[So What!]

[So What!]

[So What!]

Izgradnja dionice Ponirak - Vranduk - 30. 06. 2020. @ senadh (Skyscrapercity forum)

[Tempo]

duzi ti je post od dionice.

[So What!]

Izgradnja autoputa Sarajevo - Beograd doprinijet će razvoju Pala

Ministar komunikacija i transporta u Savjetu ministara Vojin Mitrović i načelnik opštine Pale Boško Jugović istakli su da će izgradnja autoputa Sarajevo-Beograd povoljno uticati na razvoj ove opštine, turizma i cijele lokalne zajednice.

Mitrović je rekao novinarima da je na sastanku na Palama jedna od osnovnih tema bilo pitanje transporta, to jest, povezivanje Pala sa Sarajevom, kao i Srbijom.

"Razgovarali smo o povezivanju na autoput Beograd-Sarajevo-Beograd, odnosno o kraku koji ide Vardištu, što je u ovom trenutku izuzetno bitno za Pale i Olimpijski centar `Jahorina` i za kompletan istočni dio Republike Srpske, kao i povezivanje kraka koji je predviđen prema Goraždu", naveo je Mitrović.

On je istakao da će ovim drumskim povezivanjem svim budućim gostima biti daleko lakše i pristupačnije posjetiti ovu lokalnu zajednicu i Jahorinu.

Prema njegovim riječima, prilikom izrade projektne dokumentacije biće razmotreno sa nivoa Ministarstva komunikacija i transporta u Savjetu ministara kako mogu pomoći u povezivanju istočnog dijela Srpske sa Srbijom, odnosno autoputem Sarajevo-Beograd.

"Tačna trasa autoputa prema Vardištu još nije dogovorena. Mislim da je to nešto što zavisi i od Republike Srpske i dijela Federacije BiH, ali u ovom trenutku ćemo sagledati ono što najviše doprinosi povezivanju Sarajeva sa Srbijom", rekao je Mitrović i dodao da po tom pitanju neće biti problema jer treba uraditi put koji će olakšati transport putnika i robe.

Jugović je rekao je da je na današnjem sastanku razgovarano o benefitima koje Pale mogu ostvariti u narednom periodu, kada je riječ o ovoj putnoj infrastrukturi.

"Gledali smo kako da doprinesemo razvoju Jahorine i na određeni način Pale stavimo u fokus, posebno kada znamo da je u planu izgradnja gondole Pale-Jahorina, te da je u neposrednoj blizini Pala i međunarodni aerodrom u Sarajevu", naveo je Jugović.

On je istakao da će današnji sastanak sa Mitrovićem rezultirati nizom sljedećih susreta koji će biti usmjereni na rješenje saobraćajne i putne infrastrukture na Palama i Jahorini na najbolji mogući način.

"Pozabavićemo se i gasifikacijom naše opštine sve s ciljem razvijanja i otvaranja Pala prema zemljama u regionu", naglasio je Jugović.

Akta

[So What!]

Autoput i gasovod na dionici Vukosavlje - Brčko na ponovnom javnom uvidu

a ponovnom javnom uvidu je Nacrta plana parcelacije za autoput i gasovod dionice Vukosavlje - Brčko, saznaje poslovni portal akta.ba.

Ponovni javni uvid u nacrt Plana i nacrt Izvještaja se može obaviti u periodu od 09. 07.2020.godine do 23.07.2020. godine. svakim danom osim subote, nedjelje i državnih praznika, u vremenu od 08,00 do 16,00 časova.

Ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić ranije je kazala kako dionica Vukosavlje-Brčko i Brčko-Bijeljina-Rača na budućem autoputu Beograd –ima prioritet, jer je Republika Srbija već započela konkretne aktivnosti na izgradnji dionice Sremska Rača-Kuzmin.

Takođe, Izmjenama i dopunama Prostornog plana RS do 2025. godine izgradnji magistralnog gasovoda od Bijeljine do Novog Grada dat je status nacionalnog projekta od strateškog interesa.

Jedan od najvažnijih projekata za unapređenje privrede u Semberiji je izgradnja auto-puta Beograd-Banjaluka preko Bijeljine.

Podjećamo, Skupština Grada Bijeljina usvojila je ranije prostorno-plansku dokumentaciju, a čelnici Bijeljine insistirali su kod određivanja trase, da auto-put ne bude daleko od centra grada.

Gradonačelnik Bijeljine ističe značaj izgradnja gasovoda kroz Bijeljinu, navodeći da je do sada izgrađeno 320 kilometara mreže.

Također i predsjednik Vlade RS Radovan Višković je ranije izjavio da su gasifikacija i izgradnja auto-puta koji Banjaluku treba da poveže sa Beogradom najveći infrastrukturni projekti RS u posljednjim decenijama.

Inače, u 2020. godini trebalo bi da počne i izgradnja auto-puta prema Bijeljini.

Vlada Srpske je podsjetimo usvojila skraćeni plan parcelacije za izgradnju autoputa Brčko-Bijeljina-Rača da se ne bi gubilo vrijeme u vezi sa eksproprijacijom kako bi što prije RS bila povezana sa Beogradom.

Akta

[escobar__]

Ova autocesta Sarajevo - Beograd malo ide istočnom, malo sjeveroistočnom Bosnom.

[So What!]

Novih 20 km autoceste: Do novembra završetak zaobilaznice oko Zenice

Radovi u sjevernom dijelu se aktivno izvode na četiri gradilišta i odvijaju se u skladu sa planiranom dinamikom.

Na ukupnoj dužini od 20 kilometara pored otvorene trase gradi se četiri mosta, 11 vijadukta, šest tunela i jedan petlja s naplatnim mjestom. Ono što je zajedničko za sve dionice u ovom dijelu regije je zahtjevan teren sa visokom složenosti poslova koja iziskuje gradnju velikog broj objekata na autocesti, te brojni problemi i izazovi koji su u najvećoj mjeri uzrokovani izuzetno lošom geološko-morfološkom konfiguracijom tla.

Od početka gradnje Zenička obilazanica koja je duga 11 kilometara, predstavlja najzahtjevniji poduhvat na Koridora 5C i to uglavnom zbog karakteristika terena, velikog broja klizišta i podzemnih voda. Ovaj značajan projekat će biti završen do oktobra. Radi se o dionicama Drivuša-Klopče, Klopče-Donja Gračanica i o dijelu dionice Donja Gračanica-Tunel Zenica.

Osim radova na izgradnji Zeničke obilaznice aktivna su i gradilišta na dionici Poprikuše – Zenica sjever, poddionice Vranduk – Ponirak i Ponirak – Vraca.

Na poddionici Drivuša – Klopče koja je duga 2,2 km svi tehnički radovi su završeni, a najzahtjevniji objekti na poddionici su bili most Drivuša i vijadukt Perin Han.

Ono što je obilježio izgradnju zeničke obilaznice a posebno to važi za poddionicu Klopče – Donja Gračanica jesu geološki vrlo složeni terenski uvjeti koji nisu detaljno obrađeni u glavnome projektu pa je trebalo mijenjati projektnu dokumentaciju, kao i klizišta što je uzrokovalo neželjene zastoje na izgradnji otvorene trase autoceste.

Naime, poddionica Klopče – Donja Gračanica na svom se početku nadovezuje na poddionicu Drivuša – Klopče u zoni vijadukta Perin Han, a završava u zoni tunela Pečuj. Značajniji radovi na dužini od 5,7 km obahvaćaju izgradnju četiri vijadukta, dva tunela i most.

U tunelima Ričice i Pečuj trenutno se izvode radovi ugradnje elektro opreme. Na vijaduktu Pehare su završena dva posljedna šipa za izradu potporne konstrukcije između vijadukta i tunela Ričice. Na mostu Drivuša u tijeku su radovi na hidroizolaciji ispod pješačkih staza kao i polaganje ivičnjaka te ugradnja armature i betoniranje rubnih vijenaca i pješačkih staza.

Poseban izazov za sve je bila gradnja vijadukta Babina rijeka, koji se radio tehnologijom slobodne konzolne gradnje i njegova najviša visina iznosi 120 metara.

Izlaskom iz tunela u Pečuj završava i druga poddionica zeničke zaobilaznice Klopče – Donja Gračanica, a zatim slijedi posljednja poddionica Zenica sjever, odnosno Donja Gračanica – Tunel Zenica.

Dionica Donja Gračanica – tunel Zenica je prva dionica koja se gradi prema ugovoru “design and build” (projektuj i izgradi – žuti FIDIC).

Podijeljena je na dvije poddionice, od južnog izlaza iz tunela Zenica do petlje Donja Gračanica (sjeverna sekcija) i od petlje Donja Gračanica do ulaza u tunel Pečuj (južna sekcija). Ukupna dužina dionice iznosi 3,9 km. Na južnoj sekciji osim dijela otvorene trase planirana je izgradnja dva vijadukta, tunel Hum te petlja sa pripadajućim rampama i naplatno mjesto. Na sjevernoj sekciji od objekata predviđena je izgradnja dva vijadukta, tunel Vraca te dio otvorene trase. Trenutno je fokusu izvođenje radova na južnoj sekciji i to na vijaduktu Donja Gračanica koji je dug 391 m sa devet raspona po jednom mostu. Do sada su završeni radovi na temeljenju i izgradnji svih stubova vijadukta. Izgradnja dvocijevnog tunela Hum, dužine lijeve cijevi 429 m i desne cijevi 426 m, odvija se u skladu sa planiranom dinamikom radova. Do sada je izveden kompletan iskop i probijanje obje tunelske cijevi, primarna podgrada sa hidroizolacijom i bočnim drenažama, sekundarna betonska obloga te drenažne i elektro niše.

Na sjevernoj sekciji trenutno se izvode radovi na izgradnji vijadukta Jelovik koji je dug 112 m sa četiri raspona po jednom mostu. Do sada su završeni radovi na temeljenju, a u toku je izgradnja stubova i rasponske konstrukcije.

Planirana je i izgradnja spojne ceste sa naplatnim mjestom, koja u nastavku povezuje autocestu sa M-17 i mostom preko rijeke Bosne ostvaruje vezu sa gradom Zenica izgradnjom priključne saobraćajnice za grad Zenica tzv. „Sjeverni spoj“.

Nakon Zeničke obilaznice Koridor 5C se nastavlja prema tunelu Zenica čije je probijanje počelo početkom januara prošle godine. Poddionica Ponirak – Vraca duga je 2,65 km, a najznačajniji objekat je upravo tunel Zenica dužine 2475 m lijeva cijev i 2420 m desna cijev. Do sada je iskopano 430 m lijeve i 440 m desne tunelske cijevi. Tunel će imati devet prolaza za pješake, dva prolaza za motorna vozila i dvije zaustavne niše.

I na kraju na poddionici Vranduk – Ponirak, koja se na sjeveru nastavlja na poddionicu Nemila – Vranduk i na jugu na poddionicu Ponirak – Vraca u tijeku su radovi na montaži krletke na srednji stub na mostu Vranduk 1. Nakon montaže započet će se sa radovima na izradi glavne rasponske konstrukcije. Na ovoj poddionica, dužine 5,3 km, predviđena je i izgradnja potpornih zidova, dva mosta, tri vijadukta i tunela.

Izgradnjom novi 20 kilometa autoceste bit će osiguran bolji pristup manjim gradovima. Uz to, poboljšat će se bh. turistička ruta i unaprijediti trgovinski tokovi između zemalja regije, što će pozitivno utjecati i na bh. ekonomiju.

U ovoj godini se dodijeljuju još dva ugovora za nastavak gradnje prema sjeveru. Radi se o dionicama Nemila-Vranduk i Poprikuše-Nemila ukupna dužine 11,2 kilometar.

[So What!]

Akta

[So What!]

TVSA: Intezivirani radovi na izgradnji autoceste na dionici Tarčin-Ivan, gradnja napreduje brže nego je planirano

Trenutno se izvode oni na sjevernoj i južnoj strani portala tunela Ivan. Tenderska procedura za izgradnju poddionice od Tarčina do ulaza u tunel trebala bi biti okončana u narednim danima.

Probijanje tunela Ivan izvodi se intenzivno sedam mjeseci. Već je iskopano približno 200 metara na dva pravca sa hercegovačke strane. Gradnja napreduje brže nego je planirano.

„Imamo čak i neke napredke i ispred nekih planiranih dinamika nekih 15 do 20 dana smo ispred. Ovo je dio podionice Tračin Ivan. Podionica je podjeljena na dva dijela. Lot 1 i Lot 2. U ovom momentu je ugovoren Lot 2 iz razloga što je Tunel Ivan nazahtjeviji na toj dionici i zahtjeva više vremena nego ostali objekti na Lotu 1 koji je planiran da se ugovori veoma brzo. Tenderska procedura je u toku u završnoj je fazi“, rekao je Ermin Handžar, Autoceste FBiH.

Rok za završetak kompletne sabraćajnice od Tarčina do Bradine je kraj maja 2022. Njena dužina je približno sedam kilometara, a izgradnjom ovog dijela autoputa vožnja od Sarajeva do Konjica bit će skraćena za 15 minuta. Za sada izvođači ne upotrebljavaju eksploziv, jer u tunelu nema većih stijena.

„Glavni radovi su uglavnom sačinjeni od izgradnje tunela Ivan dvije cijevi dužine 1.760 metara odnosno 1.740 metara. Trenutno obje tunelske cijevi radimo sa dvije strane”, rekao je Senad Mašić, predstavnik izvođača radova.

Ukupna investicija je 57 miliona eura. Novac je osiguran od Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu 50 miliona eura, dok su ostatak bespovratna sredstva Evropske unije.

TVSA

[Dope_Man]

Da mi je znati kako ce 7 km ceste skratiti voznju za 15 minuta.

Nije bas da se vozi 40 od trenutnog izlaza sa autoputa do mjesta gdje ce se ova dionica spajati, a i prilicno prava cesta tako da nije ni neka razlika u duzini, sad je nekih 10 km od izlaza sa AP do mjesta gdje ce se spajati.

Super vijest, ali stalno pretjeruju sa tim benefitima.

[mistek]

Od rampi u Tarčinu do mjesta gdje će biti privremeni priključak na Gradini je okruglo 10km ako se vozimo M17. Ako se ne varam, to će autoputem biti spušteno na između 7 i 8 km. Za ovih trenutnih 10km potrebno je 8-9 minuta normalne vožnje (objektivno može i brže, ali evo da ne pretjerujemo). Dakle, taman da se u sekundi skoči iz Tarčina na Bradinu, to je ušteda od 8-9 minuta. Objektivno za taj dio puta će nam trebati barem još 3-4 minute, pa znači da je ušteda jedno 5 minuta.

Obzirom kako je malo parče puta u pitanju, nije ovo ni loše, ali fakat jeste preseravanje ovo sa preuveličvanjem benefita.

[drug_profi]

Benefiti se osjete najvise na mjestima gdje trasa obilazi naselja.
Moze biti cak i iste duzine, prosjecna brzina je daleko veca.
Ovaj dio od Sarajeva do Tarcina je sad pjesma, da ne kazem kako je onima koji su isli od Josanice do Tarcina.

[Dope_Man]

Ma ne kaze niko da nema benefita, vec da konkretno navedena dionica od nece smanjiti trenutno vrijeme dolaska za 15 minuta ni u snovima. Da se tako smanjuje vrijeme dolaska, dok AP dodje do Konjica vrijeme dolaska bi otislo u minus, covjek bi se podmladio

Slicna prica kao stalno forsiranje da ce se Sarajevo-Gorazde voziti za 45 minuta sa tunelom Hranjen.. a toliko ce trebati samo do tunela, sa kretanjem od Vijecnice.

[So What!]

Izgradnja tunela Ivan - 03. 07. 2020. @ yimi (Skyscrapercity forum)

[So What!]

Most Svilaj završen, čeka se izgradnja graničnog prelaza

Radi se o jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata na autoputu Koridora 5C koji će povezati BiH s Hrvatskom i ostatkom Evropske unije (EU).


Svilaj: Most konačno završen

Radovi na izgradnji prekograničnog mosta Svilaj na rijeci Savi kod Odžaka konačno su okončani.

Most je uspješno jučer prošao i tehnički pregled, potvrđeno nam je iz kompanije „Hering“ koja je obavila radove na mostu nakon povlačenje firme „Viadukt“

Radi se o jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata na autoputu Koridora 5C koji će povezati BiH s Hrvatskom i ostatkom Evropske unije (EU).

Kompletan projekat vrijedan je 53,8 miliona KM, a ukupna dužina mosta iznosi 660 metara, a širina 29. Dužina dionice koja će povezati BiH s Hrvatskom iznosi ukupno deset kilometara.

Ovaj strateški važan most za našu državu spojen je početkom februara, a radovi su započeli 2016.godine.

No, da bi bio pušten u promet sada je potrebno da bude završena dionica aotoputa koju radi firma „Strabag“. Taj dio posla, kako nam je rečeno bit će završen za sedam dana.

Ranije je Hrvatska završila svoj dio autoputa s svoje strane.

No, izgradnju ovog mosta prati i jedan apsurd, a to je da naša zemlja nikada nije izgradila prekogranični prelaz. Tek nedavno su izabrani izvodači radova, ali prelaz neće biti završen do oktobra. Do tada promet nije ni moguć, rečenoi nam je.

Avaz

[So What!]

Izgradnja Ponirak - Vranduk - 05. 07. 2020. @ Mamkić (Skyscrapercity forum)

[So What!]

Izgradnja Zeničke obilaznice [Klopče - Donja Gračanica] - 06. 07. 2020. @ smogovac (Skyscrapercity forum)

[So What!]

[So What!]

Izgradnja dionice Zvirovići - Počitelj [Most Počitelj] - 07. 07. 2020. @ volimtebola (Skyscrapercity forum)