Nisam za uravnilovku ali procitao sam da su place vece i u firmama koje rade u zemljama koje su ekonomske slabije od nas. Ako takvih ima
. Evo teksta iz Dana o ovoj temi:
Mittalu profit, metalcima sudski poziv
Sindikalna organizacija kompanije Mittal Steel Zenica zakazala je za prvi august početak generalnog štrajka, ali je uprava osigurala da već drugog dana moraju otići pred sudiju kako bi se odbranili od optužbe da je štrajk - nelegalan. Sindikalisti najavljuju dugu borbu za svoja prava sa novim poslodavcem, koji do sada nije ispunio preuzete obaveze
Samo petnaestak minuta nakon što je počela vanredna sjednica Štrajkačkog odbora Sindikalne organizacije zeničke željezare, na vrata male sale za sastanke pokucao je sudski dostavljač Općinskog suda u Zenici. Predsjednik Sindikata Islam Imamović je odobrio da se primi službeno sudsko pismo. Sindikalisti su pozvani da u četvrtak drugog augusta do u u sudnicu sutkinje Vere Derling zbog pripremnog ročišta po tužbi Mittal Steela. "Naša tužba protiv Mittala, zbog nepoštivanja odredbi Kolektivnog ugovora o plaćama, stoji već duže od godinu dana i još nikada nismo ni pozvani", rekli su ogorčeni sindikalisti, nastavljajući pripremu generalnog štrajka.
Dvije računice Prostorije Sindikata se nalaze sa stražnje strane Upravne zgrade Mittal Steel Zenica (MZS). Već u deset sati i 15 minuta 31. jula, sindikalistima je stiglo iz uprave pismo upozorenja. Dva sata kasnije, stiglo je pisano upozorenje da je štrajk, zakazan za sutradan ujutro, nelegalan, a sudski poziv je stigao nakon naredna četiri sata. Uprava MSZ-a je tempirala čitav niz poziva samo dan uoči generalnog štrajka, iako je za njega znala već 20 dana. Štrajk je zakazan još desetog jula, a od 25. do 27. jula održan je štrajk upozorenja, uz dvosatnu obustavu rada i proteste dvije hiljade radnika pred upravom Mittala. U MSZ-u radi ukupno oko 3.300 radnika. Radnici su ova tri dana masovno iskazali podršku zahtjevima štrajka. Na listi je pet osnovnih zahtjeva: traži se iznos najniže satnice od 2,50 KM neto, odnosno 4,22 KM bruto.
Satnica se sada isplaćuje u visini od dvije KM sa koeficijentima od jedan do 1,8. Iz takve računice jasno je da se plaća za 166 sati rada mjesečno kreće od 332 KM za nekvalificirane radnike do nekih 600 KM za fakultetski obrazovane radnike. U Upravi Mittalatvrde da sindikalne računice nisu tačne. "Sindikat se ponaša krajnje nerazumno i nerealno u svojim zahtjevima, prezentirajući i informirajući javnost na jedan potpuno pogrešan način". U izjavi koja je data Danima navodi se da sindikalisti "dovode u pitanje održivost i stabilnost kompanije koja je tek počela da se diže nakon stanke duže od 15 godina. Ovakvim ponašanjem pokazuju da nisu shvatili šta znači biti dijelom najveće svjetske kompanije za proizvodnju čelika Arcelor-Mittal."
Prema računici koju predstavljaju iz uprave, menadžment je ponudio satnicu od 2,18 KM kao najniži iznos koji bi dobili samo najmanje obrazovani radnici, dok bi za sve ostale plaća bila računata uz odre eni koeficijent. Novinar Dana je pokušao sam da izračuna takvu plaću: uz predloženu satnicu od 2,18 i koeficijente plaća u Mittalu bi bila izme u 362 za nekvalificirane i 651 KM za fakultetski obrazovane radnike.
Sindikalna skupština MSZ-a je zatražila minimalnu satnicu od 2,5 KM i svoje koeficijente koji bi povećali osnovnu plaću za 25 posto. Sindikalisti imaju veoma uvjerljive argumente za ovakav zahtjev. Dolaskom Mittala u Zenicu, "proizvodnja u Željezari je povećana za 300 posto, dok je broj zaposlenih sada manji za 1.100 radnika. Kompanija je 2006. godine poslovala sa dobitkom od 25 miliona KM. Plan za 2007. godinu je povećan za oko 200 hiljada tona u odnosu na 2006. godinu. Početkom ove godine, Mittal je povećao cijene svojih proizvoda. Troškovi života su od januara 2006. godine povećani za sedam posto. Prosjek plaća u Federaciji BiH je 650 KM, a prosjek plaća u ovoj kompaniji je 530 KM", kaže se u sindikalnim stavovima.
Neuspjeli pregovori Pregovori se vode već dva mjeseca. Formalno je riječ o Aneksu Kolektivnog ugovora kojim se reguliraju plaće i naknade. Kada je Mittal 2004. preuzeo zeničku željezaru, u sklopu Ugovora je potpisan "socijalni paket" koji je regulirao najnižu plaću u kompaniji u visini od 57 posto federalnog prosjeka, što iznosi 370,50 KM. Kolektivni ugovor sada treba da postavi principe odnosa koji će važiti u narednom periodu.
Sindikalisti su tokom pregovora tražili uvid u finansijski izvještaj Mittal Steel Zenica d.o.o za 2006. godinu. Kažu da nisu dobili izvještaj, nego samo neki sažetak iz kojeg su shvatili da je kompanija poslovala sa 25 miliona KM dobiti. Novinar Dana je zatražio uvid u javnosti dostupne dijelove finansijskog izvještaja kompanije za 2006. godinu, ali mu je odgovoreno da "finansijski izvještaj nije dostupan za javnost".
Sindikalisti tvrde da sveukupni troškovi kompanije koji se odnose na troškove zaposlenih iznose 8,88 posto od ukupnih prihoda Društva za 2006. godinu. Sindikalni zahtjevi tako er uključuju obračunavanje i isplatu dodatka za noćni rad, prekovremeni rad, rad na dan sedmičnog odmora i minuli staž u skladu sa općim Kolektivnim ugovorom za Federaciju BiH.
Postoji nekoliko razloga zašto je ovaj generalni štrajk u Zenici tako važan za buduće odnose poslodavaca i radnika u BiH. Prvi jeste svakako materijalne i finansijske prirode. U Ugovoru kojim je Vlada Federacije BiH prenijela u posjed Mittal Steela veoma vrijedan državni kapital nema, npr., opcije da radnici učestvuju u diobi profita ili dionica, mada takvu mogućnost imaju Mittalovi radnici čak i u Republici Trinidad i Tobago.
Ustvari, Ugovor sa Mittalom se i dalje skriva od javnosti, kao neka velika poslovna tajna, mada to nije. Radnici zeničke željezare sada otkrivaju da su veoma jeftino prodati novim vlasnicima i da imovina koju su čuvali cijeli rat više nije njihova. Na listi zahtjeva je i traženje da se u korespondenciji uprave i radnika upotrebljava isključivo bosanski jezik. Traži se i stavljanje van snage uručenih otkaza "prekobrojnim radnicima".
"Lista poltrona" Uz male plaće, to je nesumnjivo najteže razočarenje radnicima zeničke željezare. Iz tužbe koju je uprava Mittal Steel Zenica uputila sudu postalo je jasno da se menadžment protivi održavanju generalnog štrajka u krugu željezare. Uprava je zatražila da štrajkači od prvog augusta 2007. godine ostanu izvan kapija zeničke željezare, navodeći četiri razloga: "Moguće je ugrožavanje ljudskih života i havarije na postrojenjima. Moguća je i ekološka katastrofa velikih razmjera. Povećana je mogućnost kra e imovine Društva. Moguće su nesreće opasne po život i zdravlje zaposlenika".
Kao peti razlog u pismu upozorenja navodi se "izazivanje sukoba me u zaposlenicima, onim koji rade i onim koji ne rade". U pismu upozorenja se jasno kaže da "zaposlenicima koji učestvuju u štrajku neće biti dozvoljen ulazak na teritoriju Društva". Mittal je tako poručio radnicima da su i željezara i zemlja na kojoj je željezara - njegovo vlasništvo, pa ne mogu ni ući ako ne rade za njega. Ukoliko osiguranje ne dozvoli ulazak štrajkačima u krug željezare, sindikat je spremio druge odgovore koji će onemogućiti proizvodnju u zeničkoj željezari.
Ključna bitka izme u uprave i sindikalista se vodi oko prava na štrajk na radnom mjestu. Uprava nastoji štrajkače otjerati sa radnog mjesta i iz kruga kompanije na javne površine. Takvo ponašanje uprave Mittal Steela je skandalozno. Nije poznat niti jedan primjer da je bilo kome bilo kada u BiH onemogućen štrajk na radnom mjestu. Ukoliko to sud u Zenici odobri u sporu uprave i sindikalista MSZ-a, nema sumnje da će u budućnosti svako tražiti da štrajkači napuste krug kompanije u njegovom vlasništvu.
Mittal tako er nastoji da izazove sukobe me u samim radnicima, dijeleći ih na one koji rade i one koji ne rade. Takva podjela je nedopustiva, jer u generalnom štrajku nema proizvodnje. Uprava MSZ-a je prvo tražila više od 1.700 radnika koji bi nastavili da rade, a potom je svela zahtjev na 366 radnih mjesta sa ukupno 701 radnikom. Sindikat dozvoljava da ima potrebe samo za četiri do pet stotina radnika koji bi brinuli o sigurnosti postrojenja. Za radnike je uvredljivo da Mittal traži sudsku zaštitu imovine, jer su oni ti koji su očuvali željezaru u toku i poslije rata, dok on nije preuzeo vlasništvo. "Ne trebaju oni da se brinu za ovu imovinu. Mi smo je znali sačuvati i kad njega nije bilo. Nije ovo nikakva rušilačka akcija sa početaka sindikalne borbe, pa da neko uništava postrojenja", kažu sindikalisti u Zenici.
Sindikalisti razmatraju čitav niz akcija koje bi osigurale da u dugom vremenskom periodu poslodavac trpi štetu zbog neprihvatanja radničkih zahtjeva, ali niti jedan od tih oblika borbe ne uključuje nanošenje štete imovini niti ljudima. Ipak, sindikalisti su zabrinuti da će uprava spriječiti ulazak štrajkača u krug kompanije i dovesti posebne zaštitarske kompanije kako bi osigurala neke od svojih zahtjeva. U upravi MSZ-a kažu "da neće angažirati bilo koju drugu zaštitarsku agenciju, jer ova kompanija ima svoje zaštitare".
Već prvog dana štrajka, bit će jasno da li su željezarini portiri poslušali upravu ili sindikaliste, u ovisnosti od toga li su dozvolili radnicima koji nisu na spisku od 701 radnika za koje uprava tvrdi da će raditi za vrijeme štrajka. Za radnike koji žele da izbore veće plaće štrajkom, to je "lista poltrona". Me u njima su i radnici koji bi trebali da osiguraju izvoz gotove robe sa skladišta Valjaonica. Sindikalisti su, me utim, najavili da neće dozvoliti ni uvoz sirovina, niti izvoz gotovih roba sa skladišta u željezari. Mittal optužuje sindikaliste da time nanose štetu kompaniji i kupcima, optužujući ih i za gubitak tržišta.
Sva anje radnika Mittal je pripremio dodatne mjere kako bi slomio volju radnika. Me u tim mjerama je najava "da svi zaposlenici koji budu učestvovali u generalnom štrajku neće biti plaćeni za sve vrijeme trajanja štrajka", kaže se u pismu upozorenja uprave. "Prijevoz na radna mjesta neće biti osiguran", najavila je uprava, uz ostavljanje mogućnosti izuzetka. "Izuzetak predstavljaju zaposlenici na radnim mjestima koja se ne mogu napuštati za vrijeme trajanja štrajka, kao i oni zaposlenici koji daju pismenu izjavu da ne žele učestvovati u štrajku", kaže se u upozorenju uprave.
Ove mjere su očito usmjerene na izazivanje daljnjih podjela me u radnicima, jer najveći dio radnika dolazi na posao iz udaljenih sela, a ne iz grada. Sindikat, naravno, nema fondova kojima bi plaćao prijevoz radnika koji će štrajkovati. Sindikalisti su pripremili svoje odgovore i neke od tih sindikalnih akcija neće imati samo taktički značaj. Sve su, tako, glasniji zahtjevi sindikalista i radnika da se izvrši revizija Ugovora izme u Vlade Federacije BiH i Mittal Steela o prijenosu državnog kapitala u Mittalovo vlasništvo, jer ova kompanija nije ispunila preuzete i dogovorene obaveze o ulaganjima u Zenicu. Prema vlastitim finansijskim izjavama, Mittal Steel se obavezao da će u Zenici uložiti 135 miliona dolara za deset godina, ali u toku 2006. godine nije ništa uložio. Već nakon prvog dana generalnog štrajka, sindikalisti Mittala će ući u sudnicu kako bi se odbranili od optužbi da je generalni štrajk nelegalan. Ali, čak i ako budu primorani sudskim putem prekinuti štrajk, počet će dugotrajniju borbu za svoja prava sa novim poslodavcem. Od Vlade Federacije BiH traže da se značajnije uključi u sporove uprave i Sindikata, jer je riječ o interesima više od tri hiljade radnika i njihovih porodica te osam posto preostalog državnog vlasništva u ovoj kompaniji.
A opet se pitam kako ovi bogatasi nemogu placati radnike na nivou Aluminija? To mi nije nikako jasno.
. osim ako nisi u vrhu firme i znas detalje...
Valjda ce biti da je to do toga sto radim u pomenutom subjektu skoro tri godine.