Slike starog Sarajeva

[The BEN10]

Jao, kako se sve izmijenilo...

[jefff]

[shalla]

edit: evo ga

ne vidim potok susicu,izgleda da je vec bio pokriven....

Bolje tribine nego sad na Grbavici

[johntra]

Pa te su tribine i preseljene na Grbavicu kad je nastao stadion...

[sinuhe]

Lijepo izgleda na slici sa sokolskog sleta. Pravi stadion engleskog tipa.

[dječak sa šibicama]

Meni lici na sadasnju centralu SDA, a cak vise i na prostor ispred Setalista.

[Banksy]

E hajd' sad' budi pametan


Gdje se nalazila ova kafana?

Sarajevo / Gradska kafana * / 1939
http://static.limundoslike.com/original ... 398829.jpg


http://mirzahasanefendic.com/?p=726

U Sarajevu se prva filmska projekcija održava 27. jula 1897., dakle manje od dvije godine nakon što su u Lumierovi prikazali svoje filmove u pariškom Grand Cafeu, što se smatra prvom zvaničnom kino-predstavom i oficijelnim rođendanom filma. U isto vrijeme putujući prikazivači filmova pokazali su pokretne slike i u Vatrogasnoj stanici u Bijeljini. Jedna baraka na prostoru današnje Skenderije pretvorena je u prvo kino na ovim prostorim. Tri godine kasnije filmovi će se prikazivati i u Mostaru, a već 1907. godine Talijan Giovanni Fabris orvorio je prvo stalno kino u Bosni i Hercegovini, „Edison Amerikan Bioskop“, koje je par godina kasnije izgorjelo do temelja u požaru čiji je uzrok bila ondašnja lako zapaljiva filmska traka. Godine 1912. Paulina Valić otvara kino „Apolo“ koje postoji i danas pod istim imenom, a u vrijeme mog djetinjstva i mladosti zvalo se kino „Partizan“. Prva simanja na prostoru BiH počela su već oko 1902. a godine 1906. domaće novine su najavljivale „senzaciju“: prikazivanje domaćeg filma „Polazak debelih gospođa iz Sarajeva“, što je vjerovatno prvi bosanskohercegovački film. Bosnu su pohodili i snimatelji tada vodećeg europskog producenta Pathe pa je 1910. snimljen film, koji je sačuvan, o posjeti Cara Franje Josipa Sarajevu, a u arhivi britanskih, njemačkih, austrijskih i talijanskih kinoteka nalaze se snimke bosanskohercegovačkih folklornih običaja i prirodnih ljepota nastale u prvom desetljeću dvadesetog vijeka. Antun Valić, sin spomenute Pauline, snimio je 1913. film o osnivanju hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ i o ustoličenju reisu-l-uleme u Begovoj džamiji u Sarajevu. Valić je snimio i događaje u vrijeme sarajevskog atentata 28. juna 1914.

U blizini Cirkus placa, uz današnju Obalu Kulina bana, nekada Apelov kej, nalazilo se i prvo sarajevsko ljetno kino. Vlasnik bioskopa Rojal bajograf, otvorenog 1913. godine, bio je Marko Katić. Dva su sarajevska bioskopa otvorena spočetka XX stoljeća. Već spominjano kino Apolo smješteno je u namjenski građenu zgradu za kinoprojekcije, sa parterom i balkonom, koja i danas, nakon 100 godina, ugošćuje sarajevske ljubitelje filma. Kao i drugi sarajevski bioskop, Imperijal, otvoren u zgradi HKD Napredak 1913. godine, u današnjoj Titovoj ulici.

[zikamu]

[Potoklinica]

Vidim da postoje nedoumice gdje je postojala Gradska kafana.
Sliku Gradske kafane prvi put sam vidio prije 20-tak dana. Obzirom da sam bio vrlo mali kada je ova kafana srušena, o njoj nisam ništa znao. Zato sam utrošio malo slobodnog vremena i pronašao ovo:



Ova fotografija predstavlja razglednicu iz 1939. godine. Originalni primjerak nalazi se u Zemunu (vlasnik nepoznat, prodaje je za cca. 90 KM). Godina fotografisanja je nepoznata. Lokacija gradske kafane je u nekadašnjoj Kralja Aleksandra br. 81 (danas M. Tita). Iza kafane je kino „Luxor“, kasnije se zvalo „Volta“, a nakon II svjetskog rata „Dubrovnik“. Nije mi poznata tačna godina rušenja kafane, kina i kuglane koja je također bila u tom kompleksu. Na ovom mjestu sagrađena je kasnije zgrada Feroelektra, a u prizemlju te zgrade bilo je novo kino Dubrovnik ( sada „Cinema city“) i nova Gradska kafana (sada BBI banka, prije rata PBS).

Na mapi dole crvenim okvirom označen je prostor Trga Oktobar, koji je 1975. "raščišćen" i na kojem i je izgrđena RK Sarajka.



Nadam se da je sada jasnije.

[sinuhe]

Ali prelijepa slika i zanimljivo vrijeme izmedju dva svjetska rata.

[Potoklinica]

Hvala Banksy za ovaj lijep komadić historije Sarajeva kada je u pitanju film.

[Banksy]

Hvala Banksy za ovaj lijep komadić historije Sarajeva kada je u pitanju film.

Nema na čemu.

Prvi dostupan filmski zapis iz Bosne, francuske kuće Pathe, sam našla,
1910. H.M. Emperor Franz - Jozeph has been heartily received by the Bosnian people, 2:16 ->




ali zaista prvi - Polazak debelih gospođa iz Sarajeva - izgleda da nije moguće naći ...
Nije najjasnije radi li se o našem, domaćem filmu, ili su snimatelji bili ''francuske, austrijske i talijanske kompanije koje prave etnografske, putopisne, pa čak i igrane filmove'' kakav je i ovaj, nastao 1906.


Ipak, zvanično stoji da:

prvi sto posto domaći film bio je najvjerovatnije tek „Svečano otvaranje Napretkovog doma u Sarajevu“ iz 1913., dokumentarac Antuna Valića. Od tog momenta počinje ne samo opća historija živih pokretnih slika u našoj domovini, već i historija b-h dokumentarnog filma kao internacionalnog fenomena budući je već taj Valićev film ušao u „Patheov“ žurnal i prikazivao se u kinima širom svijeta.

Dalje, o autoru fotografije iznad - Gradska kafana i restoracija - Nikoli Drakuliću, piše:

Naredni značajan filmski autor iz BiH je Nikola Drakulić, Fočak koji je snimao dokumentarce tokom 1930-tih, i čiji je film „Sahrana Reis-ul-uleme u Sarajevu“ za prikazivanje u svijetu otkupila velika američka kompanija „Fox“. Drakulić je radio i igrane filmove kao „Grad sevdaha“ (1937) sa popularnim pjevačem sevdalinki Edom Ljubićem u glavnoj ulozi. Pred onaj rat Drakulić je sa svojom suprugom Holanđankom emigrirao čak u Indoneziju, da bi se, sa kamerom u rukama, u domovini ukazao tek 1984. snimajući dokumentarac o Olimpijadi u Sarajevu.

Vrlo zanimljivo ...

[muha_sa]

svaka cast Banksy

[Banksy]

Sve je to jako zanimljivo, a tako malo poznato. Da li je u pitanju generalna nezainteresiranost svih za sve, da li svjesno zatiranje i progon boljih vremena iz kolektivne memorije, da li odlazak iz Bosne i Sarajeva onih koji bi o tome mogli reći nešto više (uglavnom sam nalazila tekstove Midhata Ajanovića, starog filmadžije, danas, mislim, u Holandiji), a dolazak onih koje to baš i ne zanima, itd, štagod da je u pitanju, baš je šteta, a baš je zanimljivo ...

edit: obrati pažnju na fotku izad, ali u većoj rezoluciji, ne bi to bio loš mini poster...
http://static.limundoslike.com/original ... 398829.jpg

[julisiz es grant]

Taj dio prošlosti Sarajeva između dva svjetska rata namjerno je zapostavljan od kraja WW2, jer je zvanična politika bila da se ništa što je bilo lijepo i pozitivno za vrijeme Kraljevine nije smjelo isticati. Tako su mnogi umjetnici i pioniri u svojim pozivima potonuli u zaborav, pa je teško sad sve to izvlačiti.
Vrlo lijep prikaz istorije filma u BiH dat je u "Filmskoj enciklopediji" Leksikografskog zavoda (1. knjiga, izašla 1986.) pod odrednicom Jugoslavija. Tu se spominje da je "Polazak debelih gospođa iz Sarajeva" vjerovatno snimilo samo osoblje prvog kina u Sarajevu, Edison Amerikan Bioskop, u vlasništvu Talijana. Kino je otvoreno 1907, a do temelja izgorjelo 1911. Prvo kino koje i dnas postoji, Apolo, otvoreno je 1912. godine.

[zikamu]

Begova dzamija krisom uslikana po dolasku partizana

[zikamu]

[Potoklinica]

Ovaj drugi film nažalost ima pogrešan naziv i kao takav postavljen je na YouTub-u. Ne radi se o 1920. godini. Naime u filmu je vidljiv TEMPL (Veliki novi sefardski hram) koji je izgrađen u periodu 15. juni 1926. g. - 19. septembar 1930. Dakle, sigurno je da je ovaj film s početka 30-tih godina. No dese se i teži promašaji, pa je tako neki dan jedan poznati BiH portal objavio link i tekst na ovaj isti film, samo što je ta verzija imala neki turski logo, pa su novinari ovog portala odmah zaključili da je film snimila turska filmska ekipa. Internet jeste jedna od najvažnijih pojava u drugoj polovini prošlog stoljeća, ali treba biti zaista oprezan kada je u pitanju tačnost podataka.

[Banksy]

Divne slike
Je li ova druga negdje kod Kibeta?

[Potoklinica]

U svakom slučaju hvala SARAJMEN za postavljeni link.
A ove dvije slike su super!
Druga je snimljena u ulici Vrbanjuša iznad mezarja Budakovići, nekih 150 metara ispod restorana Kibe.
Na ovom mezarju 1932. g. ukopan je moj dedo, tako da sam upotpunosti siguran za lokaciju.
Da li se slučajno zna godina nastanka ove druge fotografije?

[black]

izvinjavam se ako se ponavlja

[muha_sa]

izvinjavam se ako se ponavlja

odlicnaaaaaaaaaaaaaa

[Nekako s proljeća]

Između 1920-1950

Shops at the bottom of Kovači street, © Museum of City of Sarajevo

[Nekako s proljeća]

Između 1920 i 1950 godine, Marijin Dvor.

Muslim women's streetwear from the interwar period, © Museum of City of Sarajevo

[Nekako s proljeća]

Između 1914 i 1950. godin. Mustaj pašin mejdan i Žuta tabija.

"Sarajevo", © Bosniac Institute - Adil Zulfikarpašić Foundation