A_I_ wrote:
Primarno se na temi spominjao oblik zrak-zrak jer sistem zrak-voda puno vise kosta pa nije bas isplativ za nas standard zivota.
Izvini, ali da ti prvo objasnim, sistem zrak-zrak je nešto sasvim drugo, to je ventilacioni sistem sa rekuperatorom, inverter ili klasič
na klima je sistem zrak-voda, ili eto ako već laički, onda je to zrak-voda-split sistem.
A_I_ wrote:
U nordijskim zemljama mnogima je upravo split sistem, kao oblik toplotne pumpe, primarni izvor grijanja uz najcesce kamin i konvektore kao sekundarni pogotovo u zabacenim prostorijama.
to ne može biti primarni izvor grijanja, iz mnogo razloga, jer u takvim stanovima osjećaj ugodnosti bi bio katastrofalan. Za postizanje temperature u prostoriji potrebna je veća temperatura zraka iz unutrašnje jedinice, zbog čega dolazi do snižavanja vlažnosti zraka, ispod 30% relativne vlažnosti, što utiče mnogo
na ugodnost.
A_I_ wrote:
Za jednosoban stan od 38m2 Toplane grijanje naplacuju 100KM mjesecno dok se s visoko efikasnom klimom prodje za 3-4 puta manje para uz odrzavanje iste temperature kao ranije s Toplanama - oko 24C.
O ne-inverter klimama nema govora ako se razmislja o troskovima pa i zdravlju jer su potpuno prevazidjene, osim naravno u sirotinjskim zemljama kakva je i nasa.
za 38 kvadrata toplane naplaćuju ispod 50 KM mjesečno, tokom cijele godine, jedan vid kreditiranja. To je paušala, koja odgovara kada je "teška" zima, ne odgovara kada je "blaga" zima. Ali je jako povoljno, jer u prosjeku se isplati. Fiksno možete planirati bez straha da će te previše platiti. Ne-inverter klime i inverter klime, kakvo ba zdravlje

, razlika je u modulaciji i mogućnošću odleđivanja. I nema veze sa sirotinjskim zemljama. Ko ima kapitala za dobru investiciju, taj najviše i štedi. Evo primjera. Jedan objekat koji smo napravili, lik zagrijava prodajni prostor, komplet podno
grijanje, sistem aktivno
grijanje i aktivno+pasivno hlađenje, geotermija voda-voda sa dubinskim sondama. Investicija za kompletan sistem 1.000 kvadrata, 50kW pumpa, 10 kW kompresor struje.
Na industrijskoj struji potrošnja 15 KM dnevno. Termika je odlič
na, 50W po kvadratu unos energije. U odnosu
na zemni plin, čovjek štedi 10.000 KM po sezoni grijanja. Komplet sistem je koštao ispod 60.000 KM (sa razvodom podnog grijanja). Povrat investicije ispod 5 godina

. COP iznad 5, pogodio rudnik zlata, crpi vodu preko 15 stepeni

. Zadnji objekat, 200 kvadrata, 35.000 KM sa svim (razvod + toplinska pumpa, površinske sonde), račun struje domaćinstvo kategorija, 60-80 KM mjesečno račun.
Da ne duljim, najefikasniji vid štednje, a ujedno i najjeftiniji je termika(izolacija). Bez toga nema nikakvih ušteda, jer energija se mora unijeti da se zagrijete. Niskoenergetske i pasivne zgrade
na primjer trebaju 10W po kvadratu, a kod nas je normala i preko 200. Ali predobra termika znači i loš zrak, potrebna je i ventilacija, ali sve u svemu, izolacija je čudo. Prvo to, pa ostalo.
A_I_ wrote:
U teoriji, klima najteze(u smislu nakupljanja vlage koja smeta 'izvlacenju' toplote) radi pri vanjskoj temp. od oko 0C medjutim sto je niza temperatura to su u vecini slucajeva sve cesci ciklusi odledjivanja

To je vidljivo iz gore postavljenih rezultata testova. Kod mene se dosta rijetko pali defrost i traje manje od 10 minuta. Do sad, za ove dvije zime, nikad se nije nakupio debeli sloj leda vec samo tanki vise pahuljasti sloj kao iinje. Takodje ni u defrost modu ne prelazi potrosnju od 500-600W.
U "praksi", klima obavezno zaledi svaki sat vremena
na temperaturi +4 °C do ca. -7 °C jer je
na našim prostorima rijetko bez velike vlažnosti
na ovim temperaturama. Ispod -7 nema problema jer je tako hladan zrak previše suv za zaleđivanje vanjske jedinice. Sam si napisao koliko traje defrost, obično 10-15 minuta. Nije samo problem što se potroši energija za odleđivanje, samo me interesuje kako se ugrijati
na uređaj koji se gasi svaki sat vremena
na 15 minuta

. Teorija je jedno, a vjeruj da je dugogodišnja praksa
na ovim prostorima u regiji Sarajeva skroz drugačija.
Naša zima je jako nezgodna za split sisteme, bile one inverter ili klasični split. Za prelazne periode iznad +5 stepeni

, inače

. Skandinavija je drugačija klima, i nema smisla za upoređivati.
Moj savjet je, ponavljam,
1. termika (izolacija)
2. termika (izolacija)
3. niskotemperaturni sistem grijanja
4. biomasa sa automatskim doziranjem, velikom opsegom modulacije ili toplotna pumpa
rezultat
najjeftiniji vid grijanja, samo dobrom investicijom, sve drugo je
