Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Orbini wrote:Dali su Jevrej i Rom ovdje nacionalna, etnicka ili vjerska odrednica?
Jer ako su Jevreji i Romi dobili svoju nacionalnu odrednicu,. - mozda je vrijeme za bosansku - kao nesto neutralno. Mislim najvise na djecu mijesnih brakova kojih ima mnogo, i koji ili nemaju naciju, ili su prisiljeni odabrati stranu. A tek silni ateisti, anarhisti,... koji se ne nalaze u postojecoj nacionalno-vjerskoj konstelaciji.
nećeli i onda dijete iz braka između pripadnika bosanske nacije i ovih drugih biti iz miješanog braka, šta će izmisliti za njih, opet neku novu naciju ili će ono po sili zakona morati biti bosanac.....
Orbini wrote:Dali su Jevrej i Rom ovdje nacionalna, etnicka ili vjerska odrednica?
Jer ako su Jevreji i Romi dobili svoju nacionalnu odrednicu,. - mozda je vrijeme za bosansku - kao nesto neutralno. Mislim najvise na djecu mijesnih brakova kojih ima mnogo, i koji ili nemaju naciju, ili su prisiljeni odabrati stranu. A tek silni ateisti, anarhisti,... koji se ne nalaze u postojecoj nacionalno-vjerskoj konstelaciji.
nećeli i onda dijete iz braka između pripadnika bosanske nacije i ovih drugih biti iz miješanog braka, šta će izmisliti za njih, opet neku novu naciju ili će ono po sili zakona morati biti bosanac.....
Nacija je stvar slobodnog opredjeljenja. isto kao nekad adavno kada si imao i Jugosloven za one koji se nisu osjecali specijalno kao pripadnici neke nacije. Mozda ima djece mjesanog braka koji se jednostavno ne mogu opredjeliti nacionalno za neku stranu svojih roditelja - pa bi radije neutralnu. Bosni definitivno treba jedna nacionalna kategorija koja je neutralna i izvan okvira postojecih nacija, a pogotovo vjere koja se redovno u to ubacuje. Nazovimo tu nacionalnu odrednicu kako hocemo - ali je definitivno potrebna za djecu mjesanog braka koju ne mozes silom svrstati u neki od postojecih okvira.
Orbini wrote:Dali su Jevrej i Rom ovdje nacionalna, etnicka ili vjerska odrednica?
Jer ako su Jevreji i Romi dobili svoju nacionalnu odrednicu,. - mozda je vrijeme za bosansku - kao nesto neutralno. Mislim najvise na djecu mijesnih brakova kojih ima mnogo, i koji ili nemaju naciju, ili su prisiljeni odabrati stranu. A tek silni ateisti, anarhisti,... koji se ne nalaze u postojecoj nacionalno-vjerskoj konstelaciji.
nećeli i onda dijete iz braka između pripadnika bosanske nacije i ovih drugih biti iz miješanog braka, šta će izmisliti za njih, opet neku novu naciju ili će ono po sili zakona morati biti bosanac.....
Nacija je stvar slobodnog opredjeljenja. isto kao nekad adavno kada si imao i Jugosloven za one koji se nisu osjecali specijalno kao pripadnici neke nacije. Mozda ima djece mjesanog braka koji se jednostavno ne mogu opredjeliti nacionalno za neku stranu svojih roditelja - pa bi radije neutralnu. Bosni definitivno treba jedna nacionalna kategorija koja je neutralna i izvan okvira postojecih nacija, a pogotovo vjere koja se redovno u to ubacuje. Nazovimo tu nacionalnu odrednicu kako hocemo - ali je definitivno potrebna za djecu mjesanog braka koju ne mozes silom svrstati u neki od postojecih okvira.
mislim da su ovakvi napisi obične floskule, naime nisi odgovorio, ako je bosanac ili neki drugi izraz za tu tzv. neutralnu naciju, šta će biti djeca te neutralne nacije i recimo srbina, hoće li se i za te osobe opet izmišljati još neka, neutralnija nacija.
Orbini wrote:Dali su Jevrej i Rom ovdje nacionalna, etnicka ili vjerska odrednica?
Jer ako su Jevreji i Romi dobili svoju nacionalnu odrednicu,. - mozda je vrijeme za bosansku - kao nesto neutralno. Mislim najvise na djecu mijesnih brakova kojih ima mnogo, i koji ili nemaju naciju, ili su prisiljeni odabrati stranu. A tek silni ateisti, anarhisti,... koji se ne nalaze u postojecoj nacionalno-vjerskoj konstelaciji.
nećeli i onda dijete iz braka između pripadnika bosanske nacije i ovih drugih biti iz miješanog braka, šta će izmisliti za njih, opet neku novu naciju ili će ono po sili zakona morati biti bosanac.....
To dijete će biti dijete, čovjek...
A nacionalno će se opredijeliti ili to neće...
Po sili Zakona ne treba biti ništa, svako treba da ima pravo da se izjasni onako kako osjeća pa ako treba i uvesti novu naciju koja upućuje na pripadnost državi BiH....
Mrzim kada o djeci iz "mješovitih" brakova počnemo pričati, kao o nekoj posebnoj kategoriji djece...To su djeca svojih roditelja, naši mali sugrađani, briga me kako će se kasnije izjašnjavati, neka se izjasne po osjećaju, a ne onako kako bi im naši bajni političari (većinom čisti nacionalisti koji ne odobravaju "mješovite" brakove) naturili.
Orbini wrote:Dali su Jevrej i Rom ovdje nacionalna, etnicka ili vjerska odrednica?
Jer ako su Jevreji i Romi dobili svoju nacionalnu odrednicu,. - mozda je vrijeme za bosansku - kao nesto neutralno. Mislim najvise na djecu mijesnih brakova kojih ima mnogo, i koji ili nemaju naciju, ili su prisiljeni odabrati stranu. A tek silni ateisti, anarhisti,... koji se ne nalaze u postojecoj nacionalno-vjerskoj konstelaciji.
nećeli i onda dijete iz braka između pripadnika bosanske nacije i ovih drugih biti iz miješanog braka, šta će izmisliti za njih, opet neku novu naciju ili će ono po sili zakona morati biti bosanac.....
To dijete će biti dijete, čovjek...
A nacionalno će se opredijeliti ili to neće...
Po sili Zakona ne treba biti ništa, svako treba da ima pravo da se izjasni onako kako osjeća pa ako treba i uvesti novu naciju koja upućuje na pripadnost državi BiH....
Mrzim kada o djeci iz "mješovitih" brakova počnemo pričati, kao o nekoj posebnoj kategoriji djece...To su djeca svojih roditelja, naši mali sugrađani, briga me kako će se kasnije izjašnjavati, neka se izjasne po osjećaju, a ne onako kako bi im naši bajni političari (većinom čisti nacionalisti koji ne odobravaju "mješovite" brakove) naturili.
ispravno, u potpunosti se slažem, dakle ni danas nema uopće potrebe za uvođenjem nekakve bosanske nacije, kao utočišta za one iz miješanih brakova, zato i kažem da je to obična floskula.
Mislim da je pojam Bosanske nacije nužan iz više razloga. Kako zbog dijece miješanih brakova, tako i zbog ljudi koji se osjećaju Bosancima, a ne osjećaju se ni Srbima, ni Hrvatima ni Bošnjacima. Naziv Bošnjak je zloupotrebljen, jer se indirektno nametnulo da pod tim nazivom mogu biti smo muslimani. Zbog toga je potrebna jedna nacija koja za sebe neće vezati vjeru, nego osjećaj pripadnosti. Svjesni su svi da bi se mnogi poćeli izjašnjavati kao Bosanci, zbog toga se stvaranje te nacije i osporava. Ja poznajem najmanje 5 ljudi koji su katolici i koji se izjašnjavaju kao Hrvati jer je to nužno kad se negdje prijavljuju za posao, a smatraju se Bosancima i sami kažu da sa Hrvatskom nemaju nikakve veze. S druge strane izjašnjavanje Bošnjakom smatraju nelogićnim jer nisu muslimani. Isto tako jako mnogo je i Bošnjaka koji bi se poćeli izjašnjavati Bosancima, a vjerujem da bi i određeni broj Srba to uradio. Kažem opet, mnogi su svjesni da bi nastanak Bosanske nacije mogao vremenom značiti i hegemonizaciju stanovništva u ovoj državi što naravno nikome od glavešina neodgovara.
Dobro je to što je glavni argument za osnivanje "Bosanske nacije" to što je pojam "Bošnjak"/"Bošnjakinja" od strane određenih ljudi zloupotrebljen. Inače je moralan, ispravan, ljudski put da nešto što je izmanipulisano, zloupotrebljeno i krivo interpretirano prihvatimo kao takvo. To se, inače, zove borba.
donBeton wrote:Dobro je to što je glavni argument za osnivanje "Bosanske nacije" to što je pojam "Bošnjak"/"Bošnjakinja" od strane određenih ljudi zloupotrebljen. Inače je moralan, ispravan, ljudski put da nešto što je izmanipulisano, zloupotrebljeno i krivo interpretirano prihvatimo kao takvo. To se, inače, zove borba.
Da smo u nekom normalnijem društvu ta bi se borba isplatila, ali zbog određenih stvari u ovom trenutku to je pucanj u prazno. Kad bi se neko pojavio sa idejom i rekao kako je to zloupotrebljeno, ovi bi se napravili ludi i rekli pa gdje je to zabranjeno da se neko izjašnjava Bošnjakom a da nije musliman. Što je naravno tačno, ali na indirektan način Bošnjaci su izjednačeni sa muslimanima i svi u ovoj državi su to uzeli kao činjenicu. Čak i reis kada se obrača vjernicima koristi izraz Bošnjaci, a ne muslimani što samo po sebi sve govori. Zbog toga je potrebno stvaranje nove Bosanske nacije koja nije vezani niti za jednu vjeru, nego za osjećaj pripadnosti državi Bosni i Hercegovci.
P.S. Kada pričam o Bosanskoj naciji onda mislim na Bosansko-Hercegovačku naciju da mi se ere ne bi naljutile
Obavezno jos uvesti da imamo jednog zeMskog predsjednika, jednog mladjeg od 35, jednog starijeg od 75, jednog pionira, jednog sa sarenim ocima, .... dok ne dodjemo do cifre da se ispuni najveci balkanski kondominijum brace iz visokog
A da, obavezno jedna fotelja za sefa sbih, to se podrazumijeva.
Nakon svega što je izneseno povodom apelacije Sejdića i Fincija Sudu za ljudska prava u Strazburu i njegove presude da država BiH vrši ustavnu diskriminaciju, treba se spriječiti politizacija ovog pitanja i izvršiti promjena ustava po hitnom postupku. Ta promjena treba da se odnosi na sporne stavke Ustava dakle na ljudska prava, Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine. Mislim da bi radi predstojećih ustavnih promjena nakon izbora potrebno usput i povećati broj poslanika radi povećanja demokratskog kapaciteta Parlamenta. Kako bi konstruktivno doprinio ovoj temi predlažem da se usvoje slijedeći amandmani:
AMANDMAN II
Amandman II na Ustav Bosne i Hercegovine, mjenja Član II Ustava Bosne i Hercegovine i glasi:
Ljudska prava i osnovne slobode
1. Svi građani i narodi Bosne i Hercegovine su jednaki pred zakonom.
2. Bosna i Hercegovina poštuje i štiti prava svih svojih građana u skladu sa ovim Ustavom i međunarodnim i europskim standardima.
3. Bosna i Hercegovina je država društva koje jamči građanska i politička prava; ekonomska, društvena i kulturna prava, i kolektivna prava u skladu sa međunarodnim i europskim standardima.
4. Osnovna prava i slobode zajamčene ovim Ustavom, i prava zajamčena međunarodnim sporazumima i konvencijama u kojima je Bosna i Hercegovina potpisnica, osiguravaju se svim osobama u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po osnovu spola, starosne dobi, rase, boje kože, jezika, vjere, političkog i drugog mišljenja, nacionalnosti, društvenog porijekla, pripadnosti nacionalnim manjinama, imovine, rođenja, nesposobnosti i drugog statusa.
5. Prava nabrojana u ovom dijelu su ilustrativna, ne sveobuhvatna.
6. Obvezujući međunarodni sporazumi i konvencije o ljudskim pravima
a) Bosna i Hercegovina poštuje ljudska prava u skladu sa međunarodnim sporazumima i konvencijama u kojima je ona potpisnica.
b) Međunarodni sporazumi i konvencije koje je Bosna i Hercegovina ratificirala su obavezujući za državu i imaju prvenstvo nad svim drugim zakonima i ovim Ustavom, osim ako zakon ili ovaj Ustav jamči prava u većoj mjeri od primjenljivih sporazuma i konvencija.
c) Država osigurava sva ljudska prava u skladu, ili u većem stupnju, sa onim pravima koja su zajamčena i svim sporazumima i konvencijama u kojima je ona potpisnica
d) Prava i slobode navedene u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda te njezinim Protokolima direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prvenstvo pred svim drugim zakonodavstvom.
7. Pojedinačna prava
Svim pojedincima u Bosni i Hercegovini se jamče slijedeća prava i slobode, kao i ona koja su nabrojana u međunarodnim sporazumima i konvencijama u kojima je Bosna i Hercegovina potpisnica.
a) Osnovna prava i slobode
- Pravo na život.
- Pravo na neizlaganje mučenju i nehumanom ili ponižavajućem postupku ili kazni.
- Pravo lica da ne bude držano u ropstvu ili podčinjenosti ili prisilnom ili obaveznom radu.
- Pravo na slobodu i sigurnost ličnosti.
- Pravo na privatan i obiteljski život, dom, i poštu.
- Pravo na stupanje u brak i osnivanje obitelji.
- Pravo na imovinu.
- Pravo na obrazovanje.
- Pravo na slobodu kretanja i prebivališta.
- Pravo na poštivanje i zaštitu dostojanstva drugih.
- Pravo na okoliš koja nije štetna po zdravlje i dobrobit.
- Pravo na mišljenje, savjest i vjeru.
- Slobodu izražavanja.
- Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja sa drugim.
- Slobodu od nerazumnog pretresa i hapšenja.
b) Građanska i politička prava
- Pravo na djelotvoran pravni lijek kada su prava zajamčena ovim Ustavom prekršena.
- Pravo na peticiju, uključujući i pravo na podnošenje žalbi.
- Pravo na formiranje i pripadanje političkim strankama,
- Pravo na sudjelovanje u javnim poslovima.
- Pravo na ravnopravan pristup javnim službama.
- Pravo glasa i izbora po stjecanju punoljetnosti od 18 godina.
- Pravo glasa je univerzalno i jednako.
- Pravo na informacije potrebite za ostvarivanje i zaštitu prava koje drži (1) država, ili (2) drugo lice.
- Pravo na odbijanje svjedočenja ukoliko se time osoba koja svjedoči izlaže krivičnom gonjenju.
- Pravo na poštenu raspravu u građanskim i krivičnim predmetima i druga prava koja se odnose na krivični postupak.
- Pravo da se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravosnažno odlukom suda ne utvrdi krivica.
- Niko ne može biti osuđen za bilo koje djelo koje prema zakonu ne predstavlja krivični prekršaj u vrijeme kada je počinjeno. Niti se može izreći kazna koja nije propisana zakonom za takvo djelo.
- Lišavanje slobode može trajati samo onoliko dugo koliko za to postoje zakonski uvjeti.
- Osoba za koje se s razlogom sumnja da je izvršilo povredu zakona može biti uhapšena i pritvorena samo kada je to potrebito u cilju vođenja krivičnog postupka ili iz razloga sigurnosti za ljude.
- Sloboda kretanja se može ograničiti zakonom samo ako je to potrebito radi vođenja krivičnog postupka ili radi zaštite, sigurnosti i zdravlja ljudi.
- Sloboda tiska i drugih sredstava komuniciranja je zajamčena.
- Sloboda tajnosti pošte i svih drugih komunikacija je zajamčena.
- Svatko ima pravo na pravnu obranu kadgod su prava osobe ili legitimni interesi povrijeđeni ili dovedeni u opasnost.
- Smrtna kazna je ukinuta; ona ne može ponovo stupiti na snagu.
8. Ekonomska, društvena i kulturna prava
a) Svi pojedinci slobodno koriste po svom izboru jezik i sudjeluju u kulturnom životu.
b) Svi pojedinci imaju pravo da se identificiraju sa kulturom ili etničkoj pripadnosti po svom izboru, ali ni jedan pojedinac ne može biti prisiljen da se identificira sa nekom kulturom ili etničkoj pripadnosti.
c) Sve osobe slobodno prakticiraju svoju vjeru prema vlastitom izboru.
d) Sve osobe imaju pravo na:
I Obrazovanje;
II Socijalnu zaštitu;
III Zdravstvo i zdravstveno zbrinjavanje;
IV Ishranu;
V Krov nad glavom.
e) Svatko je slobodan da bira svoje zanimanje i profesiju, i sva radna mjesta i dužnosti će biti pristupačna svakome pod istim uvjetima.
f) Radni odnos se može prekinuti suprotno želji zaposlenih samo na način i pod uvjetima propisanim zakonom i kolektivnim ugovorima.
h) Svaka zaposlena osoba ima pravo na naknadu u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorima.
i) Jamče se sloboda osnivanja sindikata i organizacija i odnosnih aktivnosti.
j) Zaposlene osobe imaju pravo na pravične i adekvatne radne uvjete.
k) Zaposlene osobe imaju pravo na štrajk u skladu sa uvjetima i procedurama propisanim zakonom, pravo da brane svoje kolektivne ekonomske i društvene interese.
l) Pojedinci imaju pravo na poduzetništvo i slobodnu konkurenciju u gospodarstvu.
m) Zajamčena je sloboda znanstvenog istraživanja.
n) Zajamčena je sloboda umjetnosti.
9. Manjinska prava
a) Pripadnici nacionalnih manjina ne smiju biti diskriminirani po osnovu svog statusa nacionalne manjine.
b) Pripadnicima manjinskih nacionalnih grupacija u Bosni i Hercegovini se jamči pravo njegovanja kulturnog nasljeđa, komuniciranja na vlastitom jeziku, korištenja vlastitog pisma, osnivanje udruženja, i stvaranje i održavanje obrazovnih i kulturnih institucija, u skladu sa zakonom.
c) Svi pripadnici nacionalnih manjinskih grupacija imaju pravo na učenje vlastitog jezika i korištenje vlastitog manjinskog jezika u službenim komunikacijama, u skladu sa zakonom.
d) Ostvarivanjem ovih prava od strane pripadnika nacionalnih manjinskih grupacija ne smije se vršiti diskriminacija drugih građana.
10. Tumačenje prava i sloboda
a) Svaki sud, tribunal i javni forum moraju unapređivati duh, svrhu i cilj prava i sloboda nabrojanih u ovom Ustavu prilikom tumačenja zakona ili razvoja građanskog i običajnog prava.
b) Prilikom tumačenja nabrojanih prava i sloboda, sud, tribunal ili javni forum daju široko tumačenje i podržavaju vrijednosti koje ističu otvoreno i demokratsko društvo utemeljeno na ljudskom dostojanstvu, jednakosti i slobodi.
c) Europsko i međunarodno pravo se mora uzeti u obzir čak i kod tumačenja nabrojanih prava i sloboda.
d) Buduća prava ili slobode priznata ili potvrđena građanskim pravom, običajnim pravom, ili zakonima, moraju biti u skladu sa nabrojanim pravima i slobodama.
11. Ograničenja ustavno zajamčenih ljudskih prava i osnovnih sloboda
a) Osnovna ljudska prava i slobode koje su zajamčene ovim Ustavom mogu biti ograničene zakonom, ali samo u onoj mjeri u kojoj je takvo ograničenje razložno i opravdano.
b) Ta ograničenja će uzeti u obzir sve bitne čimbenike, uključujući:
- Prirodu tog prava ili slobode;
- Važnost same svrhe tog ograničenja;
- Prirodu i doseg ograničenja;
- Odnos između ograničenja i njegove svrhe; i
- Manje restriktivna sredstva za postizanje svrhe
3. Nijedan zakon ne može ograničiti niti jedno osnovno ljudsko pravo i slobodu zajamčene ovim Ustavom, osim na način kako je to propisano u pododjeljku a. ili bilo kojoj drugoj odredbi ovog Ustava.
12. Ombudsmeni
a) Ured ombudsmena ima zadatak da štiti individualna i kolektivna prava.
b) Postoji jedan Ured ombudsmena na razini države u Bosni i Hercegovini koji je reguliran zakonom.
c) Zastupnički dom će izabrati ombudsmana i dvojicu zamjenika. Zastupnički dom odobrava i Ombdusmena i svakog zamjenika u skladu sa zakonom.
13. Podnošenje žalbi Ustavnom sudu za zaštitu individualnih prava
a) U slučaju kršenja nekog od individualnog prava ili ako postoji neposrednog opasnost od kršenja nekog od prava pojedinaca, on ili ona imaju pravo da podnesu zahtjev za pokretanje postupka Ustavnom sudu za zaštitu onih prava koja im se jamče ovim Ustavom.
b) Od Ustavnog suda se traži da donese odluku po takvom zahtjevu u roku od [60] dana.
c) Političke stranke, općinska vijeća, gradska vijeća, organizacije građanskog društva i druga pravna lica također mogu podnijeti zahtjev za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom radi zaštite prava pojedinaca ili grupa, ili oboje njih, kada su prava koja im pripadaju po ovom Ustavu povrijeđena ili su u neposrednoj opasnosti da budu povrijeđena.
d) Ombudsmeni mogu podnijeti zahtjev amicus curiae (prijateljima suda) u takvim slučajevima kako je predviđeno u ovom dijelu.
e) Propisi za podnošenje zahtjeva za pokretanje postupka na osnovu ovog dijela se reguliraju zakonom.
14. Izbjeglice i raseljena lica
Sve izbjeglice i raseljena lica imaju pravo na slobodan povratak svojim domovima. Oni u skladu sa Aneksom 7 Općeg okvirnog sporazuma imaju pravo na povrat imovine koje su bili lišeni tokom neprijateljstava od 1991. godine kao i na nadoknadu one imovine koja im se ne može vratiti. Svaka obaveza ili izjava koja se odnosi na tu imovinu a koja je dana pod prinudom smatrat će se nevažećom.
15. Suradnja.
Sva nadležna tijela u Bosni i Hercegovini surađivat će i osigurati neograničen pristup: svim međunarodnim mehanizmima za praćenje stanja ljudskih prava uspostavljenim za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim tijelima ustanovljenim bilo kojim međunarodnim sporazumom navedenim u Aneksu I ovog Ustava; Međunarodnom sudu za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslaviju (i posebno će se postupiti po nalozima izdanim na osnovu člana 29. Statuta tribunala); kao i svim drugim organizacijama kojim je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda dodijelilo mandat u vezi sa ljudskim pravima ili humanitarnim pravom."
AMANDMAN III
Amandman III na Ustav mjenja se stav 1., stav 2., tačke a,b,d,e, f i g stava 3. i stav 4. Člana IV Ustava Bosne i Hercegovine, koji od sada glase:
"1. Dom naroda
Dom naroda se sastoji od 22 delegata, koje imenuju entitetski parlamenti, u skladu s izbornim zakonom.
a) Iz Federacije se imenuju po četiri delegata iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, te po dva delegata iz reda srpskog naroda i reda nacionalnih manjina i Ostalih. A iz Republike Srpske imenuju se 4 delegata iz reda srpskog naroda, te po dva delegata iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, i reda nacionalnih manjina i Ostalih.
b)Svi izabrani delegati formiraju klubove delegata iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, te nacionalnih manjina i Ostalih
C) Dvanaest članova Doma naroda sačinjava kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri delegata iz reda
bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naraoda, te dva delegata iz reda nacionalnih manjina i ostalih.
2. Predstavnički dom
Predstavnički dom sastoji se od 85 članova, od kojih se dvije trećine biraju sa teritorije Federacije, a jedna trećina sa teritorije Republike Srpske, s tim da njamanje tri zastupnička mjesta moraju biti osigurana nacionalnim manjinama i Ostalim.
a) Članovi Predstavničkog doma biraju se neposredno iz svog entiteta, u skladu sa izbornim zakonom.
b) Većina svih članova izabranih u Predstavnički dom sačinjava kvorum.
3. Procedura
a) I jedan i drugi dom će biti sazvani u Sarajevu, najkasnije 30 dana nakon posljednjih izbora.
b) Svaki dom će većinom glasova usvojiti svoj poslovnik o radu i izabrati predsjedavajućeg i tri zamjenika, koji ne mogu biti izabrani iz reda istog naroda, s tim da će se na mjestu predsjedavajućeg rotirati sva imenovana lica.
d) Sve odluke u oba doma donose se većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju. Delegati i članovi će ulagati najveće napore kako bi većina uključivala najmanje većinu glasova delegata ili članova sa teritorije svakog entiteta. Ukoliko većina ne uključuje većinu glasova delegata ili članova sa teritorije svakog entiteta, predsjedavajući i njegovi zamjenici će, radeći kao komisija, nastojati da u roku od tri dana od glasanja postignu saglasnost. Ukoliko ta nastojanja ne uspiju, odluke će se donijeti većinom onih koji su prisutni i glasaju, pod uslovom da glasovi protiv ne uključuju dvije trećine i više delegata ili članova izabranih iz svakog entiteta.
e) Predložena odluka Parlamentarne skupštine može biti proglašena destruktivnom po vitalni interes bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog naroda ili po manjinska prava nacionalnih manjina i Ostalih, većinom glasova kluba delegata iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, te nacionalnih manjina i Ostalih, izabranih u skladu sa stavom 1, tačka (a).
f) Kada većina delegata svakog od klubova delegata stavi primjedbu na pozivanje na tačku (e), predsjedavajući Doma naroda će odmah sazvati Zajedničku komisiju, koja se sastoji od tri delegata iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda, te dva delegata iz reda nacionalnih manjina i Ostalih , u cilju razrješenja tog pitanja. Ukoliko to Komisija ne uspije u roku od pet dana, predmet se upućuje Ustavnom sudu koji će po hitnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost slučaja.
g) Dom naroda se može raspustiti odlukom Predsjedništva ili samog Doma, pod uslovom da je odluka Doma o raspuštanju donijeta većinom koja uključuje većinu klobova delegata iz reda najmanje dva naroda.
4. Ovlaštenja
Parlamentarna skupština je nadležna za:
a) Usvaja Ustavne amandmane;
b) Usvaja zakone;
c) Odlučuje o izvorima i iznosima sredstava za funkcioniranje institucija i izmirivanje medjunarodnih obaveza Bosne i
Hercegovine;
d) Usvaja budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH;
e) Ratifikuje međunarodne sporazume;
f) Imenuje članove Predsjedništva BiH u skladu sa ovim ustavom;
g) Imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i listu ministara;
h) Nadzire rad Vijeća ministara i drugih institucija odgovornih domu u skladu s Ustavom i zakonom;
i) Kandidira i bira lica na dužnosti propisane Ustavom i zakonom;
AMANDMAN IV
Amandman IV mjenja član V Ustava Bosne i Hercegovine koji od sada glasi:
1. Osnovne odredbe
a) Bosna i Hercegovina ima Predsjedništvo koje se sastoji od četiri člana, koje imenuje Parlamentarna skupština.
b) Između izabranih članova u Predsjedništvo BiH, bira se Predsjednik Predsjedništva BiH (u daljem tekstu predsjednik) i tri potpredsjednika Predsjedništva BiH (u daljem tekstu potpredsjednici).
c) Predsjednik i potpredsjednici ne smiju biti iz reda istog konstitutivnog naroda, s tim da jedan član Predsjedništva BiH mora biti iz reda nacionalnih manjina i Ostalih.
2. Saradnja
Predsjednik sarađuje sa Parlamentarnom skupštinom i Vijećem ministara Bosne i Hercegovine, kao i ostalim institucijama BiH, kako bi se osiguralo redovno i djelotvorno funkcioniranje države.
3. Izbor i trajanje mandata
a) Kandidati za članove Predsjedništva mogu biti nominirani od 20% članova Doma
naroda ili 10% članova Predstavničkog doma. Kandidati će biti direktno izabrani
članovi Parlamentarne skupštine. Članovi mogu podržati nominaciju samo jednog
kandidata.
b) U Domu naroda, većinom glasova svakog kluba na temelju nominiranih prijedloga vrši se izbor po jednog kandidata što čini listu od četiri kandidata.
c) Lista od četiri predložena kandidata za predsjednika i tri potpredsjednika BiH
upućuje se Predstavničkom domu na potvrdu.
d) Lista mora sadržavati najmanje po jednog člana Predsjedništva iz svakog entiteta.
e) Mandat članova Predsjedništva traje četiri godine i mogu biti birani još jedan
uzastopni mandat.
f) Svi članovi Predsjedništva u jednom mandatu, putem rotacije se izmjenjuju na poziciji Predsjednika Bosne i Hercegovine u trajanju od jedne godine.
g) Prije preuzimanja dužnosti članovi Predsjedništva moraju položiti službenu zakletvu u skladu sa zakonom.
3. Procedure
Predsjednik i tri potpredsjednika donose poslovnik o radu.
4. Dužnosti i ovlasti predsjednika
a.) Predsjednik:
I. predstavlja državu;
II. potpisuje i proglašava zakone;
III. imenuje i razriješava ambasadore i izaslanike u skladu sa državnim zakonom;
IV. potpisuje međunarodne sporazume u skladu sa državnim zakonom nakon
ratifikacije u Parlamentarnoj skupštini;
V. dodjeljuje odlikovanja i druga priznanja u skladu sa državnim zakonom;
VI. akreditira i prima ambasadore i izaslanike u skladu sa državnim zakonom;
VII. daje pojedinačna pomilovanja, u skladu sa državnim zakonom;
VIII. može zatražiti sazivanje sjednica Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine, te
predlagati dnevni red istih i sudjelovati na sjednicama;
IX. nominira kandidata za predsjednika Vijeća ministara, a nakon konsultacija sa
potpredsjednicima i parlamentarnim strankama;
X. podnosi izvještaje po zahtjevu, ali najmanje jednom godišnje Parlamentarnoj
skupštini o troškovima Predsjedništva.
XI. obavlja ostale funkcije koje mogu biti potrebne za izvršavanje njegovih dužnosti,
ili koje mu povjeri Parlament, u skladu s ustavom i zakonom.
b) Predsjedništvo koje predstavlja jedinstvo države isključivo konsenzusom:
I) regulira pitanja odbrane Bosne i Hercegovine u skladu sa državnim
zakonom;
II) imenuje sudije Ustavnog suda u skladu sa Ustavom i državnim zakonom;
III) imenuje članove Upravnog odbora Centralne banke BiH.
c) Zahtjev predsjednika za ponovno razmatranje zakona:
I) u roku od jedne sedmice od donošenja zakona, predsjednik može od
Parlamentarne skupštine tražiti da ponovno razmotri zakon ili dio zakona;
II) predsjednik mora navesti razloge i argumente kako bi objasnio zašto je
zatražio ponovno razmatranje na Parlamentarnoj skupštini;
III) Parlamentarna skupština mora razmotriti, te u pisanoj formi odgovoriti na
argumente predsjednika;
IV) predsjednik može zahtijevati ponovno razmatranje zakona samo jednom
po svakom pojedinačnom zakonu;
V) predsjednik je obavezan da potpisuje zakone kako ih je usvojila
Parlamentarna skupština.
5. Spriječenost predsjednika / potpredsjednika da obavlja dužnosti
a) U slučaju da predsjednik privremeno ne može ispunjavati svoje dužnosti,
imenovat će potpredsjednika da preuzme njegove dužnosti.
b) Predsjednik / potpredsjednik će odstupiti sa dužnosti ako je narušenog
zdravlja u toj mjeri da ne može obavljati dužnost i da se neće oporaviti u
razumnom roku.
c) Ako nije jasno da li je predsjednik / potpredsjednik sposoban obavljati
svoje dužnosti, Ustavni sud utvrđuje njegovu sposobnost na zahtjev Vijeća
ministara, 1/3 članova Predstavničkog doma ili druga dva člana
Predsjedništva zajedno.
6. Smjenjivanje predsjednika / potpredsjednika
a) Predstavnički dom ima ovlast da smijeni predsjednika / potpredsjednika.
b) Predsjednik / potpredsjednik može biti smijenjen zbog nekompetentnosti
i(ili) u slučaju kršenja Ustava, zakona, ili obavezujuće norme međunarodnog prava.
c) Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH može pokrenuti prijedlog za smjenu predsjednika / potpredsjednika.
d) Ako 2/3 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine, koja uključuje minimalno ½ poslanika iz reda naroda kojem pripada predsjednik/potpredsjednik glasa za smjenu predsjednika / potpredsjednika, on napušta dužnost.
7. Ostavka predsjednika / potpredsjednika
a) Predsjednik / potpredsjednik može podnijeti ostavku.
8. Zamjena
Izbor novog predsjednika /potpredsjednika kojem je prestao mandat u slučajevima navedenim u stavovima 5., 6., i 7. održava se u roku od 15 dana u skladu sa zakonom.
a) Predsjednik / potpredsjednik se ne smatraju krivično odgovornim pred domaćim sudovima za djela izvršena prema i u skladu sa svojim zvaničnim dužnostima u toku trajanja mandata.
b) Ustavni sud Države Bosne i Hercegovine ocjenjuje da li je djelo koje izvrši predsjednik / potpredsjednik prema i u skladu sa njegovim zvaničnim dužnostima.
