Otvoreni Balkan

[mishic]

Escobar i ekonomske teme slikovito me se doimaju na osobu koja se posvetila lakiranju prozora na kući koju je zahvatio totalni požar.

[WarrenGrozni]

Užas.

Eskobar: Otvoreni Balkan treći stub američke strategije za Balkan

https://m.cdm.me/politika/eskobar-otvor ... za-balkan/

Upitan od strane senatora da pojasni strategiju SAD za Balkan, on je rekao da počiva na tri pilara (stuba): Prvi je EU integracije, drugi NATO za one koje su se kvalifikovali, kao i za one koji su poput Srbije, koji su za sada neutralni ali povećavaju angažman sa NATO-om, a treći regionalne integracije zbog čega podržavaju incijativu Open Balkan.

[Haris.ba]

Užas.

Eskobar: Otvoreni Balkan treći stub američke strategije za Balkan

https://m.cdm.me/politika/eskobar-otvor ... za-balkan/

Upitan od strane senatora da pojasni strategiju SAD za Balkan, on je rekao da počiva na tri pilara (stuba): Prvi je EU integracije, drugi NATO za one koje su se kvalifikovali, kao i za one koji su poput Srbije, koji su za sada neutralni ali povećavaju angažman sa NATO-om, a treći regionalne integracije zbog čega podržavaju incijativu Open Balkan.

Sto uzas? Pa dobro je da Albanija i Srbija saradjuju. Treba podrzati Otvoreni Balkan.

[jednonogi_Jack]

Užas.

Eskobar: Otvoreni Balkan treći stub američke strategije za Balkan

https://m.cdm.me/politika/eskobar-otvor ... za-balkan/

Upitan od strane senatora da pojasni strategiju SAD za Balkan, on je rekao da počiva na tri pilara (stuba): Prvi je EU integracije, drugi NATO za one koje su se kvalifikovali, kao i za one koji su poput Srbije, koji su za sada neutralni ali povećavaju angažman sa NATO-om, a treći regionalne integracije zbog čega podržavaju incijativu Open Balkan.

Sto uzas? Pa dobro je da Albanija i Srbija saradjuju. Treba podrzati Otvoreni Balkan.

Pa to salonac i kaže. Malo je sarkastičan.

[Str0nz]

Kako je Vučićev Otvoreni Balkan postao treći stub američke strategije za Balkan



Od kada je naimenovan za specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar), zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, na svakom je dosadašnjem saslušanju u američkom Kogresu u (neuobičajeno) kratkim uvodnim izlaganjima o krizi na Balkanu, pred američkim zakonodavcima upotrebljavo sljedeće argumente:

Problem na Balkanu, trenutno najizraženiji u BiH, nije u etnonacionalizmu već endemskoj korupciji.

Milorad Dodik hoće secesiju i zato su mu SAD-e, uvele odnosno pojačale sankcije, ali on je usamljeni strijelac koji brani svoje bogatstvo i nema podršku ni Srbije (čitaj Vučića) ni Rusije.
Postoji maligni ruski i kineski uticaj na Balkanu, ali osim uopštene energetske zavisnosti od Rusije i Kineza, koji grade autoput u Crnoj Gori i investiraju, niti jedan se malignitet dvije strane ne da precizno definisati ili imenovati.
Da bi pospješili evroatlanske integracije Zapadnog Balkana, a time i riješili decenijama duge političke probleme, nužno je podsticati regionalnu ekonomsku saradnju, koja je se nudi inicijativom Otvoreni Balkan (Open Balkans), koja je ujedno postala, kako je naveo na posljednjem saslušanju, i treći pilar američke strategije za Zapadni Balkan.
Šta god da su ga senatori ili zastupnici u Predstavničkom domu do sada upitali, od kojih su neki pokazali, kako je nerijetko izgledalo, veću i detaljniju informisanost o dešavanjima na Balkanu, od onoga čiji je to od prošle jeseni primarni posao, Eskobar se vrtio u pomenutom krugu argumenata, ne elaborirajući i vješto izbjegavajući bilo kakvo ulaženje u detalje, začinjavajući priču o EU integracijama Zapadnog Balkana i članstvu četiri države u NATO, i to tako, da biste pomislili slušajući ga, kao da pojednine države samo što nijesu ušle u EU, a ne da je proces zamro na neodređeno vrijeme.

Izuzimajući opšti i nepotpuni okvir EU i NATO integracija, sa statističkim podacima gdje je ko i dodajući sad već od upotrebe bez značenja izanđale fraze o reformama, vladavini prava, „odlivu mozgova“ i borbi protiv korupcije, ni u izlaganjima, niti u odgovorima na pitanja američkih zakonodavaca Eskobar na dosadašnjim saslušanjima nije dao kontekst trenutnih dešavanja, čak ni kada ga, oni bolje obaviješteni, pritisnu o situaciji u BiH, ili odnosima Srbije i Kosova.

Nije dao, jer bi, preciznijim prikazom situacije na terenu teško mogao da brani i ponavlja sopstvene argumente. A kontekst je sve, i zna to Eskobar vrlo dobro, zato njime i ne opterećuje američke zakonodavce.

Jer, ako date kontekst na pitanja o Srbiji, Vučiću i uticaju Rusije, teško da biste nakon toga, kao što je to učinio na saslušanju u srijedu pred Komitetom američkog Senata za vanjske poslove, odnosno njegovim podkomitetom za Evropu, regionalnu sigurnost i vanjske poslove, mogao reći da je Srbija uveliko uskladila svoju vanjsku politiku sa EU, a kao krucijalni argument za tu tvrdnju ponuditi to što Srbija ne priznaje Krim!

Nadalje, na istom je saslušanju, takođe, rekao kako je Srbija, iako vojno neutralna, rastuće anagažovana sa NATO-om, ne pominjući, recimo, od koga, kako, i u kojim količinama Srbija, najveća i najuticajnija država na Blakanu, posljednjih godina intenzivno kupuje naoružanje.

Istina, Eskobar ne spori, čak i sam pominje maligni ruski uticaj, ali u njegovoj argumentaciji fokus je samo na energetskoj zavisnosti, „jer Rusija nije ni među prvih deset investitora u regionu“. To što je u percepciji građana Srbije prvi, nije bilo važno za pomenuti na saslušanju. A što se tiče energetske zavisnosti i gasa od Rusije po povoljnijim cijenama, njegov je argument bio uvjerljiv - to nije problem samo Srbije, to je problem i regiona i EU jednako, i oni rade na tome da se zavisnost smanji.

Srbiju i Rusiju je skoro pa oslobodio bilo kakve odgovornosti za ono što se dešava u BiH, jer po njegovim tvrdnjama, Milorad Dodik nastupa samo kao korumpirani samostalni strijelac, koji isključivo štiti svoje bogatstvo i zato teži secesiji, i koji, kako je rekao na jednom od prethodnih saslušanja, za ono što radi nema podrške ni od koga, čak ni od Srbije i Vučića!!! Dodiku su zato pojačali sankcije i kako reče „nadaju se“ da će se Srbi ipak vratiti u državne institutucije BiH.

Primjera radi, na pitanje o miješanju Rusije u BiH, on je kao ilustraciju istakao to što je Rusija prošlog novembra, na Savjetu bezbjednosti UN-a, podržala produženje mandata EUFOR-a (oko 600 pripadnika), kao garanta bezbjednosti, ne pominjući da je u zamjenu za to, a kao ustupak Rusima, visokom predstavniku u BiH (OHR) Kristijanu Šmitu (Christian Smidt), prvi put od kada postoji taj institut, onemogućeno redovno obraćanje pred UN!

Kada je o BiH riječ, traženje trećeg entiteta od strane HDZ-a BiH, i njihovog lidera Dragana Čovića, te njegovo koaliranje sa Dodikom, takođe nije pomenuto, ali je naglašana potreba, kako je rekao, ogranične ustavne reforme koje mogu pomoći BiH da ispuni uslove neophodne za nastavak EU integracija, i rješavanje odnosa između Bošnjaka i Hrvata. Naravno ni riječi o tome da SAD-e, preko svog posrednika, zaostalog iz Trampove (Donald Trump) administracije, Metjua Palmera (Matthew Palmer), za reformu izbornog zakonodavstva guraju problematična rješenja, na šta već mjesecima ukazuju svi stručanjci i analitičari koji prate zbivanja u BiH.

Prilikom jedne od njegovih posjeta BiH, Sabina Ćudić zastupnica u Federaciji BiH iz Naše stranke, to je na sastanku sa njim ovako okarakterisala:

„Prijedlog izborne reforme koji preferira međunarodna zajednica i nažalost i SAD-e, će stvoriti vještačke etnički čiste glasačke okruge. Ovakvo rasno namještanje izbornih jedinica u SAD-u se danas, pod Bajdenovom administracijom, naravno, vidi kao nevjerovatno opresivno. Stoga bi bila hipokrizija nametanje takvih etnickih izbornih uslova u inostranstvu.“

Budući je njeno cijelo obraćanje Eskobaru, tada izazvalo veliku pažnju javnosti, Ćudić je gostujući u Drugačijoj radio vezi (DRV), na pitanje Darka Šukovića, kakva je bila reakcija i odgovor američkog zvaničnika na njen govor, rekla da je izostala, i da je umjesto odgovora, sastanak iznenada prekinut uz obrazloženje da to čine - jer zbog vremenskih uslova moraju požuriti na njegov sljedeći sastanak.

Vratimo se posljednjem, jučerašnjem saslušanju. Na pitanje kako bi se eventualni sukob u Ukrajini odrazio na situaciju na Balkanu, izaslanik SAD-a za region je priznao da su zemlje regiona ranjive na ruski uticaj, ali nije naveo ko je to konkretno i zašto ranjiv i umjesto procjene, Eskobar je naveo da se sve zemlje regiona zalažu za mirno razrješenje ukrajinske krize.

Dalje, kada je pak riječ o malignom kineskom uticaju u regionu, naveo je da postoji, da se uglavnom ogleda u ekonomskom uticaju kroz investicije, ali da ima i političke troškove. Riječ je, prema Eskobaru, uglavnom o poslovima koji se dobijaju na netransparentan način, u direktnim pregovorima sa vlastima, koji su u suprotnosti sa standardima očuvanja životne sredine i na kojima se ne angažuje domaća radna snaga.

„Crna Gora je najočitiji primjer toga“, naveo je Eskobar, kojeg su istini za volju u tom mementu prekinuli potpitanjem, pa ne znamo da li bi ili ne pomenuo kod koga se još osjeća kineski uticaj i gdje kinskog predsjednika od milošte nazivaju “brat Si”, a tamošnji političari na kinskom/mandarinskom snimaju pozdrave bratskom narodu Kine i bratu Siju (Đinping).

Inače to je bilo sve što je rečeno o situaciji u Crnoj Gori.

I u odgovorima na pitanja koja su se ticala Srbije i Kosova akcenat je stavljen na potrebu ekonomske saradnje u okviru regionalnih incijativa, ne pominjući dosadašnje neuspjehe baš na tom planu. Republikanski senator Ron Džonson (Johnson) pitao je šta je sa sporazumima koje je imeđu Srbije i Kosova postigao izaslanik prethodne administracije, ambasador Grenel (Richard Grenell), nazivajući ih uspjehom. Eskobar je odgovorio da je aktuelni američki državni sekretar, Entoni Blinken (Antony), rekao da će "nastaviti da grade priču na uspjehu prethodne administracije" i da to i čine, i da se stoga snažno zalažu za regionalne incijative poput “Open Balkans”.

Sve ono što politika nije riješila, po Eskobaru, će riješiti ekonomija, te je Otvoreni Balkan kao regionalna inicijativa stoga postao jedan od stubova američke strategije u regionu:

“Naša politika počiva na tri plara: EU, NATO i regionalne integracije. Da počnemo sa prvom- mi vjerujemo da ove zemlje treba da budu dio EU. One su kulturno, istorijski i sve više i ekonomski dio Evrope i mi vjerujemo da treba da budu članice…Naš drugi pilar je NATO za one koji su se kvalifikovali. A za one koji još nijesu zainteresovani za NATO- više angažovanja sa NATO-om. I to nigdje nije vidljivije nego u Srbiji, koja je politički neutralna, dok povećava svoj anagažman sa SAD-om i NATO-om, dramatično u posljednjenih nekoliko godina. I konačno regionalne političke i ekonomske integracije. Zato podržavamo Open Balkans, zajedničko regionalno tržište i sve druge elemente i sve druge programe koji kreiraju snažne institucije i veću interoperabilnost sa zajedničkim tržištem EU, kao način za kreiranje mulitietničkog pomirenja i unutarstranačkog dijaloga kao i međudržavnog dijaloga. Tako da su to tri politike i sve tri slijedimo vrlo agresivno”, pojasnio je Eskobar.

Iako stalno govori u množini, da oni podržavaju regionalne inicijative za saradnju i povezivanje, Eskobar poimenice, pominje samo Open Balkans, i pored brojnih koje su joj prethodnile. Primjera radi nije se dotakao CEFTA-e, koja je jedan od glavnih kamena spoticanja imeđu Kosova i Srbije ili Brionski proces, koji je regionalna ekonomska inicijativa bivše njemačke kancelarke Angele Merkel, time i EU.

Zašto je Open Balkans, političko-ekonomsko čedo Aleksandra Vučića i Edija Rame, prema kojem postoji podozdrenje pa i otpor i u Crnoj Gori, na Kosovu i BiH, postalo treći pilar američke strategije za Balkan?

Na osnovu kojih parametara, osim floskula o regionalnoj saradnji i ekonomskom povezivanju, što se već inače implementira kroz prethodne incijative, se procjenjuje da će Open Balkans odgovarati svim državama regiona, posebno onim manjim, koje otvoreno strijepe od Srbije i ponovo oživjelog “srpskog sveta”?

Da li je Eskobar ikad o takvim dilemama i nedoumicama, koje su mu sasvim sigurno izrekli sagovornici u Crnoj Gori, BiH i na Kosovu, izvjestio svoje pretpostavljenje u State Departmentu, pošto američke zakonodavce na saslušanjima nije!? Naprotiv, servira im bajkovitu priču o Otvorenom Balkanu kao slamci spasa koja će riješiti sve, uključujući i decenijama gomilane političke probleme, kao i endemsku korupciju.

Biće sigurno da je ovo posljednje - borbu protiv endemske korupcije, naročito imao na umu predsjednik Srbije, kada je sa albanskim kolegom Ramom osmišljavao novu regionalnu inicijativu, nakon što im prva pod nazivom “mini- Šengen” nije dobro prošla, te su je prepakovali pod novim imenom.

I tu na žalost, leži ključ problema: Gabrijel Eskobar iz samo njemu znanih razloga, situaciju na Balkanu američkoj administraciji, koja mu je to dala kao zadatak i kongresmenima, kada ga periodično pozivaju na saslušanje, ne predstavlja u punoj slici, kako zaista jeste, na osnovu činjenica, fakata i konteksta na terenu, već kako on te činjenice vidi i tumači. A demokratski senator Ben Kardin (Cardin) je to juče nazvao davanjem “ružičastog scenarija o izgledima za napredak.”

U tom Eskobarovom ružičastom scenariju, Srbija takođe, iz samo njemu znanih razloga, kako se da zaključiti i iz gore navedenog, ima povlašteni status i sa tim se valja suočiti i trezveno uzeti u obzir. Posebno zato što će to, za bojati se, potrajati još neko vrijeme, ako nista drugo, makar do dolaska ambasadora Kristofera Hila (Christoper Hill) u Beograd.

Njegovo potvrđivanje zapelo je u Kongresu zbog unutarstranačkih prepucavanja između demokrata i republikanaca, čiji međusobni odnosi odavno već podsjećaju na balkanske. I Eskobar i predsjedavajuća komitetom senatorka, Džanin Šahen (Jeanne Shaheen) naglasili su potrebu njegovog što bržeg stupanja na dužnost.

Zatrpan brojnim problemima kod kuće, kao i gorućom ukrajinskom krizom, predsjednik Bajden (Joe Biden), koji istina veoma dobro poznaje Balkan (zbog čega su se mnogi radovali njegovom izboru), ali se lično, imajući u vidu priorite, teško može baviti nama, postavio je dugogodišnjeg američkog diplomatu, izvrsnog poznavaoca Balkana, Kristofera Hila za ambasadora u Beogradu.

Hil je bio štićenik Ričarda Holbruka (Richard Holbrooke), bio je i specijalni izaslanik za Kosovo 1998. i 1999. a potom i ambasador u danas Sjevernoj Makedoniji. Bajden je Hila vratio iz diplomatske penzije, gdje je posljednjih nekoliko godina bio profesor i vanjsko-politički komentator u medijima. Profesor Daniel Server (Serwer) sa Johns Hopkins Univerziteta u Vašingtonu, kaže da će njegovim dolaskom u Beograd doći ambasador sa direktnim pristupom predsjedniku i državnom sekretaru, koji može učinkovitije tvrditi da govori u ime svojih šefova, daleko lakše mobilizovati resurse američke vlade, pa čak i privatnog sektora, od manje značajnih namještenika. Profesor Server i drugi stručnjaci za Balkan polažu oprezne nade u njega.

No, dok Hil, ne bude potvrđen i preuzme dužnost, ne treba se zavaravati- slika koju će američka administracija i kongresmeni dobijati od svog izaslanika za region, biće u znaku Otvorenog Balkana, bez obzira šta na Balkanu zaista misle o Vučićevom i Raminom projektu.

https://nap.ba/news/90002

Dobro znati skim imas posla, Palmeru i Eskobaru jedan kulturni fuck off za sta god pokusaju.

[Bossona]

Kako je Vučićev Otvoreni Balkan postao treći stub američke strategije za Balkan



Od kada je naimenovan za specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar), zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, na svakom je dosadašnjem saslušanju u američkom Kogresu u (neuobičajeno) kratkim uvodnim izlaganjima o krizi na Balkanu, pred američkim zakonodavcima upotrebljavo sljedeće argumente:

Problem na Balkanu, trenutno najizraženiji u BiH, nije u etnonacionalizmu već endemskoj korupciji.

Milorad Dodik hoće secesiju i zato su mu SAD-e, uvele odnosno pojačale sankcije, ali on je usamljeni strijelac koji brani svoje bogatstvo i nema podršku ni Srbije (čitaj Vučića) ni Rusije.
Postoji maligni ruski i kineski uticaj na Balkanu, ali osim uopštene energetske zavisnosti od Rusije i Kineza, koji grade autoput u Crnoj Gori i investiraju, niti jedan se malignitet dvije strane ne da precizno definisati ili imenovati.
Da bi pospješili evroatlanske integracije Zapadnog Balkana, a time i riješili decenijama duge političke probleme, nužno je podsticati regionalnu ekonomsku saradnju, koja je se nudi inicijativom Otvoreni Balkan (Open Balkans), koja je ujedno postala, kako je naveo na posljednjem saslušanju, i treći pilar američke strategije za Zapadni Balkan.
Šta god da su ga senatori ili zastupnici u Predstavničkom domu do sada upitali, od kojih su neki pokazali, kako je nerijetko izgledalo, veću i detaljniju informisanost o dešavanjima na Balkanu, od onoga čiji je to od prošle jeseni primarni posao, Eskobar se vrtio u pomenutom krugu argumenata, ne elaborirajući i vješto izbjegavajući bilo kakvo ulaženje u detalje, začinjavajući priču o EU integracijama Zapadnog Balkana i članstvu četiri države u NATO, i to tako, da biste pomislili slušajući ga, kao da pojednine države samo što nijesu ušle u EU, a ne da je proces zamro na neodređeno vrijeme.

Izuzimajući opšti i nepotpuni okvir EU i NATO integracija, sa statističkim podacima gdje je ko i dodajući sad već od upotrebe bez značenja izanđale fraze o reformama, vladavini prava, „odlivu mozgova“ i borbi protiv korupcije, ni u izlaganjima, niti u odgovorima na pitanja američkih zakonodavaca Eskobar na dosadašnjim saslušanjima nije dao kontekst trenutnih dešavanja, čak ni kada ga, oni bolje obaviješteni, pritisnu o situaciji u BiH, ili odnosima Srbije i Kosova.

Nije dao, jer bi, preciznijim prikazom situacije na terenu teško mogao da brani i ponavlja sopstvene argumente. A kontekst je sve, i zna to Eskobar vrlo dobro, zato njime i ne opterećuje američke zakonodavce.

Jer, ako date kontekst na pitanja o Srbiji, Vučiću i uticaju Rusije, teško da biste nakon toga, kao što je to učinio na saslušanju u srijedu pred Komitetom američkog Senata za vanjske poslove, odnosno njegovim podkomitetom za Evropu, regionalnu sigurnost i vanjske poslove, mogao reći da je Srbija uveliko uskladila svoju vanjsku politiku sa EU, a kao krucijalni argument za tu tvrdnju ponuditi to što Srbija ne priznaje Krim!

Nadalje, na istom je saslušanju, takođe, rekao kako je Srbija, iako vojno neutralna, rastuće anagažovana sa NATO-om, ne pominjući, recimo, od koga, kako, i u kojim količinama Srbija, najveća i najuticajnija država na Blakanu, posljednjih godina intenzivno kupuje naoružanje.

Istina, Eskobar ne spori, čak i sam pominje maligni ruski uticaj, ali u njegovoj argumentaciji fokus je samo na energetskoj zavisnosti, „jer Rusija nije ni među prvih deset investitora u regionu“. To što je u percepciji građana Srbije prvi, nije bilo važno za pomenuti na saslušanju. A što se tiče energetske zavisnosti i gasa od Rusije po povoljnijim cijenama, njegov je argument bio uvjerljiv - to nije problem samo Srbije, to je problem i regiona i EU jednako, i oni rade na tome da se zavisnost smanji.

Srbiju i Rusiju je skoro pa oslobodio bilo kakve odgovornosti za ono što se dešava u BiH, jer po njegovim tvrdnjama, Milorad Dodik nastupa samo kao korumpirani samostalni strijelac, koji isključivo štiti svoje bogatstvo i zato teži secesiji, i koji, kako je rekao na jednom od prethodnih saslušanja, za ono što radi nema podrške ni od koga, čak ni od Srbije i Vučića!!! Dodiku su zato pojačali sankcije i kako reče „nadaju se“ da će se Srbi ipak vratiti u državne institutucije BiH.

Primjera radi, na pitanje o miješanju Rusije u BiH, on je kao ilustraciju istakao to što je Rusija prošlog novembra, na Savjetu bezbjednosti UN-a, podržala produženje mandata EUFOR-a (oko 600 pripadnika), kao garanta bezbjednosti, ne pominjući da je u zamjenu za to, a kao ustupak Rusima, visokom predstavniku u BiH (OHR) Kristijanu Šmitu (Christian Smidt), prvi put od kada postoji taj institut, onemogućeno redovno obraćanje pred UN!

Kada je o BiH riječ, traženje trećeg entiteta od strane HDZ-a BiH, i njihovog lidera Dragana Čovića, te njegovo koaliranje sa Dodikom, takođe nije pomenuto, ali je naglašana potreba, kako je rekao, ogranične ustavne reforme koje mogu pomoći BiH da ispuni uslove neophodne za nastavak EU integracija, i rješavanje odnosa između Bošnjaka i Hrvata. Naravno ni riječi o tome da SAD-e, preko svog posrednika, zaostalog iz Trampove (Donald Trump) administracije, Metjua Palmera (Matthew Palmer), za reformu izbornog zakonodavstva guraju problematična rješenja, na šta već mjesecima ukazuju svi stručanjci i analitičari koji prate zbivanja u BiH.

Prilikom jedne od njegovih posjeta BiH, Sabina Ćudić zastupnica u Federaciji BiH iz Naše stranke, to je na sastanku sa njim ovako okarakterisala:

„Prijedlog izborne reforme koji preferira međunarodna zajednica i nažalost i SAD-e, će stvoriti vještačke etnički čiste glasačke okruge. Ovakvo rasno namještanje izbornih jedinica u SAD-u se danas, pod Bajdenovom administracijom, naravno, vidi kao nevjerovatno opresivno. Stoga bi bila hipokrizija nametanje takvih etnickih izbornih uslova u inostranstvu.“

Budući je njeno cijelo obraćanje Eskobaru, tada izazvalo veliku pažnju javnosti, Ćudić je gostujući u Drugačijoj radio vezi (DRV), na pitanje Darka Šukovića, kakva je bila reakcija i odgovor američkog zvaničnika na njen govor, rekla da je izostala, i da je umjesto odgovora, sastanak iznenada prekinut uz obrazloženje da to čine - jer zbog vremenskih uslova moraju požuriti na njegov sljedeći sastanak.

Vratimo se posljednjem, jučerašnjem saslušanju. Na pitanje kako bi se eventualni sukob u Ukrajini odrazio na situaciju na Balkanu, izaslanik SAD-a za region je priznao da su zemlje regiona ranjive na ruski uticaj, ali nije naveo ko je to konkretno i zašto ranjiv i umjesto procjene, Eskobar je naveo da se sve zemlje regiona zalažu za mirno razrješenje ukrajinske krize.

Dalje, kada je pak riječ o malignom kineskom uticaju u regionu, naveo je da postoji, da se uglavnom ogleda u ekonomskom uticaju kroz investicije, ali da ima i političke troškove. Riječ je, prema Eskobaru, uglavnom o poslovima koji se dobijaju na netransparentan način, u direktnim pregovorima sa vlastima, koji su u suprotnosti sa standardima očuvanja životne sredine i na kojima se ne angažuje domaća radna snaga.

„Crna Gora je najočitiji primjer toga“, naveo je Eskobar, kojeg su istini za volju u tom mementu prekinuli potpitanjem, pa ne znamo da li bi ili ne pomenuo kod koga se još osjeća kineski uticaj i gdje kinskog predsjednika od milošte nazivaju “brat Si”, a tamošnji političari na kinskom/mandarinskom snimaju pozdrave bratskom narodu Kine i bratu Siju (Đinping).

Inače to je bilo sve što je rečeno o situaciji u Crnoj Gori.

I u odgovorima na pitanja koja su se ticala Srbije i Kosova akcenat je stavljen na potrebu ekonomske saradnje u okviru regionalnih incijativa, ne pominjući dosadašnje neuspjehe baš na tom planu. Republikanski senator Ron Džonson (Johnson) pitao je šta je sa sporazumima koje je imeđu Srbije i Kosova postigao izaslanik prethodne administracije, ambasador Grenel (Richard Grenell), nazivajući ih uspjehom. Eskobar je odgovorio da je aktuelni američki državni sekretar, Entoni Blinken (Antony), rekao da će "nastaviti da grade priču na uspjehu prethodne administracije" i da to i čine, i da se stoga snažno zalažu za regionalne incijative poput “Open Balkans”.

Sve ono što politika nije riješila, po Eskobaru, će riješiti ekonomija, te je Otvoreni Balkan kao regionalna inicijativa stoga postao jedan od stubova američke strategije u regionu:

“Naša politika počiva na tri plara: EU, NATO i regionalne integracije. Da počnemo sa prvom- mi vjerujemo da ove zemlje treba da budu dio EU. One su kulturno, istorijski i sve više i ekonomski dio Evrope i mi vjerujemo da treba da budu članice…Naš drugi pilar je NATO za one koji su se kvalifikovali. A za one koji još nijesu zainteresovani za NATO- više angažovanja sa NATO-om. I to nigdje nije vidljivije nego u Srbiji, koja je politički neutralna, dok povećava svoj anagažman sa SAD-om i NATO-om, dramatično u posljednjenih nekoliko godina. I konačno regionalne političke i ekonomske integracije. Zato podržavamo Open Balkans, zajedničko regionalno tržište i sve druge elemente i sve druge programe koji kreiraju snažne institucije i veću interoperabilnost sa zajedničkim tržištem EU, kao način za kreiranje mulitietničkog pomirenja i unutarstranačkog dijaloga kao i međudržavnog dijaloga. Tako da su to tri politike i sve tri slijedimo vrlo agresivno”, pojasnio je Eskobar.

Iako stalno govori u množini, da oni podržavaju regionalne inicijative za saradnju i povezivanje, Eskobar poimenice, pominje samo Open Balkans, i pored brojnih koje su joj prethodnile. Primjera radi nije se dotakao CEFTA-e, koja je jedan od glavnih kamena spoticanja imeđu Kosova i Srbije ili Brionski proces, koji je regionalna ekonomska inicijativa bivše njemačke kancelarke Angele Merkel, time i EU.

Zašto je Open Balkans, političko-ekonomsko čedo Aleksandra Vučića i Edija Rame, prema kojem postoji podozdrenje pa i otpor i u Crnoj Gori, na Kosovu i BiH, postalo treći pilar američke strategije za Balkan?

Na osnovu kojih parametara, osim floskula o regionalnoj saradnji i ekonomskom povezivanju, što se već inače implementira kroz prethodne incijative, se procjenjuje da će Open Balkans odgovarati svim državama regiona, posebno onim manjim, koje otvoreno strijepe od Srbije i ponovo oživjelog “srpskog sveta”?

Da li je Eskobar ikad o takvim dilemama i nedoumicama, koje su mu sasvim sigurno izrekli sagovornici u Crnoj Gori, BiH i na Kosovu, izvjestio svoje pretpostavljenje u State Departmentu, pošto američke zakonodavce na saslušanjima nije!? Naprotiv, servira im bajkovitu priču o Otvorenom Balkanu kao slamci spasa koja će riješiti sve, uključujući i decenijama gomilane političke probleme, kao i endemsku korupciju.

Biće sigurno da je ovo posljednje - borbu protiv endemske korupcije, naročito imao na umu predsjednik Srbije, kada je sa albanskim kolegom Ramom osmišljavao novu regionalnu inicijativu, nakon što im prva pod nazivom “mini- Šengen” nije dobro prošla, te su je prepakovali pod novim imenom.

I tu na žalost, leži ključ problema: Gabrijel Eskobar iz samo njemu znanih razloga, situaciju na Balkanu američkoj administraciji, koja mu je to dala kao zadatak i kongresmenima, kada ga periodično pozivaju na saslušanje, ne predstavlja u punoj slici, kako zaista jeste, na osnovu činjenica, fakata i konteksta na terenu, već kako on te činjenice vidi i tumači. A demokratski senator Ben Kardin (Cardin) je to juče nazvao davanjem “ružičastog scenarija o izgledima za napredak.”

U tom Eskobarovom ružičastom scenariju, Srbija takođe, iz samo njemu znanih razloga, kako se da zaključiti i iz gore navedenog, ima povlašteni status i sa tim se valja suočiti i trezveno uzeti u obzir. Posebno zato što će to, za bojati se, potrajati još neko vrijeme, ako nista drugo, makar do dolaska ambasadora Kristofera Hila (Christoper Hill) u Beograd.

Njegovo potvrđivanje zapelo je u Kongresu zbog unutarstranačkih prepucavanja između demokrata i republikanaca, čiji međusobni odnosi odavno već podsjećaju na balkanske. I Eskobar i predsjedavajuća komitetom senatorka, Džanin Šahen (Jeanne Shaheen) naglasili su potrebu njegovog što bržeg stupanja na dužnost.

Zatrpan brojnim problemima kod kuće, kao i gorućom ukrajinskom krizom, predsjednik Bajden (Joe Biden), koji istina veoma dobro poznaje Balkan (zbog čega su se mnogi radovali njegovom izboru), ali se lično, imajući u vidu priorite, teško može baviti nama, postavio je dugogodišnjeg američkog diplomatu, izvrsnog poznavaoca Balkana, Kristofera Hila za ambasadora u Beogradu.

Hil je bio štićenik Ričarda Holbruka (Richard Holbrooke), bio je i specijalni izaslanik za Kosovo 1998. i 1999. a potom i ambasador u danas Sjevernoj Makedoniji. Bajden je Hila vratio iz diplomatske penzije, gdje je posljednjih nekoliko godina bio profesor i vanjsko-politički komentator u medijima. Profesor Daniel Server (Serwer) sa Johns Hopkins Univerziteta u Vašingtonu, kaže da će njegovim dolaskom u Beograd doći ambasador sa direktnim pristupom predsjedniku i državnom sekretaru, koji može učinkovitije tvrditi da govori u ime svojih šefova, daleko lakše mobilizovati resurse američke vlade, pa čak i privatnog sektora, od manje značajnih namještenika. Profesor Server i drugi stručnjaci za Balkan polažu oprezne nade u njega.

No, dok Hil, ne bude potvrđen i preuzme dužnost, ne treba se zavaravati- slika koju će američka administracija i kongresmeni dobijati od svog izaslanika za region, biće u znaku Otvorenog Balkana, bez obzira šta na Balkanu zaista misle o Vučićevom i Raminom projektu.

https://nap.ba/news/90002

Dobro znati skim imas posla, Palmeru i Eskobaru jedan kulturni fuck off za sta god pokusaju.

[mishic]

Zatvori, promaha !

[mishic]

Sarajmen, čudi me ova žalopojka i lamentiranje nad sudbinom Srbije.

Nebi me čudio ovakav presjek da se makar usputno pominje koliko je Srbija sama i njena pretenciozna politika za dominacijom doprinijela i njihovom stradanju i odnosu svih susjeda prema toj politici i toj državi.

Pitao bih za puno detalja kao npr. o Srbiji i Srbima tokom WW2 ili tokom agresije na RBiH devedesetih ili na Kosovo poslije toga...?!
Pored ubijanja, razaranja, paljenja i dr. išle su kolone i kolone kamiona na kojim je bila opljačkana imovina od čitavih demontiranih fabrika, preko automobila, bijele tehnike, zlata i svega drugog što se moglo opljačkati. Jeli i to zasluga Vučića ?

Onaj ko bi danas po svim mogućim zakonima i pravilima trebao da plaća ratne reparacije izvukao se na lopovluk koji je glavna okosnica te politike već stoljećima. I uz to taj veliki napredak i prosperitet je iz Vučićevih i Brnabičkinih usta dok ekonomski stručnjaci imaju ozbiljne rezerve prema onome što se zvanično prikazuje.

[daddy-kool]

Odavno nas niko nije ubjeđivao kako nam treba šengenčić sa malom Rusijom na Balkanu.

[Tanqueray]

Evo citam kako je neki nesretnik u Zenici prodavao bubreg za lijecenje kcerke i onda se i sam razbolio da bi na kraju izvrsio samoubistvo.
Eto kakva je drzava stvorena i sada jos neko govori da ekonomija nije bitna, nego je bitna nacija.

[HD_2015]

Na stranu kakvi su motivi Escobara i na koju stranu poteže, da li je potplaćen - ništa nije isključeno.

BiH nije u centru američke vanjske politike (srećom), kao što je bila 95-e. Tako ni Escobar nije Holbrooke. Čovjek koji gradi karijeru i želi što prije napredovati pravi rješenja koja su na površini dobra, a u dubini jako loša.

U želji da krizu u BiH "riješi" što prije, dobio je signale od Srbije da bi smirili Dodika ako BiH uđe u Otvoreni balkan (poznatiji kao velika srbija). Nervozno je poletio na bačenu kosku.

Pored političkih implikacija, kakve bi bile ekonomske implikacije za slabiju BiH u odnosu na jaču Srbiju?

[mishic]

Otvoreni Balakan je udica za sitne ribe kako bi se upecale u velikodržavne projekte.

[Tanqueray]

Normalno da ce da dobiju pare, Zapad to podrzava i finansirat ce i dalje, ovo je tek pocetak.

[mirah]

KM ( konvertibilna marka) u Federaciji i Sandžaku a dinar u Srpskoj i Srbiji. Drugačije ne može i neće moći.

Treba urediti i proceniti imovinu u Sandžaku,sandžačkih Bošnjaka, u eurima a onda prilagoditi u KM.

[Bossona]

Otvoreni Balkan= Srpski SvEt= Ruski Svijet.

[mishic]

ZATVARAJ, PROMAHA UBI !

[Pandakonda]

E hebene velikodrzavne politike. Prokleti bosanski izvoznici ce sad moci bez cekanja izvoziti stvari u drzave ZB i obrnuto. Ljudi danima cekaju na granici da bi im kamion prosao. Teske li velikodrzavne politike

Nedo Bog da ko slusa ovih par padobranaca sa foruma. Bosna bi ostala jedina crna rupa na balkanu koja nije dio nikakvog niti saveza niti projekta.

[Bossona]

Vučićevom SrBendi Escobaru samo fali šajkača sa kokardom na glavi pa da progledaju i najveći slijepci od kuda i zašto podržava Vučićev Open Balkan. Bio je onaj Palmer srbijanski zet koji je u Neumu posredovao u propaloj Čovićevoj i Bakirovoj Mostarizaciji izbornog zakona.....

[breuer]

ogavni su obojica...posebno Peškobar...

[HelaS]

Escobar kaže da treba ići u srpski svet, isto kao što se zalaže za predaju člana predsjedništva Hrvatima.

To eskobar ne kaze to kazes ti, ono sto eskobar kaze je da se regionalno povezemo sto bi ubrzalo put ka eu. Postoji berlinski proces koji je jako slican otvorenom balkanu i njega treba da implementiramo sto prije

U 9 godina trajanja Berlinskog procesa, šta je pozitivno dobila ili ostvarila BiH?

[Bossona]

Kako je Vučićev Open Balkan odveo američke diplomatske hoštaplere u slijepu ulicu,......

[El_comadante]

To eskobar ne kaze to kazes ti, ono sto eskobar kaze je da se regionalno povezemo sto bi ubrzalo put ka eu. Postoji berlinski proces koji je jako slican otvorenom balkanu i njega treba da implementiramo sto prije

U 9 godina trajanja Berlinskog procesa, šta je pozitivno dobila ili ostvarila BiH?

Ko koči implementaciju Berlinskog procesa?

[Novi_Nick]

Crnadak: Ovo će biti znak da je svijet spreman na podjelu BiH i nezavisnu RS

VIJESTI Autor: Faruk Međedović 14. jul 202318:11



Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kazao je za N1 da ukoliko lider SNSD-a Milorad Dodik i vlast u ovom bh. entitetu ne dobiju odgovor od međunarodne zajednice, u vezi sa Ustavnim sudom BiH, to će biti znak i poruka da se krene u nezavisnost Republike Srpske. "Ako najveće sile za ovo što se dešavalo sa Ustavnim sudom BiH kažu da je OK, mislim da se tada suočavamo sa novom realnošću. To će biti znak da je međunarodna zajednica spremna na podjelu Bosne i Hercegovine i nezavisnu RS", dodao je Crnadak.



Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske će na sjednici zakazanoj za utorak, 18. jul, da razmatraju Prijedlog izmjena Krivičnog zakona ovog entiteta Bosne i Hercegovine, koji predviđa kriminalizaciju klevete.

Nacrt izmjena Krivičnog zakona je usvojen u skupštini 23. marta, nakon čega je po zakonskoj proceduri prošao period javne rasprave, te sada u skupštinu stiže u formi prijedloga. Nenad Stevandić, predsjednik NSRS-a, kaže da je ovo bolji tekst u odnosu na nacrt. Iz vašeg ugla, je li to zaista tako?

Naravno da nije. Zakonom nije eliminisano ono što je najviše sporno, a to je kriminalizacija kritike ili kako oni kažu – klevete. Ne smijemo zaboraviti da je i dalje u zakonu ostalo da se istinitost ne dokazuje, znači možete biti kažnjen zbog istine o nekom iz vlasti. Znamo da istina vrlo često pogađa one na vlasti. Vlast u Republici Srpskoj je potpuno izgubila pamet, ide iz jedne katastrofe u drugu. Izoluje RS i dovela ju je pod jake sankcije. Posvađala je RS sa cijelim svijetom, niko ovdje ne investira, postali smo crna rupa. I kad imate takvu situaciju u društvu onda je jedan ovakav sjevernokorejski, diktatorski zakon u ovakvim uslovima još opasniji.

Komšić: Stranci trpe Dodika zbog “stada”, a znate li ko je “stado”

Šef poslaničkog kluba Srpske demokratske stranke Vukota Govedarica smatra da Vlada Republike Srpske treba da povuče zahtjev iz skupštinske procedura. U suprotnom – SDS neće učestvovati u radu skupštine. Kako će postupiti PDP?

Mi smo rekli da idemo svom snagom da zaustavim ovoj zakon. Bit ćemo prisutni u utorak na protestnoj šetnji koja će biti protiv ukidanja slobode govora. Ako se usvoji ovaj zakon tada će u RS-u biti potpuno ugašeno svjetlo i to dovodi RS pred rizik od njenog nestajanja.

Protiv zakona su bili u Vijeću za provođenje mira u BiH, Delegacija Evropske unije u BiH, Misija OSCE-a, kao i američka i njemačka ambasada u BiH. No, njihovo neslaganje nije proizvelo efekat. Jesu li mogli učiniti više u zaštiti javno izgovorene riječi?

Međunarodna zajednica očigledno igra jednu dogovorenu igru sa režimo u Banjaluci. Mi uopšte ne računamo na njih. Ovo je borba ljudi koji ne žele da u srcu Evrope u 21. vijeku nestane sloboda ljudi. Mi kad bi pitali strance oni ne bi imali ništa protiv da ova diktatura bude još gora. Narod Republike Srpske je sam u ovo borbi, kao i mi – izabrani predstavnici.

Arman Soldin posthumno dobio orden Legije časti: “Radio je iz dubine srca”

Stevandić je kazao da su predviđene kazne od pet od šest hiljada maraka nazvavši ih “minornim”?
Kazne nisu minorne i zakon nije bezopasan. Najvažnije da narod rezumije, ti ljudi koji budu na udaru zakona imat će isti tretman kao narko-dileri, ubice itd. Znači mogu se naći pod sankcijama zabrane putovanja, oduzimanje imovine… Ovdje se radi o društvu koje je potpuno okupirano od jedne stranke. Tako da ovaj zakon nije bezopasna niti su kazne minorne.

Hoće li se provoditi odluke Ustavnog suda BiH u Republici Srpskoj? Očekujete li da će Tužilaštvo i Sud Bih postupiti kako od njih očekuje visoki predstavnik Christian Schmidt?
Ne znam, ne volim komentarisati odluke pravosuđa. Međutim, dat ću jednu političku ocjenu ove krize u Bosni i Hercegovini. Ako sve ovo što su Dodik i njegova ekipa zaigrali prođe bez odgovora to će biti znak i poruka međunarodne zajednice da su se u svijetu stvorile okolnosti za nezavisnu Republiku Srpsku. Narod u RS-u ima u sebi neku želju za nezavisnom RS, ali je on bila predstavljena kao nerealna, da nisu takve okolnosti u svijetu. Ali ako najveće sile za ovo što se dešavalo sa Ustavnim sudom BiH kažu da je OK, mislim da se tada suočavamo sa novom realnošću. To će biti znak da je međunarodna zajednica spremna na podjelu Bosne i Hercegovine i nezavisnu RS.

Njemački novinar: Schmidt upozorio investitore da ne ulažu u RS

Očekujete li smjenu Dodika?

Dajte molim vas ozbiljna pitanja, i ja sam danas čuo nekoliko viceva. Jedina stranke u kojoj nikada niko nije smijenjen je SNSD.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/30 ... .html[url][/url]

[Bossona]

Open Bal-kan,..

[Bossona]

Izgubljeno kosovsko srce u Bosni kliče "Biće Prijedor Srce S(m)rb(d)ije". Kao devedesetih pozivaju na ujedinjenje u "Srpski SvEt- Otvoreni Balkan" ili olujno ujedinjenje


Poruka Milorada-Martića iz Prijedora na obilježavanju Olujne bježanije 2023 godine u kojoj je nestala tzv. RSK.
https://www.facebook.com/watch/?ref=sea ... ad%20dodik