ZAKON O RADU ZAHTJEV EU

[malocvijece]

ima li iko da objelodani broj sudskih procesa koji se odnose na realni sektor i presuda koje su radnici dobili u svoju korist a protiv gazdi koji su kupili firme za markicu pa kofol posluju kako "treba"

Cekaj jos par godina da dodju na red u sudu

[bosna boy]

koji sam ja đunup

ma nisi, imam ja...veći od tebe.

nego đunupi nepismeni
hoćete li konačno odgovorit koliko ima stepeni krug na slici

[VjecitiStudent]

Ja radim u realnom sektoru, kod privatnika. Imam finu platu, mozda i vecu nego pola ovih po javnim ustanovama. Zaradim naravno svaki dinar.

Ja se ne bojim nikakvog ugovora, niti se moj gazda boji. Zasto? Pa zato sto mene gazda treba.
...

Objasni onim desetinama hiljada zaposlenim u trgovini, čiji se posao nauči za jedno prije podne, da "ih gazda treba" i da ih neće dobri gazda već sutra nogirati, čim se sutra malo razbole ili kad se na vratima trgovine ukaže neko još očajniji i gazdi jeftiniji.

[pici]

koji sam ja đunup

ma nisi, imam ja...veći od tebe.

nego đunupi nepismeni
hoćete li konačno odgovorit koliko ima stepeni krug na slici

vidim da ti i krivotvorenje tj editovanje ide od noge... cenga djeli banane

[Drinski]

500000 nezaposlenih a ono danima vodi rat po forumu braneci zakon koji je na snazi i koji je uveliko doprinio ovakvim ciframa .
Kakav god novi ZOR bio bice bolji a s obzirom da se radi o zakonu koji je uskladjen sa zakonima u EU nikako ne kontam ovo kmecanje pojedinih (vjerovatno radnika u telecomu ili nekom od saltera cim mogu u radno vrijeme imat pristup netu i ne raditi nista do komentirat postove).
Zakon o radu koji ce ukinuti dosadasnje kolektivne ugovore i dovesti ih u realne okvire je nasusna potreba ove zemlje,ili zakon ili da napokon bankrotiramo ko ljudi pa da krenemo ispocetka,ja sam za novi zakon a to sto ce neki nakon njegovog izglasavanja i pocetka primjene napokon morati poceti raditi na kraju ce bit pozitivno i za njih i za poslodavca(drzavu).

pa to bas i ne stoji.
Sindikati su predložili onom strancu da odvede i Novalica i zakon kod sebe, a nema da njihov zakon.

[rahmanjin]

Ja radim u realnom sektoru, kod privatnika. Imam finu platu, mozda i vecu nego pola ovih po javnim ustanovama. Zaradim naravno svaki dinar.

Ja se ne bojim nikakvog ugovora, niti se moj gazda boji. Zasto? Pa zato sto mene gazda treba. Trebam i ja njega. Gazda i po ovom starom zakonu meni sutra moze dati otkaz. Gazda moze najebat prekosutra da mu posao slabo krene pa da se svi strovalimo zajedno. Nema tog zakona o radu koji ce mene ili njega u tom slucaju zastititi.

Ko meni, gazdi garantuje da ce nam biti odrziv posao? Niko. I tako je u svim normalnim drzavama.

Je li tako u javnim ustanovama? Pa naravno da nije. Zasto? Pa jer su medjedi zasticeni ko pande, hrpama kolektivnih ugovora i kojekakvih nabacanih prava.

E sad pojedini uhljebi dodju i kazu - pa ja, upravo za to se i vi morate boriti i da u realnom sektoru bude tako.

I onda ja kazem ovo

Pa ljudi dragi - nigdje, ali nigdje na svijetu ti niko ne moze garantovati da ce dobro poslovati. Niko ti ne moze garantovati posao i da neces dobiti otkaz ako krene lose. To NE POSTOJI.

Ono sto POSTOJI u razvijenim zemljama, jeste socijalna pomoc, ako se to desi. E to je ono sto MI NEMAMO. To je ono sto treba DA TRAZIMO. Dakle, u slucaju da dobijem otkaz, daj mi barem hljeb da mogu kupit dok se ne zaposlim i da imam gdje prespavati. To treba zahtjevati. A to mozemo imati tek kad razvijemo privredu, a neces je razviti ako ne privuces investitore, a neces privuci investitore ako imas zakon po kojem oni moraju dobro poslovati, inace nek ne dolaze. A ne zahtjevati da ti niko ne moze dati otkaz bez obzira poslovao onako il onako. Da te drzava ne moze otpustiti imala para, ne imala.


I jos jednas smijesna izjava sindikalista. Kaze, sad gazda moze otpustit koga hoce i kad hoce. Ovo moze izjavit samo neradnik, uhljup, lezihljeb. Pa evo meni uopste napamet ovo nije palo.

Zasto bi gazda mene otpustao? Ako mene otpusti - MORA zaposliti nekog drugog. Dakle, on ce mene otpustiti sa znanjem svim koje mi je dao, da bi doveo nekog ko realno nema to znanje i ponovo ga ucio poslu. Zasto i zbog cega bi to radio? Hahahah...e bas da mi vidjeti koji gazda tako razmislja.

Ne. Njih je strah toga sto ce se sada desiti to da se u javnim firmama, ustanovama, moci ljudi otpustati, nepotrebni ljudi...ala zeljeznice koje imaju 3000 i kusur radnika, a na izdisaju, duguju bogu i drzavi.

Je li mi zao tih ljudi. Jeste, ali sta ja mogu sad tu. Ako za jedan postao gdje treba realno 2 ljudi, sjedi njih 7 - nesto nije ok. Tih 5 viska neko mora namiriti - a mislim da smo ih dosta nimirivali.

to je to jarane
jednostavno praktično objašenjeno
ali haj ti ovim sindikalnim đunupima i budžetlijama i zaspolenicima javnih kuća, koji se evo i ovdje na forumu NA PRVU prepoznaju i odaju...objasni...ne može taj (za)ostali socijalsitički čip da skonta...čip kao intelov 386...prije češ ga spalit nego da složeniju aplikaciju odradi, jednostavno ga pregazilo vrijeme, samo što intelove zaostale stare čipove baciš u smeće, a ovih socijalističkih uhljupa nikako da se kutarišemo

nije bas to to. radio sam u firmi gdje nema radnog vremena ( ima formalno ), gdje je svaka subota radna. Jedna nedjelja trebala da se radi i meni direktor rece hajde vidi ko bi radio ( a naravno gdje on da ide medju "fukaru" da im nesto kaze ). Javila se 4 covjeka. Dodje ponedjeljak ja kod direktora kaezm dajte im za primjer 50 KM na platu, a on ce meni sto si ti rastrosan neka se udaraju u guzicu ako na zimu budu radili. E takvih je dosta poslodavaca. Daju minimalce, znaju da mogu zamjeniti radnika kad hoce i radnici nemaju nikakva prava. Svakako su im ugovori na odredjeno ( na nekoliko mjeseci, najduze je bilo na godinu ). I sad vi meni pricate kako je u realnom sektoru bajno, i kako te gazda nece zamjeniti ako mu trebas. Ima ih koji hoce i nije ih uopste birga jer znaju da ce naci uvijek nekog drugog. A ovo sto navodis je pozitivan primjer, ali ima i druga strana koju sam opisao. Dakle,treba naci neki balans.

[animus]

Ja radim u realnom sektoru, kod privatnika. Imam finu platu, mozda i vecu nego pola ovih po javnim ustanovama. Zaradim naravno svaki dinar.

Ja se ne bojim nikakvog ugovora, niti se moj gazda boji. Zasto? Pa zato sto mene gazda treba. Trebam i ja njega. Gazda i po ovom starom zakonu meni sutra moze dati otkaz. Gazda moze najebat prekosutra da mu posao slabo krene pa da se svi strovalimo zajedno. Nema tog zakona o radu koji ce mene ili njega u tom slucaju zastititi.

Ko meni, gazdi garantuje da ce nam biti odrziv posao? Niko. I tako je u svim normalnim drzavama.

Je li tako u javnim ustanovama? Pa naravno da nije. Zasto? Pa jer su medjedi zasticeni ko pande, hrpama kolektivnih ugovora i kojekakvih nabacanih prava.

E sad pojedini uhljebi dodju i kazu - pa ja, upravo za to se i vi morate boriti i da u realnom sektoru bude tako.

I onda ja kazem ovo

Pa ljudi dragi - nigdje, ali nigdje na svijetu ti niko ne moze garantovati da ce dobro poslovati. Niko ti ne moze garantovati posao i da neces dobiti otkaz ako krene lose. To NE POSTOJI.

Ono sto POSTOJI u razvijenim zemljama, jeste socijalna pomoc, ako se to desi. E to je ono sto MI NEMAMO. To je ono sto treba DA TRAZIMO. Dakle, u slucaju da dobijem otkaz, daj mi barem hljeb da mogu kupit dok se ne zaposlim i da imam gdje prespavati. To treba zahtjevati. A to mozemo imati tek kad razvijemo privredu, a neces je razviti ako ne privuces investitore, a neces privuci investitore ako imas zakon po kojem oni moraju dobro poslovati, inace nek ne dolaze. A ne zahtjevati da ti niko ne moze dati otkaz bez obzira poslovao onako il onako. Da te drzava ne moze otpustiti imala para, ne imala.


I jos jednas smijesna izjava sindikalista. Kaze, sad gazda moze otpustit koga hoce i kad hoce. Ovo moze izjavit samo neradnik, uhljup, lezihljeb. Pa evo meni uopste napamet ovo nije palo.

Zasto bi gazda mene otpustao? Ako mene otpusti - MORA zaposliti nekog drugog. Dakle, on ce mene otpustiti sa znanjem svim koje mi je dao, da bi doveo nekog ko realno nema to znanje i ponovo ga ucio poslu. Zasto i zbog cega bi to radio? Hahahah...e bas da mi vidjeti koji gazda tako razmislja.

Ne. Njih je strah toga sto ce se sada desiti to da se u javnim firmama, ustanovama, moci ljudi otpustati, nepotrebni ljudi...ala zeljeznice koje imaju 3000 i kusur radnika, a na izdisaju, duguju bogu i drzavi.

Je li mi zao tih ljudi. Jeste, ali sta ja mogu sad tu. Ako za jedan postao gdje treba realno 2 ljudi, sjedi njih 7 - nesto nije ok. Tih 5 viska neko mora namiriti - a mislim da smo ih dosta nimirivali.

Sve receno i sve objasnjeno.
Zakon koji je u interesu napretka drzave i koji stvara pretpostavke za rjesavanje mnogih nasih problema sada ne odgovara ljudima kojima nije trenutno loše jer su zasticeni i muzu drzavu a vecina ne radi nista i niko nema koristi od njih. Da vidimo ko ce to izaci na proteste i ko ce stati iza Bajramovica i slicnih neradnika ogrezlih u korupciji i nepotizmu.

[Chmoljo]

koji sam ja đunup

ma nisi, imam ja...veći od tebe.

nego đunupi nepismeni
hoćete li konačno odgovorit koliko ima stepeni krug na slici

Banned user for reason “kršenje pravila foruma”
» bosna boy

dosta te.

[pici]

a kad te gazda posalje kuci da mu okopasH bascu i iskopash bazen tamam 60 dana te more handrit na drugim poslovima i guzit al ono s merakom, jel onda ce te se pozvat da to nije vasH posal il ugrozavanje ljudskiH prava... gazda samo izvadi zakon o radu i hajmo napolje, ja ne znam ni jednog privatnika koji je postovao il volio svog radnika pa da mu je brat rodjeni... koje sve gluposti pisete u koris privatnika pa to je za zibambvea... nemerem bilivit

[palermo]

konačno su kreteni uradili nešto konkretno i objavili šta ih "boli"



Savez samostalnih sindikata BiH napravio je spisak svih spornih odredbi Prijedloga zakona o radu koji je Vlada Federacije BiH uputila u parlamentarnu proceduru. Iz SSS BiH navode da Prijedlog zakona o radu ima 26 spornih odredbi.

1. Lakše otkazivanje ugovora o radu, naročito radnicima sa promijenjenom radnom sposobnošću (invalidi II kategorije) i sindikalnim povjerenicima kroz institut sudske odluke koja mijenja saglasnost vijeća zaposlenika, odnosno saglasnost ministarstva. Ovim se poslodavcu osigurava dodatna alternativa na putu do otkazivanja ugovora o radu ovoj kategoriji radnika, koji su najvećem broju poslodavaca “trn u oku”.

2. Uvodi se mogućnost otkaza radniku koji se vrati na posao nakon bolovanja dužeg od 6 mjeseci, ako poslodavac kaže da je prestala potreba za njegovim radom ili je angažovao drugog radnika. Ovo znači da radnici, ako prođe ovakvo rješenje, neće smjeti otići na bolovanje.

3. Zadržano, pa čak i dodatno pogoršano, loše rješenje iz važećeg Zakona o radu koje poslodavcima omogućava zloupotrebu ugovora o radu na određeno vrijeme, odnosno njihovo zaključivanje bez ograničenja, uz pravljenje formalnih prekida između dva ugovora kako ne bi prešli rok od dvije godine. Pogoršanje se odnosi na trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme koje je, prema prijedlogu, tri umjesto sadašnjih dvije godine.

4. Iako je u svim ranijim verzijama novog zakona radno vrijeme sa prekovremenim radom bilo ograničeno na 48 sati sedmično (EU direktiva o radnom vremenu), Prijedlog je ostavio rješenje iz važećeg zakona prema kojem radno vrijeme sa prekovremenim radom može trajati 60 sati sedmično.

5. U odredbi koja govori o zaštiti maloljetnika uvodi se mogućnost otkaza maloljetniku koji ne može da radi na teškim i opasnim poslovima, ako poslodavac kaže da za njega nema drugih odgovarajućih poslova.

6. Produžen je prekluzivni rok u kojem poslodavac radniku može dati izvanredni otkaz ugovora o radu (kod težeg prestupa) sa sadašnjih petnaest dana na šezdeset dana, a najduže godinu dana od učinjenog prestupa.

7. Smanjen je rok u kojem zaposlenik može podnijeti tužbu protiv poslodavca sa sadašnjih godinu dana na devedeset dana od učinjene povrede prava, uz uvođenje eksplicitne obaveze radniku da se prije podnošenja tužbe mora obratiti poslodavcu sa zahtjevom za zaštitu prava (član 114. st. 3)

8. Smanjena je otpremnina u slučaju tzv. tehnološkog viška radnika – sa sadašnjih 1/3 plaće za svaku godinu radnog staža kod poslodavca na maksimalno 6 prosječnih plaća. Dakle, nakon 30 godina rada možete dobiti otkaz uz otpremninu od nekoliko hiljada KM. Ništa drugo do jeftinije otkazivanje ugovora o radu.

9. Predviđeno je zaključivanje kolektivnih ugovora na određeno vrijeme, uz ograničenje produženog važenja istih na 90 dana, što je neuporedivo lošije od važećeg rješenja.

10. Uvodi se mogućnost nametanja obaveze radniku da bude pripravan odazvati se pozivu poslodavca na posao kad ovaj to zatraži, što je novi institut. Dakle, kad radnik nije na poslu, a poslodavac mu uvede obavezu pripravnosti, mora da sjedi kraj telefona za slučaj da ga poslodavac pozove na posao u bilo koje doba. Šta je sa odmorom između dva radna dana, sedmičnim odmorom, godišnjim odmorom? Novi zakon o tome ne govori.

11. Briše se odredba o minimalnom godišnjem odmoru od 24 dana za maloljetnike.

12. Briše se i odredba o godišnjem odmoru za radnike koji rade na radnim mjestima sa posebno štetnim i opasnim uslovima, koji po važećem zakonu imaju pravo na godišnji odmor od minimalno 30 radnih dana.

13. Član 56. Prijedloga zakona u koliziji je sa članom 25. stav 3. Zakona o zaštiti na radu.

14. Ograničava se, potpuno nerezonski, maksimalna dužina trajanja godišenjeg odmora na 30 radnih dana, što bi trebalo biti prepušteno kolektivnim ugovorima.

15. Članom 50. stav 3. Prijedloga je eksplicitno propisano da radnik koji nije iskoristio prvi dio godišnjeg odmora u toku kalendarske godine, nema pravo prenošenja godišnjeg odmora u narednu godinu, bez obzira na razloge nekorištenja odmora (npr. poslodavac mu uopće nije omogućio korištenje godišnjeg odmora).

16. Članom 129. stav 1. prijedloga propisano je da reprezentativnost sindikata kod poslodavca utvrđuje poslodavac, što je potpuno nelogično rješenje i može biti predmetom zloupotrebe. Odredba stava 5. ovog člana prema kojoj o reprezentativnosti može odlučiti fedralno ili kantonalno ministarstvo rada, ako odluku o reprezentativnosti u propisanom roku ne donese poslodavac, nije dovoljna zaštita.

17. Članom 55. stav 3. Prijedloga je propisano da radnik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po život i zdravlje zbog toga što nisu provedene mjere predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu. Međutim, članom 48. stav 3. Zakona o zaštiti na radu je propisano da radnik ima pravo da odbije da radi ako smatra da mu prijeti opsanost po život i zdravlje, što je daleko bolje rješenje iz perspektive radnika.

18. Uvodi se mogućnost nametanja obaveze radniku da radi na poslovima za koje nije zaključio ugovor o radu i do 60 dana u toku kalendarske godine na zahtjev poslodavca, pa bili to i slabije plaćeni poslovi. Poslodavac uvijek može reći da je u pitanju opravdana potreba posla, jer naravno on o tome odlučuje.

19. Obavezu donošenja pravilnika o radu imaće poslodavac koji zapošljava više od 30 radnika, kao i obavezu izrade programa zbrinjavanja viška radnika u slučaju otkazivanja ugovora za više od 5 radnika (sadašnji član 98. važećeg zakona). Prema važećem zakonu, takvu obavezu ima poslodavac koji zapošljava više od 15 radnika. Dakle, biće neuporedivo povećan broj poslodavaca koji neće imati obavezu donošnja pravilnika o radu, nego će o svim pravima i obavezama radnika odlučivati kako im bude volja, kao i o tzv. tehnološkom višku.

20. U strukturi plaće naći će se dio koji se odnosi na tzv. radni učinak, a ocjenu radnog učinka će, naravno, davati poslodavac. Posebno je pitanje kako će se radni učinak mjeriti na poslovima koji nisu normirani, a velika većina nije. Također, uvodi se novi pojam - "radne vještine", koje će, također, biti od utjecaja za određivanje visine plaće, ali i prava na jednaku plaću za rad jednake vrijednosti. O tome koliko je ko "vješt", šta god to značilo, opet će odlučivati poslodavac.

21. U članu 96. Prijedloga zakona koji se odnosi na otkaz ugovora o radu iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga izbačena je izuzetno bitna zaštitna odredba stava 2. člana 87. važećeg zakona, prema kojoj poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku ukoliko se s obzirom na veličinu, kapacitet i ekonomsko stanje poslodavca i mogućnosti zaposlenika ne može osnovano očekivati od poslodavca za zaposli radnika na druge poslove ili da ga obrazuje, odnosno osposobi za rad na drugim poslovima.

22. Član 119. Prijedloga zakona u koliziji je sa članom 2. Zakona o vijeću zaposlenika.

23. Izbrisane su odredbe kojim Inspekcija može zabraniti rad poslodavcu ukoliko zatekne radnika bez ugovora o radu, onemogući inspektora u provođenju inspekcijskog nadzora, radnika ne prijavi na obavezno zdravstveno osiguranje. onemogući inspektora u provođenju inspekcijskog nadzora, radnika ne prijavi na obavezno zdravstveno osiguranje.

24. Izbrisana je odredba kojom se poslodavcu ostavlja rok od 15 dana da otkloni nedostatke ukoliko se kod njega zatekne radnika bez ugovora o radu.

25. Članom 138. Prijedloga zakona uskraćena je mogućnost da se granski kolektivni ugovori zaključuju za javna preduzeća.

26. Na kraju, najveća opasnost - odredba člana 182. stav 2. Zakona, prema kojoj se svi kolektivni ugovori moraju uskladiti sa zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu zakona, a ako se ne usklade prestaje njihova primjena. Dakle, ako ne žele da ostanu bez kolektivnih ugovora, sindikati će izmjene morati prihvatiti po principu "uzmi ili ostavi". Plaće, koeficijenti, dodaci na plaće, naknade plaće i naknade koje nemaju karakter plaće, otpremnine, regres, itd. - sve su to prava koja su regulisana kolektivnim ugovorima, a koja dolaze pod znak pitanja ukoliko nestane kolektivnih ugovora, odnosno o tome će samostalno odlučivati poslodavac.

http://www.klix.ba/vijesti/bih/spisak-s ... /150727112

Pa dobro, ima ovdje stvari koje se zaista mogu problematizirati, recimo i meni je nejasno da inspekcija ne može zabraniti rad poslodavcu ako zatekne radnika bez ugovor a o radu ( tačka 23), ima li išta tu predviđeno ? I ovo pitanje prava na otpuštanje nakon šestomjesečnog bolovanja je čini mi se prilično diskutabilno, i sigurno se može naći bolje rješenje.

Al namjerno sam boldirao ovu tačku 20, to je naprosto paradigma ideologije koja je neka vrsta backupa ovoj nazovi borbi protiv novog Zakona o radu. Protiv čega su oni tu uopšte, protiv toga da onaj ko ih plaća procjenjuje njihov učinak ??? Čuj poslodavac ne bi trebao da procjenjuje radne vještine ??? Čudna logika, ja znam bolje od tebe i brinem se bolje za poslovanje nego ti što si uložio pare ???

[Drinski]

Moguce je da ce izbacivanje iz zakona ove mogucnosti zatvaranja firmi smanjiti rad na crno.

[edo_79]

Opet neistina hajde malo raspitaj se pa ces vidjeti da javno preduzece na drzavnom nivou nije dalo radnicima regres toliko godina da su i zaboravili znacenje te rijeci, treba li im oduzeti i godisnji odmor'??????????, garantovani koeficijenti - smjesna si jer je prosjek place 700 KM. O cemu pricas?

Ne treba im oduzeti godišnji, ali im treba plaće uskladiti sa plaćama iz proizvodnog sektora, jer MI smo ti koji VAMA dajemo plaće, zato što se NAMA odbija od plaća, da bi VI bili plaćeni..... prema tome .... popij šta hladno i smiri živčeke.... trebaće ti

Šta ste to VI bolji u Javnom preduzeću da VAMA prosjek plaće bude 700 KM a u proizvodnji 500KM, a????

[Drinski]

pa vise jedan dobar srednjoskolski prof. matematike (tipa nedavno umrlog Venea) DA ovoj zemlji nego pet mesara privatnika.

[pici]

nemerem bilivit da ću hvalit dodikove ministre u PCiju pa kaže

Novi zakon o radu u RS bi, po najavi ministra rada Milenka Savanovića, trebao biti usvojen do kraja godine.

a fadilj, minderašHi, ćenga, bake navaljili za godišnje odmore da proture pa šHa allah dragi da...

[Novak20]

ma bravo neznalico, još jedna potvrda tvoje pameti
u EU pokreću nuklearne centrale a ne kurčeve TE stare 50 godina pa NEMAJU u vrh glave 2 puta veću platu od prosječne u državi ? misliš đunupe da u Njemačkoj SSS ili KV u TE ima 8-10.000 eura platu....ima kurac...to samo mogu ovdje đunupi kao i ti

Pa što ti tako pametan ne uradi nuklearku u BiH? Možda čekaš kao i mnogi drugi da i ove TE stare 50 godina propadnu. Da ih Tito ne napravi sad bi uz vodu uvozili i struju zahvaljujući ovim stručnjacima rahat patnje u ove 24 godine. Nisu ništa napravili a sve su uništili. Ako je šta i napravljeno, pola para je otišlo u lopovske džepove.
A kad budemo uvozili struju iz njemačke nuklearke, baj, baj drugovi rudari. Zaposliće vas Novalić i njegove podrepne muhe po novom ZOR-u.

đunupe, što ti tito i kardelj nisu napravili nukleraku a ne TE po ruskoj tehnologiji koja je čim je napravljena već bila zastarila par decenija
ali kao i svaki đunup uhljebar NAMJERNO skrene na gluposti sa suštinskog konteksta: đunupe, odgovori da li zaposlenici neke elektrane ili bilo koje druge firme u energetskom sektoru u Njemačkoj ili bilo u kojoj drugoj državi u EU imaju 5-6 veće plate od prosječnih u datoj državi kao ovi degenereci uhljebi u BH
to ti meni reci

Napravili su Titio i Kardelj nuklearku u Krškom. Eno je još radi a smetlje će da završi uz samu UNU zahvaljujući nesposobnim vlastima BiH. Na druga pitanja ću odgovoriti kad opereš jezik i odgovoriš na moja pitanja koja su prvo postavljena.

U međuvremenu evo o pravima radnika u Njemačkoj.

Prava i obaveze njemačkih zaposlenih u odnosu na poslodavce regulisani su opsežnim zakonima koji često idu u prilog zaposlenima. Međutim, mnoga rješenja su široko postavljena i u praksi i zavise od radnih ugovora zaposlenih i tarifnih ugovora sindikata sa udruženjima poslodavaca, piše agencija Beta.

U slučaju otkaza, onda kada poslodavac više ne vidi mogućnosti za dalji angažman zaposlenog, postoji zakonska obaveza da se vodi računa o socijalnoj dimenziji, odnosno mora se prije otkaza "napraviti socijalni izbor" zaposlenih koji njemu podliježu.

Sistem zapošljavanja na određeno vrijeme je u Njemačkoj specifičan. Preduzeća kojima su samo na ograničeno vrijeme potrebni novi zaposleni, njih angažuju preko posebnih firmi koje se bave posredovanjem radne snage. Radnik radi i prima platu u firmu kojoj je potreban, zaposlen je pak kod firme za posredovanje koje čine posebnu branšu. Zaposleni pri tome primaju tarifnim ugovorom utvrđenu platu i ako trenutno nisu angažovani ni u jednoj firmi. Cilj ovog "sekundarnog" tržišta rada jeste smanjenje nezaposlenosti i otvaranje mogućnosti ljudima koji su duže bili bez posla ili sami prekinuli staž da se lakše vrate na primarno tržište rada.

Pri tome su glavni faktori dužina rada u određenoj firmi, zatim starosno doba zaposlenog, porodična situacija odnosno pitanje koga sve mora da izdržava i eventualna invalidnost zaposlenog.
Otpuštanje je nezakonito ukoliko postoji mogućnost da zaposleni nastavi da radi na bilo kojem drugom radnom mjestu u preduzeću.

Otpremnina u slučaju ovakvog otkaza, ako je poštovana tražena zakonska procedura, iznosi polovinu mjesečnog prihoda za svaku godinu provedenu u preuduzeću.

Kao noćni rad u Nemačkoj se računa rad u vremenu od 23 do 06, u pekarama od 22 do 05. Nadoknada za ovaj rad, na koju se ne plaća porez kao na normalno primanje, određuje se po složenom sistemu u kojem je, na primjer određeno da se satnica plaća 25 posto od dnevne za rad u intervalu od 20 do 06, dok dodatak iznosi 40 posto na normalnu satnicu ako se počinje posao poslije ponoći.

Satnica se uvećava za 50 posto za rad nedeljom, za 125 posto za rad na praznik i za 150 posto za rad na tzv. posebne praznike kao što su Badnji dan, Božić i Prvi maj.
Izuzev za noćni, za ostali smjenski rad nema posebnih nadoknada.

Primanje tokom godišnjeg odmora ne razlikuje se od normalnog primanja. Poslodavci nisu obavezni da plaćaju tzv. regres za godišnji odmor. Ondje gdje postoji, njegova visina najčešće se utvrđuje tarifnim ugovorom, a razlike su velike u zavisnosti od branše.

U prosjeku u branšama u kojima postoje tarifni ugovori 60 posto zaposlenih prima dodatak za godišnji odmor, onde gdje takvog ugovora nema samo 33 posto. Načelno regres za odmor nemaju zaposleni u bankarstvu i energetici, kao ni zaposleni u javnim službama.

Na poseban plaćeni godišnji odmor u "vanrednim" situacijama zaposleni imaju pravo ako je on određen ili radnim ugovorom ili tarifnim ugovorom. Za sopstveno ili vjenčanje djece dobija se jedan dan plaćenog odmora, kao i za zlatnu i srebrnu svadbu roditelja.

U slučaju smrti najbližih članova porodice dobijaju se dva dana, a ukoliko je odlazak na pogreb skopčan sa dužim putovanjem u dogovoru sa poslodavcem moguće je dobiti i dodatne dane.

Kada su bolesna djeca, roditelji imaju pravo na odsustvo sa posla, i to do 10 dana godišnje po djetetu, za troje djece maksimalno 25 dana godišnje. Samohrane majke ili očevi dobijaju 20 dana po bolesnom djetetu godišnje, maksimalno 50 dana za troje djece. Poslodavcu se mora dostaviti atest dječijeg lekara, a za vrijeme tog odsustvovanja sa posla zaposleni ne dobija primanje od poslodavca, već od zdravstvenog osiguranja.

Da bi se od zdravstvenog osiguranja ova naknada dobila potrebno je i da oboljelo dijete ne bude starije od 12 godina te da u domaćinstvu ne žive osobe koje bi mogle da preuzmu njegovu njegu. Naknada iznosi 70 posto bruto primanja, maksimalno pak 90 posto neto plate zaposlenog.

Radiosarajevo.ba

Evo i minimalaca po satu u EU. U Njemačkoj 8,5 eura x 176 sati = 1. 496,00 eura.

[palermo]

Opet neistina hajde malo raspitaj se pa ces vidjeti da javno preduzece na drzavnom nivou nije dalo radnicima regres toliko godina da su i zaboravili znacenje te rijeci, treba li im oduzeti i godisnji odmor'??????????, garantovani koeficijenti - smjesna si jer je prosjek place 700 KM. O cemu pricas?

Ne treba im oduzeti godišnji, ali im treba plaće uskladiti sa plaćama iz proizvodnog sektora, jer MI smo ti koji VAMA dajemo plaće, zato što se NAMA odbija od plaća, da bi VI bili plaćeni..... prema tome .... popij šta hladno i smiri živčeke.... trebaće ti

Šta ste to VI bolji u Javnom preduzeću da VAMA prosjek plaće bude 700 KM a u proizvodnji 500KM, a????

Ovo ti baš nije istina, ti zapravo samo plaćaš uslugu...sasvim je druga stvar da li ti treba svaka od tih usluga, da li je ona kvalitetna i slično.da li je skupa i slično.

Ali ne daješ ti platu ljekaru, profesoru, policajcu......

[Drinski]

NVO su ih ocito pogresno ucile.

[nosara]

Ja radim u realnom sektoru, kod privatnika. Imam finu platu, mozda i vecu nego pola ovih po javnim ustanovama. Zaradim naravno svaki dinar.

Ja se ne bojim nikakvog ugovora, niti se moj gazda boji. Zasto? Pa zato sto mene gazda treba.
...

.

Objasni onim desetinama hiljada zaposlenim u trgovini, čiji se posao nauči za jedno prije podne, da "ih gazda treba" i da ih neće dobri gazda već sutra nogirati, čim se sutra malo razbole ili kad se na vratima trgovine ukaže neko još očajniji i gazdi jeftiniji.

Troll ili bas ne konta bas sve...

Inace sasvim je objektivan pristup "ja, mene, moj, u mene" koji forsiraju alfons i druzba...

Pretvoreni smo u jeftinu, asocijalnu, dehumaniziranu, neodgojenu bagru bez kicme...

[edo_79]

Opet neistina hajde malo raspitaj se pa ces vidjeti da javno preduzece na drzavnom nivou nije dalo radnicima regres toliko godina da su i zaboravili znacenje te rijeci, treba li im oduzeti i godisnji odmor'??????????, garantovani koeficijenti - smjesna si jer je prosjek place 700 KM. O cemu pricas?

Ne treba im oduzeti godišnji, ali im treba plaće uskladiti sa plaćama iz proizvodnog sektora, jer MI smo ti koji VAMA dajemo plaće, zato što se NAMA odbija od plaća, da bi VI bili plaćeni..... prema tome .... popij šta hladno i smiri živčeke.... trebaće ti

Šta ste to VI bolji u Javnom preduzeću da VAMA prosjek plaće bude 700 KM a u proizvodnji 500KM, a????

Ovo ti baš nije istina, ti zapravo samo plaćaš uslugu...sasvim je druga stvar da li ti treba svaka od tih usluga, da li je ona kvalitetna i slično.da li je skupa i slično.

Ali ne daješ ti platu ljekaru, profesoru, policajcu......

Jesu oni na budžetu... JESU .... jel se meni od plate odbijaju dopronosi za punjenje budžeta ... ODBIJAJU .....de se skontaj malo pa onda napiši nešto

[Drinski]

Doprinosi ne idu u budzet.

[edo_79]

Doprinosi ne idu u budzet.

Ma jok eto idu mojoj nani u džep ....

[Novak20]

Plate u Njemačkoj.

Nedavno smo dobili analizu plaća jednog lista u Njemačkoj koja govori da prosječna njemačka neto plaća trenutačno iznosi oko 2000 eura. To uglavnom znači da takve prosječne ili nešto iznadprosječne plaće od 2.000 do 2.500 eura mogu zaraditi onih koji su VSS kadrovi poput liječnika ili nastavnika, odnosno kadrova koji su kvalificirani za određeni posao ili pak ih nedostaje, odnosno nitko ne želi raditi taj posao, poput onog smetlarskog.

Također, visokokvalificirani stručnjaci s radnim iskustvom u prosjeku zarađuju također oko 2.500-3.000 eura neto, ali uvijek treba uzeti u obzir i sve troškove preseljenja i života u drugoj zemlji.

Nažalost, često se nekritički navode brojke da se u građevini, na baušteli kako se kaže po domaćem, bez kvalifikacija može zaraditi puno više, nego npr. iznose iznadprosječne plaće u Hrvatskoj. To jednostavno ne pije vodu, jer pomoćni radnici u Njemačkoj, što je najčešće posao naših gastrabajtere bez da rade „od jutra do sutra“, ako im je uopće to dopušteno, ne mogu zaraditi više od 1.500 eura.

Ono što bode oči i može nas najviše ljutiti, kad je u pitanju usporedba Hrvatske i Njemačke, plaće su direktora i menadžera koje su puno sličnije nego kad su radnici u pitanju.

Bez kvalifikacija najbolje se isplati raditi kao smetlar – plaća viša od 2.000 eura

Tako direktori tvrtki, suci, odnosno, preciznije rečeno, predsjednici sudova i diplomirani inženjeri strojarstva najbolje su plaćena zanimanja u Njemačkoj. Direktori tvrtki u prosjeku zarađuju malo iznad 4.000 eura neto. Predsjednici sudova blizu 3.800 eura neto, a diplomirani inženjeri strojarstva oko 3.000 eura.
Nijemci cijene sve one koji rade u gospodarskim proizvodnim djelatnostima. Tako primjerice monter-strojobravar u prosjeku prima neto zaradu u iznosu od preko 2.200 eura. Danas se puno priča i odlasku liječnika iz Hratske, a u prosjeku bolnički liječnik u Njemačkoj zarađuje tek oko 2.400 eura, dok, primjerice, liječnik na psihijatriji zarađuje znatno više, više od 3.000 eura. Isto vrijedi i za bolničke specijaliste koji nedostaju i traženi su na tržištu rada.

Zanimljivo je da su u Njemačkoj jako dobro plaćeni i smetlari. Njihove plaće u prosjeku iznose preko 2.200 eura. Radi se o teškom i neugodnom poslu i on je zbog toga dobro plaćen. S druge strane, čistačice su jako slabo plaćene, u prosjeku oko 900 eura. Još manje od njih plaćene su frizerke, svega oko 600 eura, ali se očekuje da njihove prihode nadopunjuju napojnice.

Ono što također bode u oči je činjenica da su u Njemačkoj, za razliku od Hrvatske slično plaćeni bolnički liječnici i profesori u školama. Tako profesori matematike i kemije u gimnaziji imaju prosječne plaće u iznosu od oko 2.400 eura. Što se tiče oglašivačke industrije, primjerice stručnjaci za reklame skoro 3.000 eura. Bageristi i rukovatelji građevinskim strojevima imaju plaće oko 1.600 eura, a policajci oko 1.700 eura. Jednako kao policajci plaćeni su u prosjeku i konobari, ali konobari mogu računati na napojnice te time povećati svoje prihode. Medicinske sestre u prosjeku su slabije plaćene i od konobara i od policajaca, oko 1.400 eura u prosjeku, a prodavačice u trgovinama oko 1.200 eura.

[supercali]

ovaj zakon ce valjati tek kad budu svi radili svoj posao kako treba od inspekcija do sudova do poslodavaca i radnika

[sunceKOtepsija]

koji sam ja đunup

ma nisi, imam ja...veći od tebe.

nego đunupi nepismeni
hoćete li konačno odgovorit koliko ima stepeni krug na slici

koja slika

[nosara]

Doprinosi ne idu u budzet.

Ma jok eto idu mojoj nani u džep ....

Nicim izazvan potrefio si... Nek je nana ziva i zdrava, sucur...