Mogy87 wrote: ↑23/10/2020 13:26
Ono kad sam članak koji postaviš pobija ono što kažeš
Diabetes UK estimates in its report, Diabetes in the UK 2010: Key Statistics on Diabetes [5] , that the life expectancy of someone with type 2 diabetes is likely to be reduced, as a result of the condition, by
up to 10 years.
By up to...znači maksimalno 10 godina. Što znači može biti i 2, i 5 i 7, a može i da im ne skrati.
S obzirom da je prosječna životna dob 77 godina kako se to uklapa u ovu tvoju matematiku?
A šta ćemo s ljudima s hipertenzijom (odnosno visokim pritiskom)? i oni umiru u 50toj redovno?
Ono kad se praviš lud a u stvari si samo beobrazan.
"Ljudi s dijabetesom tipa 1 tradicionalno žive kraće, a navodno se životni vijek smanjio za više od 20 godina.
Međutim, poboljšanje brige o dijabetesu posljednjih decenija pokazuje da ljudi sa dijabetesom tipa 1 sada žive znatno duže.
Rezultati tridesetogodišnjeg istraživanja Univerziteta u Pittsburghu, objavljenog 2012. godine, primijetili su da ljudi s dijabetesom tipa 1 rođeni nakon 1965. godine imaju očekivani životni vijek od 69 godina."
O hipertenziji:
Vodeća oboljenja kao uzroci smrti stanovništva Federacije Bosne i Hercegovine, ako poredimo 2016. i 2017. godinu su akutni infarkt miokarda (I20) sa stopom od 86,5 na 100.000 stanovnika u 2017. godinii bilježi blagi pad u odnosu na 2016. godinu kada je stopa na 100.000 stanovnika bila 91,0 na 100.000stanovnika .
Drugi vodeći uzrok smrti u 2017. godini je moždani udar (I63) sa stopom od 79,7 na 100.000 stanovnika i bilježi blagi pad u odnosu na 2016. kada je iznosila 87,1 na 100.000 stanovnika .
Treći po rangu među vodećim uzrocima smrti u 2017. godini su maligne neoplazme bronha i pluća(C34), sa stopom od 49,7/100.000 stanovnika, što je nešto manje u poređenju sa 2016. godinom, kada je stopa na 100.000 stanovnika iznosila 50,1.
Kao četvrti uzrok smrti stanovništva Federacije BiH u 2017. godini pojavljuje se esencijalna hipertenzija (I10) sa stopom od 48,4/100.000 stanovnika, što je povećanje u poređenju sa 2016. godinom kada je stopa bila 41,6 na 100.000 stanovnika.
Peti najčešći uzrok smrti u 2017. godini su bila hronična ishemična oboljenja srca (I25) sa stopom od 45,7 na 100.000 stanovnika, dok je 2016. godine na petom mjestu bio inzulino-neovisni diabetes mellitus (E119) sa stopom od 37,6 na 100.000 stanovnika u Federaciji Bosne i Hercegovine.
https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uplo ... -2017..pdf
Evo šta u CRO imamo:
hipertenzija, kao vodeći javnozdravstveni problem na globalnoj razini, glavni je nezavisni čimbenik rizika za nastanak srčano-žilnih bolesti. Srčano-žilne bolesti vodeći su uzrok pobola i smrtnosti u svijetu. Prema posljednje dostupnim podacima za 2017. godinu u Republici Hrvatskoj od srčano-žilnih bolesti umrlo je 23.504 osobe ili 44,0% ukupno umrlih. U Splitsko-dalmatinskoj županiji (SDŽ) od srčano-žilnih bolesti 2017. godine umrlo je 2.208 osoba.
Tako da se slažem da niko od nas nikad ni čuo ni vidio nije da je neko umro od srčanog u pedesetim kao posljedica hipertenzije.