Pie: dipl.ing. Goran Čakić
Neto se deava
Bez obzira na kvantitet istraivanja u Dolini piramida u Visokom koja imaju svoj tok i kvalitet, vrijeme nosi teinu dokazivanja, kako onih koji rade na tom Projektu, tako i onih čija je to ideja. Svako od njih ima breme obaveza i odgovornosti prema javnosti i onima koji podravaju taj projekat, a posebno prema oponentima koji ne podravaju Projekat i bezgranično, neopisivom mrnjom, blate sve one koji zduno doprinose afirmaciji jedne izuzetno smione ideje. Neprestano se trae dokazi za ono to oponenti nazivaju suludom idejom. Zato se onda trae dokazi, ako je ideja suluda, a njen autor i izvrioci bivaju prozvani bjelosvjetskim diletantima. Koliko god se neko krio iza zatite nečega sto je uniteno neodgovornoću zatitnika nacionalnog blaga, čovjek se ne moe oteti utisku da se sve radi iz jednog centra, kroz usta pete kolone, unutar naučnih krugova koji ele zalediti istoriju na granicama do kojih su oni oni stigli, dostiući punu intelektualnu zrelost zaleđenu za sva vremena sljepoćom nastalom nesposobnoću da se uključe u tokove koje pruaju najnovija naučna dostignuća.
Bez obzira ta će se naći u Visokom, a naći će se ono to se nalazi u visočkim brdima i to svaki dan izlazi na vidjelo.
Prelijepi ambijent Pljeivice, gostoljubivi domaćini, inspirisani radnici i kreativno rukovodstvo, čine svakodnevno stvari koje tjera Pljeivicu da iznjedri neto interesantno, uvečavajući uitak istraiteljima, a posebno posjetiocima. Pljeivicu nećemo nazvati piramidom nego suptilnom ljepoticom koju nam izgradi neka civilizacija, neznano kada, neznano zato i neznano čime. to je uobliči u piramidalnu formu, nismo mi krivi, nego natjerani da je predočimo naoj civilizaciji. Kakvo je to proviđenje koje je natjeralo nau generaciju da bude ta koja će to učiniti? Naporno radeći, nalazimo bezbroj stvari za koje nismo sigurni da su poruke koje su nam ostavljene da ih tumačimo. Da li ih uopte primjećujemo? Znamo li uopte pronaći i protumačiti poruke graditelja? Jesmo li uopte na istom intelektualnom nivou? Hoćemo li ikada i biti? Kako bilo da bilo, pronađemo neto to potvrdi zadato. Pljeivica se potrudi da nekoga odabere ko će spoznati neto i pokuati protumačiti poruke. Predivni plato nam svaki dan ponudi neto novo. Podari nam neopisivo zadovoljstvo otkrivenim. Tajanstveni temelji čine od nas ovisnike o ideji očekivanog. ućo i ekipa otkriju sloene kamene blokove koji gotovo identično pokazuju kako je Pljeivica uobličena.
Potvrdimo da su ove tri ploče ispod kape oblik i način izgradnje stepnastog zdanja. Utvrdili smo danas na vrhu da je treća stepenica sa slike sagrađena od velikih kamenih blokova, stepenaste forme. Ispada dakle da se poruka moe razumjeti i protumačiti gotovo potpuno.
Pogledajmo trougao vrha objekta. ta on predstavlja? Je li to zmijska glava ili neka glava ivotinje koju nismo u stanju prepoznati, a koju su nai graditelji oboavali i građevinu posvetili njoj? Da li je to prepoznavanje, elja tumača ove poruke? Očito nije elja. Činjenice govore da viđeno u poruci upoređeno sa stvarnim stanjem predstavlja prevod poruke i tačnost izvedbe.
Moe li iko osjetiti zadovoljstvo, kad neko vođen nečim to ne zna protumačiti, ode na neko mjesto, a na tom mjestu vlasnik imanja veselo kae dođi da ti neto pokaem. Ja sam to naao. Lijepo mi je, ali ne znam ta predstavlja. Koja je to koincidencija da se imanje nalazi u selu Zbilje podno Pljeivice? Kamen. Pječar. Neto se vidi plastično isklesano. Forma pravilna, rađena ljudskom rukom. Dimenzije 40x30x8 cm.Boja učkasta sa tragovima dugog leanja u zemlji i sivilom laporovite gline. Sa zadnje strane utina kamena prelazi u sivu boju. Kamen se lista. Dugo je bio izloen vlagi to poslije suenja ima za posljedicu listanja u liske debele od pola do jednog milimetra. Kamen je negdje bio ugrađen, pa izbačen iz zida i zatrpan zemljom. Vjekovima je bio zatrpan dok ga neko nije ugradio u temelje kuće. Stajao je tu ko zna koliko, sigurno dugo, do ruenja kuće. Neko je kupio temelje za kaldrmisanje avlije i na kamen ponovo ugleda sunce iznad piramide Sunca. U podne jednog vrelog dana, dođe u ruke vlasnika sadanjeg vlasnika. Esteta, kakav je vlasnik, primjeti ljepotu isklesanog kamena i učini od njega ukras u svojoj bati. Okrenu ga Pljeivici, ne znajući da mu daje pogled na zdanje koje nekad ukrasi i iz kog ispade. Koliko je vremena prolo od tada, teko je predpostaviti. Zaključak se nameće sam. Ukras je star hiljadama godina, sudeći po svemu kako izgleda. ta ukras na kamenu predstavlja? To je stilizovana ptica koja stoji na nečemu to se ne moe prepoznati. Kakva je to ptica? Nikad je nije bilo na okolnom nebu. Glava joj je strano runa, izduena sa dugim kljunom. Krila skupljena i ogromna, kao da se skupljaju pri slijetanju ili otvaraju pri uzlijetanju. Noge izbačene malo naprijed. Upravo se dotakla oslonca ili ga se oslobađa. Predivno izgleda, iako je runa. Odaje neku nepoznatu ljepotu naslućenog pokreta na hladnom kamenu, koju je mogao osjetiti i uklesati samo veliki umjetnik. Kamen, a pun je pokreta. To je ivi kamen. On odaje pokret koji su umjetnici traili vjekovima.
Kada i koji je umjetnik klesao pticu? Sudeći po kamenu, veoma davno. Koliko je to davno? Moj prijatelj Ibrica, kojeg sam odveo da vidi nalaz, geolog, stručnjak koji učestvuje u istraivanju, veli ma ne smijem ti to čoče ni spomenuti, jer ono na to me ta ptica podsjeća, gledalo je sa neba dinosaure. E, moja naučna saznanja to čine nemogućim. Jura. To nije moguće.
Ko je sad taj da kae u Visokom nema nita. Ima, ima, nek dođe svak i uvjeri se da Visoko krije mnoge tajne vremena. U Visokom je ivjela neka prastara civilizacija i iz njega nestala, ostavljajući za sobom velelepna zdanja, Sunca, Mjeseca i Zmaja.
Da mi je samo sjesti u vremeplov i reći, Semiru, Buzi, Ibrici, Senadu i utom hajmo momci polijećemo. Gledajmo kako se grade Semirove piramide. Zaustavili bi vremeplov na Krtnici i pustili Semira da nam objanjava ta će i kakvu buru doivjeti ljudska rasa poslije 12 milenijuma.
Sigurno bi u jednom momentu viknuo: eno u Varokom polju Zilka, gleda imal' gdje na starom gradu Lovrenovića, a na Pljeivici Imamovica. Njen saputnik Govedarica bi sigurno rekao, "ne nije to moguće u Evropi".