Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

[piupiu]

Pismo Branka Ćopića Ziji Dizdareviću

Ovo je pismo koje je Branko Ćopić uputio svom kolegi Ziji Dizdareviću ubijenom u jasenovačkom logoru 1942. godine. Naime, ovo pismo se, kao uvodni tekst, nalazi u Ćopićevoj knjizi pripovjedaka „Bašta sljezove boje“.

Pismo Ziji

Znam da pišem pismo koje ne može stići svom adresantu, ali se tješim time da će ga pročitati bar onaj koji voli nas obojicu.

Kasna je noć i meni se ne spava. U ovo gluho doba razgovara se samo s duhovima i uspomenama, a ja, evo, razmišljam o zlatnoj paučini i srebrnoj magli tvojih priča, i o strašnom kraju koji te je zadesio u logoru Jasenovac.

Pišem, dragi Zijo, a nisam siguran da i mene, jednom, ne čeka sličan kraj u ovome svijetu po kome još putuje kuga s kosom.

U svojim noćima s najviše mjesečine, ti si naslutio tu apokaliptičnu neman s kosom smrti i progovorio si o njoj kroz usta svoga junaka Brke. Jednog dana ti se je i vidio, realnu, ovozemaljsku, ostvario se tvoj strašan san, tvoja mora.

Tih istih godina, ja sam, slučajem, izbjegao tvoju sudbinu, ali, evo, ima neko doba kako me, za mojim radnim stolom, osvoji crna slutnja: vidim neku noć, prohladnu, sa zvijezdama od leda, kroz koju me odvode neznano kud. Ko su ti tamni dželati u ljudskom liku? Jesu li slični onima koji su tebe odveli? Ili braća onih pred kojima je otišao Goran? Zar to nisu tamne Kikićeve ubice?

Kako li smo nekada, zajedno, dječački, lirski zaneseni, tugovali nad pjesnikom Garsijom Lorkom i zamišljali ono praskozorje kad ga odvode, bespovratno, pustim ulicama Granade.

Bio sam, skorih dana, i u Granadi, gledao sa brijega osunčan kamenit labirint njenih ulica i pitao se: na koju su ga stranu odveli. Opet si tada bio pored mene, sasvim blizu, i ne znam ko je od nas dvojice šaputao Lorkine riječi pune jeze: “Crni su im konji, crne potkovice.” Umnožavaju se po svijetu crni konji i crni konjanici, noćni dnevni vampiri, a ja sjedim nad svojim rukopisima i pričam o jednoj bašti sljezove boje, o dobrim starcima i zanesenim dječacima. Gnjuram se u dim rata i nalazim surove bojovnike: golubijeg srca. Prije nego me odvedu žurim da ispričam zlatnu bajku o ljudima. Njeno su mi sjeme posijali u srce još u djetinjstvu i ono bez prestanka niče, cvjeta i obnavlja se. Pržile su ga mnoge strahote kroz koje sam prolazio, ali korijen je ostajao, životvoran i neuništiv, i pod sunce ponovo isturao svoju nejačku zelenu klicu, svoj barjak. Rušio se za njega oklop tenkova, a štitio ga i sačuvao prijateljski povijen ljudski dlan.

Eto, o tome bih, Zijo, da šapućem i pišem svoju bajku. Ti bi najbolje znao da ništa nisam izmislio i da se u ovome poslu ne može izmišljati, a pogotovu ne dobri ljudi i sveti bojovnici.

Na žalost, ni one druge nisam izmaštao, mrke ubice s ljudskim licem. O njima ne mogu i ne volim da pričam. Osjećam samo kako se umnožavaju i rote u ovome stiješnjenom svijetu, slutim ih po hladnoj jezi, koja im je prethodnica, i još malo, čini se, pa će zakucati na vrata.

Neka, Zijo… Svak se brani svojim oružjem, a još uvijek nije iskovana sablja koja može sjeći naše mjesečine, nasmijane zore i tužne sutone.

Zbogom, dragi moj. Možda je nekom smiješna moja starinska odora, pradjedovsko koplje i ubogo kljuse, koje ne obećava bogzna kakvu trku. Jah, šta ćeš…”

(Izvor: Abrasmedia)

[piupiu]

@petunija

treba mi vremena da sve pretabirim jer mi je internet očajan, sve gori i gori čak i dok pišem preskače mi slova pa moram pažljivo pregledati prije nego kliknem "submit"
svima

Cvjetiću naš! Pa hoće li ikad iko popraviti taj tvoj internet???

[John Cleese]

[Kiša bi pala, pasti ne može
Kiša bi pala, pasti ne može
Sunce bi sijalo, sjati ne može
Sve zbog zalosti, Ibrahim-bega

Ibrahim-bega svezana vode
Ibrahim-bega svezana vode
Svezana vode da ga objese
Svezana vode da ga objese

Za njim pristaje, brat mu Alija
Za njim pristaje, brat mu Alija
Brate Alija, pazi mi djecu
Pazi i moju, kao i svoju

Kad svojoj djeci, krojiš haljine
Kad svojoj djeci, krojiš haljine
Kroji i mojoj, kao i svojoj
Nek se ne pozna da su siročad

Eh ovu je dedo (joz cruli) znao lijepo zapjevat...

Birvaktile

[John Cleese]

svima

Vilavjutu, Petjunija

[John Cleese]

Pa ne popij, pa ne razbij...



Kuriozitet: Vele da su na praizvedbi simfonije ovaj, drugi, stav svirali na bis, odmah po izvodjenju, pa tek onda svirali treci.

[piupiu]

[Kiša bi pala, pasti ne može
Kiša bi pala, pasti ne može
Sunce bi sijalo, sjati ne može
Sve zbog zalosti, Ibrahim-bega

Ibrahim-bega svezana vode
Ibrahim-bega svezana vode
Svezana vode da ga objese
Svezana vode da ga objese

Za njim pristaje, brat mu Alija
Za njim pristaje, brat mu Alija
Brate Alija, pazi mi djecu
Pazi i moju, kao i svoju

Kad svojoj djeci, krojiš haljine
Kad svojoj djeci, krojiš haljine
Kroji i mojoj, kao i svojoj
Nek se ne pozna da su siročad

Eh ovu je dedo (joz cruli) znao lijepo zapjevat...

Birvaktile

Kamo dokaz?

[piupiu]

Bosanski stil u arhitekturi

Traganje za bosanskim stilom povećava složenost arhitektonske situacije u Bosni i Hercegovini krajem prve decenije XX stoljeća. Treba, naime, imati na umu da u isto vrijeme postoji još jaka struja poznohistorijskih oblika koju zastupa arhitekt Karl Pařik u kojoj ima još vrijednih ostvarenja. U isto vrijeme nastaju djela u stilu floralne secesije kao što su Knežićeve srpske škole u Mostaru. Tönniesovo Gradsko kupatilo, također, u Mostaru, Salomova palača, Filijala Austro-ugarske banke u Sarajevu i mnoge druge zgrade. Secesija ovog tipa predstavlja, naročito po broju reprezentativnih ostvaranja, vodeću pojavu toga vremena. Treći smjer predstavljaju geometrijske tendencije koje se razvijaju najprije kao vid secesije, a koje postepeno prerastaju u nove moderne tendencije zasnovane na funkcionalizmu. Ove tendencije se, zapravo, izdvajaju iz secesije i okreću protiv nje kao nova kritička svijest koja ima oslonce i u drugačijoj sociološkoj i ekonomskoj osnovi. Najzad, tada se javlja kod istih arhitekata koji stvaraju u isto vrijeme i u duhu historijskih stilova, u duhu secesije i u smjeru novih modernih tendencija, potreba da preispitaju svoje djelovanje.

https://makdizdar.ba/secesija-i-bosansk ... hitekturi/?

[petunija]

Hvala ptičice,
ni slučajno, sve je gori i gori još samo mogu kliks otvorii, a i to je traljavo
Divna sinfonija, Džoni, mada kad bih izdvajala, najdraži mi je IV st Eroike

[John Cleese]

Kamo dokaz?

NeJma, nije tada bilo te tehnike

[piupiu]

Kamo dokaz?

NeJma, nije tada bilo te tehnike

Eis, folova...

Ova je gospoJa 'Eminu' s Aleksom Šantićem pjevala, a ti se ovdje izvlačiš na tehnologiju.

Prvu ploču sa numerama: Kolika je Jahorina planina i Kad bi znala, dilber Stano snimila je sa 19 godina, u Berlinu a svoju drugu ploču dve godine kasnije u Parizu. Prvi put Sofkino pevanje prenošeno je preko radiotalasa 11. decembra 1929. godine, a zbog velikog broja obožavalaca njene pesme, često je pozivana da nastupa u emisijama narodne muzike. Neverovatno, ali je istina da je Sofka Nikolić prva žena koja je ponela titulu najtiražnije pevačice Evrope i bila dobitnica Zlatne potkove u Parizu, a druga osoba uopšte po broju prodatih ploča, posle italijanskog tenora, Enrika Karuza.

[Connaisseur Karlin]

Bosanski stil u arhitekturi

Traganje za bosanskim stilom povećava složenost arhitektonske situacije u Bosni i Hercegovini krajem prve decenije XX stoljeća. Treba, naime, imati na umu da u isto vrijeme postoji još jaka struja poznohistorijskih oblika koju zastupa arhitekt Karl Pařik u kojoj ima još vrijednih ostvarenja. U isto vrijeme nastaju djela u stilu floralne secesije kao što su Knežićeve srpske škole u Mostaru. Tönniesovo Gradsko kupatilo, također, u Mostaru, Salomova palača, Filijala Austro-ugarske banke u Sarajevu i mnoge druge zgrade. Secesija ovog tipa predstavlja, naročito po broju reprezentativnih ostvaranja, vodeću pojavu toga vremena. Treći smjer predstavljaju geometrijske tendencije koje se razvijaju najprije kao vid secesije, a koje postepeno prerastaju u nove moderne tendencije zasnovane na funkcionalizmu. Ove tendencije se, zapravo, izdvajaju iz secesije i okreću protiv nje kao nova kritička svijest koja ima oslonce i u drugačijoj sociološkoj i ekonomskoj osnovi. Najzad, tada se javlja kod istih arhitekata koji stvaraju u isto vrijeme i u duhu historijskih stilova, u duhu secesije i u smjeru novih modernih tendencija, potreba da preispitaju svoje djelovanje.

https://makdizdar.ba/secesija-i-bosansk ... hitekturi/?

bum provjerila , hvala piupiu

[piupiu]

E, sad se nešto pokušavam sjetiti, mislim da nikada nismo ni riječ napisali o Vesni Ljubić. A sjećam se dobro njene Prkosne delte...

Završila je Filozofski fakultet u Sarajevu i filmsku režiju u Rimu na Centro Sperimentale di Cinematografia. Na drugoj godini studija asistira F. Feliniju i režira svoj prvi film PUTOVANJE. Godine 1971. snima dokumentarni film HALIL TIKVEŠA i TV igrani film SIMHA koji je osvojio prvu nagradu na Filmskom festivalu u Portorožu. Prvi igrani film PRKOSNA DELTA snima 1980. i s njim osvaja prvu nagradu za scenarij i prvu nagradu na Festivalu u Bergamu. Godine 1987. snima svoj drugi igrani film POSLJEDNJI SKRETNIČAR UZANOG KOLOSIJEKA koji je proglašen najboljim stranim filmom na Festivalu u Delhiju 1988. U toku rata snima dokumentarni film ECCE HOMO (1994) koji je prikazan na više festivala i osvojio nekoliko nagrada.

2011 – BOSANSKA RAPSODIJA: NA RUBU ZNANOSTI (dokumentarni film)
2002 – ADIO KERIDA (dokumentarni film)
1995 – ECCE HOMO (kratki dokumentarni film o opsadi Sarajeva)
1986 – POSLJEDNJI SKRETNIČAR UZANOG KOLOSIJEKA
1980 – PRKOSNA DELTA
1973 – PUTOVANJE (kratki igrani film)

http://bhfilm.ba/bs/vanjski-saradnik/vesna-ljubic/39

Jako je malo informacija o Vesni Ljubić dostupno, ali ono što možemo pronaći je vrijedno pročitati. Inspirativno je spomenuti da je, u vrijeme kada su se žene još uvijek borile za svoja prava, Vesna Ljubić postala jedna od rijetkih uspješnih filmskih rediteljica u Jugoslaviji, što joj je tada donijelo brojne nagrade, a ženama danas otvorilo ravnopravniji put ka poslovnom uspjehu. Vjerujem da je bila svjesna da joj je uspjeh donio i veliku odgovornost. Odlučila je da ostane u Sarajevu za vrijeme rata i snimi film „Ecce Homo“ o opsadi grada. Sama kaže: “Uvijek sam se osjećala stanovnikom svijeta. Ali kada se okupacija Sarajeva dogodila, osjetila sam da moram da podijelim sudbinu svog grada i svog naroda.” Rijetki su oni/e koji/e svoj uspjeh koriste za dobročinstvo na način na koji je to učinila Vesna Ljubić.

https://zenebih.ba/martina-crepulja-u-v ... diteljica/

In the past few years, dozens of documentaries have been made on the war in Bosnia-Hercegovina. Many video registrations had the dramatic siege of Sarajevo as their main subject. ECCE HOMO distinguishes itself by its personal interpretation of the blockade of Bosnia's capital. This film has no voice-over commentating on the horrors, only images, larded now and then with fragments of religious and other music, and the hoarse croaking of crows. ECCE HOMO is not a political film, but a personal reflection on death. Time and again, she leads us to new funerals on improvised graveyards and shows images of the devastations: a burning tram, flats destroyed by fire, and the arrival of bodies at a morgue. The film reaches an emotional climax when the camera halts at a tombstone with a photo of Danica Ljubic. Who was this woman? The sister of the director? Vesna Ljubic: "The film is not sad, on the contrary; death is our only joy. And our hope."

https://www.idfa.nl/en/film/b99467ad-76 ... /ecce-homo

[Son1]

Zagrljaji Safet Zeca izlozeni jos 7 dana u Historijskom.
Zive slike u ledeno hladnoj prostoriji za sve one koji bi da se malo potresu.

https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/ ... uku-509688

[piupiu]

Zagrljaji Safet Zeca izlozeni jos 7 dana u Historijskom.
Zive slike u ledeno hladnoj prostoriji za sve one koji bi da se malo potresu.

https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/ ... uku-509688

Baš ti hvala na podsjećanju, stalno mi je na listi, i nikako da odem.

[Son1]

Zagrljaji Safet Zeca izlozeni jos 7 dana u Historijskom.
Zive slike u ledeno hladnoj prostoriji za sve one koji bi da se malo potresu.

https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/ ... uku-509688

Baš ti hvala na podsjećanju, stalno mi je na listi, i nikako da odem.

Obavezno posjetiti. Stalna postavka Opkoljenog Sarajeva je tu, tako da se i tematski uklapa u citav dozivljaj i definitivno drzi neko vrijeme pod utiscima.

[piupiu]

Na današnji dan...



https://www.danas.rs/drustvo/na-danasnj ... anilo-kis/?

[Connaisseur Karlin]

E, sad se nešto pokušavam sjetiti, mislim da nikada nismo ni riječ napisali o Vesni Ljubić. A sjećam se dobro njene Prkosne delte...

Završila je Filozofski fakultet u Sarajevu i filmsku režiju u Rimu na Centro Sperimentale di Cinematografia. Na drugoj godini studija asistira F. Feliniju i režira svoj prvi film PUTOVANJE. Godine 1971. snima dokumentarni film HALIL TIKVEŠA i TV igrani film SIMHA koji je osvojio prvu nagradu na Filmskom festivalu u Portorožu. Prvi igrani film PRKOSNA DELTA snima 1980. i s njim osvaja prvu nagradu za scenarij i prvu nagradu na Festivalu u Bergamu. Godine 1987. snima svoj drugi igrani film POSLJEDNJI SKRETNIČAR UZANOG KOLOSIJEKA koji je proglašen najboljim stranim filmom na Festivalu u Delhiju 1988. U toku rata snima dokumentarni film ECCE HOMO (1994) koji je prikazan na više festivala i osvojio nekoliko nagrada.

2011 – BOSANSKA RAPSODIJA: NA RUBU ZNANOSTI (dokumentarni film)
2002 – ADIO KERIDA (dokumentarni film)
1995 – ECCE HOMO (kratki dokumentarni film o opsadi Sarajeva)
1986 – POSLJEDNJI SKRETNIČAR UZANOG KOLOSIJEKA
1980 – PRKOSNA DELTA
1973 – PUTOVANJE (kratki igrani film)

http://bhfilm.ba/bs/vanjski-saradnik/vesna-ljubic/39

Jako je malo informacija o Vesni Ljubić dostupno, ali ono što možemo pronaći je vrijedno pročitati. Inspirativno je spomenuti da je, u vrijeme kada su se žene još uvijek borile za svoja prava, Vesna Ljubić postala jedna od rijetkih uspješnih filmskih rediteljica u Jugoslaviji, što joj je tada donijelo brojne nagrade, a ženama danas otvorilo ravnopravniji put ka poslovnom uspjehu. Vjerujem da je bila svjesna da joj je uspjeh donio i veliku odgovornost. Odlučila je da ostane u Sarajevu za vrijeme rata i snimi film „Ecce Homo“ o opsadi grada. Sama kaže: “Uvijek sam se osjećala stanovnikom svijeta. Ali kada se okupacija Sarajeva dogodila, osjetila sam da moram da podijelim sudbinu svog grada i svog naroda.” Rijetki su oni/e koji/e svoj uspjeh koriste za dobročinstvo na način na koji je to učinila Vesna Ljubić.

https://zenebih.ba/martina-crepulja-u-v ... diteljica/

In the past few years, dozens of documentaries have been made on the war in Bosnia-Hercegovina. Many video registrations had the dramatic siege of Sarajevo as their main subject. ECCE HOMO distinguishes itself by its personal interpretation of the blockade of Bosnia's capital. This film has no voice-over commentating on the horrors, only images, larded now and then with fragments of religious and other music, and the hoarse croaking of crows. ECCE HOMO is not a political film, but a personal reflection on death. Time and again, she leads us to new funerals on improvised graveyards and shows images of the devastations: a burning tram, flats destroyed by fire, and the arrival of bodies at a morgue. The film reaches an emotional climax when the camera halts at a tombstone with a photo of Danica Ljubic. Who was this woman? The sister of the director? Vesna Ljubic: "The film is not sad, on the contrary; death is our only joy. And our hope."

https://www.idfa.nl/en/film/b99467ad-76 ... /ecce-homo

hvala piupiu , ponovo cu pogledati njen film

[piupiu]

U „Dekadenciji“, emisiji Radija OTVORENA MREŽA, urednica i novinarka Vanja Šunjić je razgovarala sa Petrom Bolić, organizatoricom međunarodnog književnog skupa „Mostovi“ u Zagrebu.

Mostovi su međunarodni studentski skup na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 4. do 6. marta 2020. godine, popraćen večernjim programom u Pločniku.Organizator skupa su studenti zagrebačke južnoslavistike poznatiji kao Klub A-302. Tema skupa su mostovi i veze na južnoslavenskom prostoru.

Ovosedmična muzička slušaonica izgleda ovako:
Artan Lili - Priča
dRUMELODY -London Islam
Đutko - Slušaj mala
Letu štuke - Žad
Hibrid, etc. i Sara Renar - Na Pola Puta
Suzanu Sumrah - Let me fly
Box - Poigravanje
Nipplepeople - Tajna
Pesme iz Remonta - Pesma nepravedno zatočenog sužnja
Damir Avdić – Kolone
Josipa Lisac – Lijepa naša

[piupiu]

[Vipera berus]

Kad si već postavila...
Ovo je omanska verzija pjesme Bella Ciao (samo melodija), kojom slave svoju slobodu pod upravom omanskog sultana Qaboos bin Saida (umro prije mjesec dana), slave svoju državu (spominje se riječima moja zemlja, moja država - nijednom imenom)... pa između ostalog kaže:

''Dugo živio Arapin
slobodno i ponosno
u vašoj sjeni Qaboos''

Prije nego ova djeca zapjevaju ide recital koji je dio pjesme...
Priredba je snimljena na Sveučilištu Sultan Qaboos povodom 48. Nacionalnog dana (2018. godina), tj. povodom 48 godina vladavine sultana. Sponzor i organizator priredbe je Oman Oil Company.

Eh eto...

[Chmoljo]

malo ljubavi (i rasizma) u doba korone...

[Chmoljo]

@piupiu da li si pregledala HBOov Band of brothers kao što si obećala da ćeš?

[Connaisseur Karlin]

Ritam Balkana

http://balkans.aljazeera.net/tema/ritam-balkana

[piupiu]

@piupiu da li si pregledala HBOov Band of brothers kao što si obećala da ćeš?

Nisam, šefe, na listi je, ali nije još došla na red.

[piupiu]

malo ljubavi (i rasizma) u doba korone...

Divni suuuuuu. Može li ih neko poslati u Mehmeda Spahe, da malo obidju kosmUnaute, možda ih oni uspiju rastjerati, kad ne znamo mi.