Mostar u ratu

adapter
Posts: 465
Joined: 10/01/2013 08:41

#2201 Re: Mostar u ratu

Post by adapter »

tako to
Posts: 23
Joined: 05/06/2011 02:12

#2202 Re: Mostar u ratu

Post by tako to »

dr_Evil
Posts: 4061
Joined: 01/07/2019 15:35
Location: Ispod Koscele

#2203 Re: Mostar u ratu

Post by dr_Evil »

tako to wrote: 29/12/2020 10:05
Bum Bum, e vala se ismijah, pa zar od citave jedinice nisu mogli naci nekoga ko poznaje neki jezik
toska
Posts: 545
Joined: 26/09/2016 14:08

#2204 Re: Mostar u ratu

Post by toska »

dr_Evil wrote: 29/12/2020 08:19 Jesam li ja sanjao da sam se jucer ovde pisao sa tetejcem ili nam pocististe komentare :D
Admin je nakon moje prijave posta od @tetke762, u kojem nam je počeo psovati čini mi se i majke, obrisao cijelu raspravu.
zadnji razlog @tetkinog puknuća je njegova želja da pariramo zločine koje su dvije strane učinile i moj odgovor da ubistvo zarobljenih vojnika HVO u Dusini jeste veliki zločin, ali da ipak traba imati u vidu da žrtve nisu civili. po njegovoj logici to je isto i počeo je psovati.
tetka762
Posts: 355
Joined: 08/11/2020 09:20

#2205 Re: Mostar u ratu

Post by tetka762 »

toska wrote: 30/12/2020 17:10
dr_Evil wrote: 29/12/2020 08:19 Jesam li ja sanjao da sam se jucer ovde pisao sa tetejcem ili nam pocististe komentare :D
Admin je nakon moje prijave posta od @tetke762, u kojem nam je počeo psovati čini mi se i majke, obrisao cijelu raspravu.
zadnji razlog @tetkinog puknuća je njegova želja da pariramo zločine koje su dvije strane učinile i moj odgovor da ubistvo zarobljenih vojnika HVO u Dusini jeste veliki zločin, ali da ipak traba imati u vidu da žrtve nisu civili. po njegovoj logici to je isto i počeo je psovati.
Ne, nego ste obojica rekli da nije isto zločin u Ahmićima i Križančevom Selu jer je kao zločin u Ahmićima sistemski počinjen što je toliko debilno i umobolno da nemam riječi. Obojica ste nenormalni s takvim stavom i obojica idete na ignore listu. Ko vas jebe.
toska
Posts: 545
Joined: 26/09/2016 14:08

#2206 Re: Mostar u ratu

Post by toska »

tetka762 wrote: 31/12/2020 01:14
toska wrote: 30/12/2020 17:10
dr_Evil wrote: 29/12/2020 08:19 Jesam li ja sanjao da sam se jucer ovde pisao sa tetejcem ili nam pocististe komentare :D
Admin je nakon moje prijave posta od @tetke762, u kojem nam je počeo psovati čini mi se i majke, obrisao cijelu raspravu.
zadnji razlog @tetkinog puknuća je njegova želja da pariramo zločine koje su dvije strane učinile i moj odgovor da ubistvo zarobljenih vojnika HVO u Dusini jeste veliki zločin, ali da ipak traba imati u vidu da žrtve nisu civili. po njegovoj logici to je isto i počeo je psovati.
Ne, nego ste obojica rekli da nije isto zločin u Ahmićima i Križančevom Selu jer je kao zločin u Ahmićima sistemski počinjen što je toliko debilno i umobolno da nemam riječi. Obojica ste nenormalni s takvim stavom i obojica idete na ignore listu. Ko vas jebe.
Lažeš, a psovanje ti je uobičajeno u komunikaciji, ide to dvoje zajedno.
tetka762
Posts: 355
Joined: 08/11/2020 09:20

#2207 Re: Mostar u ratu

Post by tetka762 »

toska wrote: 31/12/2020 01:18
tetka762 wrote: 31/12/2020 01:14
toska wrote: 30/12/2020 17:10

Admin je nakon moje prijave posta od @tetke762, u kojem nam je počeo psovati čini mi se i majke, obrisao cijelu raspravu.
zadnji razlog @tetkinog puknuća je njegova želja da pariramo zločine koje su dvije strane učinile i moj odgovor da ubistvo zarobljenih vojnika HVO u Dusini jeste veliki zločin, ali da ipak traba imati u vidu da žrtve nisu civili. po njegovoj logici to je isto i počeo je psovati.
Ne, nego ste obojica rekli da nije isto zločin u Ahmićima i Križančevom Selu jer je kao zločin u Ahmićima sistemski počinjen što je toliko debilno i umobolno da nemam riječi. Obojica ste nenormalni s takvim stavom i obojica idete na ignore listu. Ko vas jebe.
Lažeš, a psovanje ti je uobičajeno u komunikaciji, ide to dvoje zajedno.
Lažem? Evo moderatora pa neka se slobodno javi i kaže. Vama zadrtim konjima treba puknut ne ban nego šamar da vam tri dana u ušima zuji. Ideš na ignore.
toska
Posts: 545
Joined: 26/09/2016 14:08

#2208 Re: Mostar u ratu

Post by toska »

tetka762 wrote: 31/12/2020 01:24
toska wrote: 31/12/2020 01:18
tetka762 wrote: 31/12/2020 01:14
Ne, nego ste obojica rekli da nije isto zločin u Ahmićima i Križančevom Selu jer je kao zločin u Ahmićima sistemski počinjen što je toliko debilno i umobolno da nemam riječi. Obojica ste nenormalni s takvim stavom i obojica idete na ignore listu. Ko vas jebe.
Lažeš, a psovanje ti je uobičajeno u komunikaciji, ide to dvoje zajedno.
Lažem? Evo moderatora pa neka se slobodno javi i kaže. Vama zadrtim konjima treba puknut ne ban nego šamar da vam tri dana u ušima zuji. Ideš na ignore.
prestani piti, škodi ti, a kad si već pijan nemoj pisati po forumu, vidi se i da gubiš sjećanje i postaješ nasilan.
adapter
Posts: 465
Joined: 10/01/2013 08:41

#2209 Re: Mostar u ratu

Post by adapter »

dr_Evil
Posts: 4061
Joined: 01/07/2019 15:35
Location: Ispod Koscele

#2210 Re: Mostar u ratu

Post by dr_Evil »

tetka762 wrote: 31/12/2020 01:14
toska wrote: 30/12/2020 17:10
dr_Evil wrote: 29/12/2020 08:19 Jesam li ja sanjao da sam se jucer ovde pisao sa tetejcem ili nam pocististe komentare :D
Admin je nakon moje prijave posta od @tetke762, u kojem nam je počeo psovati čini mi se i majke, obrisao cijelu raspravu.
zadnji razlog @tetkinog puknuća je njegova želja da pariramo zločine koje su dvije strane učinile i moj odgovor da ubistvo zarobljenih vojnika HVO u Dusini jeste veliki zločin, ali da ipak traba imati u vidu da žrtve nisu civili. po njegovoj logici to je isto i počeo je psovati.
Ne, nego ste obojica rekli da nije isto zločin u Ahmićima i Križančevom Selu jer je kao zločin u Ahmićima sistemski počinjen što je toliko debilno i umobolno da nemam riječi. Obojica ste nenormalni s takvim stavom i obojica idete na ignore listu. Ko vas jebe.
Oboje je zlocin, ali nije isto. Nije isto kada se citava vojna i civilna masinerija usmjeri na to da sa nekog podrucja nestane jedan narod i kada naredba za to dolazi sa vrha, i kada par odmetnutih van lanca komanda pobije ljude.

Drugo je individualna odgovornost, a prvo odgovornost citavog lanca komande. Druga je na sramotu pociniocima i njihovim familijama (i prvom nadredjenom ako nije poslao ih na sud), a prva citavom narodu, pogotovo narodu koji nema snage da osudi nego crta Praljkove grafite po Mostaru.

Cega se normalan stidi, budala se ponosi time.

I ne upratih taj post kada je psovao, ali me nista ne cudi od ljudi koji Maki Radicu drze komemoraciju, junak koji je silovao maloljetnice i ubijao starce.
Škobo Habu
Posts: 6268
Joined: 19/06/2013 17:54
Location: Kod Sirogojna na sijelu.

#2211 Re: Mostar u ratu

Post by Škobo Habu »

Naletio sam neki blog o dešavanjima u Stocu tokom rata. Zantrigirala su me sva ta dešavanja na stolačko-čapljinskom području. Prvo JNA u Stocu, koja, za razliku od nekih drugih mjesta, nije napravila pokolje na tom području?

Dalje, šta je istina o pokušaju proboja jedinica ABiH prema Blagaju i jedinica ABiH sa područja Dubravske visoravni? Zašto je sama akcija propala?
Loš komandni kadar i zapovjedanje? Nepovezanost u komunikaciji?

Smrt Sretana Dizdarevića - Kape? Od Vlade Šantića su Hrvati stvorili mit, dok za Dizdarevića 80% Bošnjaka nije ni čulo.
Ubijen u Čapljini, ekshumiran u Splitu?
invincible1921
Posts: 2651
Joined: 09/04/2013 02:46

#2212 Re: Mostar u ratu

Post by invincible1921 »

Škobo Habu wrote: 05/01/2021 15:29 Naletio sam neki blog o dešavanjima u Stocu tokom rata. Zantrigirala su me sva ta dešavanja na stolačko-čapljinskom području. Prvo JNA u Stocu, koja, za razliku od nekih drugih mjesta, nije napravila pokolje na tom području?

Dalje, šta je istina o pokušaju proboja jedinica ABiH prema Blagaju i jedinica ABiH sa područja Dubravske visoravni? Zašto je sama akcija propala?
Loš komandni kadar i zapovjedanje? Nepovezanost u komunikaciji?

Smrt Sretana Dizdarevića - Kape? Od Vlade Šantića su Hrvati stvorili mit, dok za Dizdarevića 80% Bošnjaka nije ni čulo.
Ubijen u Čapljini, ekshumiran u Splitu?
Dok je Mostar gorio 90% bosnjaka tog kraja je bilo i HVO ..govorili nece nas niko zavadit to ovi iz Mostara ekstremisti iz Arbih prave belaj...ukratko.
dr_Evil
Posts: 4061
Joined: 01/07/2019 15:35
Location: Ispod Koscele

#2213 Re: Mostar u ratu

Post by dr_Evil »

invincible1921 wrote: 05/01/2021 16:48
Škobo Habu wrote: 05/01/2021 15:29 Naletio sam neki blog o dešavanjima u Stocu tokom rata. Zantrigirala su me sva ta dešavanja na stolačko-čapljinskom području. Prvo JNA u Stocu, koja, za razliku od nekih drugih mjesta, nije napravila pokolje na tom području?

Dalje, šta je istina o pokušaju proboja jedinica ABiH prema Blagaju i jedinica ABiH sa područja Dubravske visoravni? Zašto je sama akcija propala?
Loš komandni kadar i zapovjedanje? Nepovezanost u komunikaciji?

Smrt Sretana Dizdarevića - Kape? Od Vlade Šantića su Hrvati stvorili mit, dok za Dizdarevića 80% Bošnjaka nije ni čulo.
Ubijen u Čapljini, ekshumiran u Splitu?
Dok je Mostar gorio 90% bosnjaka tog kraja je bilo i HVO ..govorili nece nas niko zavadit to ovi iz Mostara ekstremisti iz Arbih prave belaj...ukratko.
Ocajno losa procjena dubravaca i stocana, ali na kraju dana bilo je vazno gdje si okrenuo pusku kada je trebalo. Lekcija za buduca pokoljenja
adapter
Posts: 465
Joined: 10/01/2013 08:41

#2214 Re: Mostar u ratu

Post by adapter »

Valter Gustav
Posts: 371
Joined: 10/12/2019 16:19

#2215 Re: Mostar u ratu

Post by Valter Gustav »



Tekst je iz BH Dana i snimak odnosno tekst razgovora je iz arhive hrvatskih tajnih sluzbi.

Zuka i muftija Razgovor Omerbašić - Ališpago, od 21. 9. 1993. godine, "presrele" su hrvatske tajne službe...

Ališpago: Prvo, poselami predsjednika i Tuđmana i cijeli svijet. Ovi svećenici u Konjicu su državljani RBiH. Drugo, dejstva prema Hrvatima neće stati do totalne kapitulacije ili neka nam dobrovoljno napuste Neum i Mostar!

Omerbašić: Zuka, ovo nije vrijeme da se uvjeravamo, međutim, predsjednik već dva dana stalno ponavlja da on ozbiljno želi prekinuti sve sukobe. Molim te, moraš to shvatiti.

Ališpago: Ja predsjednika poštujem i sve je to lijepo, ja ovdje ratujem. Ja zastupam narod i ja ću za ovaj narod i svoj život dati. Ništa me ne može zaustaviti.

Omerbašić: Zuka, ja potpuno razumijem i čujem dobro tvoje riječi, međutim, ja ti kažem jedno, a to je da moramo svi sarađivati i svi slušati predsjednika Izetbegovića. Molim te, ja tebe dobro znam, znam sve šta misliš i kako misliš, ali je krajnje vrijeme da ovo sve prestanemo, oni su jučer dogovorili tamo na brodu kako treba sve probleme rješavati.

Ališpago: Kada stignem u Neum, pregovarat ćemo. Ili će ga dati milom ili ću ga uzeti silom.

Omerbašić: Božiji čovječe, Zuka, Neum će se dobiti pregovorima, ne ratom i ne poginućem.

Ališpago: Šefko, nas je iskustvo naučilo da ćemo mi dobiti samo ono đe čizmom zgaznemo, da drugačije toga nema. Ja hoću da iskoristim ove Srbe što napadaju po Zagrebu i dabogda sve zapalili, cio Zagreb i Hrvatsku. Herceg-Bosna mora pasti kapitulacijom!

Omerbašić: Čuj, to se grdno varaš, nemoj tako da govoriš da će nešto kapitulacijom pasti, pregovorima se sve može riješiti. Urazumi se, Božiji čovječe! Muslimanski narod je u strašnoj krizi i opasnosti i ja ti to ne govorim, ne prenosim ti Alijine riječi, ja ti prenosim naređenje!

Ališpago: Ja u to vjerujem samo kad vidim, inače, ovdje je sve laž i prevara od početka rata pa do sad. Ovo, Šefko, ti kažem, a ti prenesi i Bobanu i svima njima da ja sa ratnim dejstvima neću stati do onoga momenta dok ne oslobodim komunikaciju Jablanica - Mostar, drugi moment, dok nam ne riješe politički sa Neumom, ja neću da stanem. Šefko, neću!

Omerbašić: Zuka, ne bih želio da ti se desi kojim slučajem nešto što bi natjeralo predsjednika da uradi ovo ili ono.

Ališpago: Dobro je, Šefko, neka oni požure sa tim pregovorima oko Neuma, a onog momenta kad naprave dogovor oko Neuma, tog momenta ja stajem sa borbenim dejstvima.

Dakle, Neum, pravac more.

Ne na Drinu.




Valter Gustav
Posts: 371
Joined: 10/12/2019 16:19

#2216 Re: Mostar u ratu

Post by Valter Gustav »

INTERVJU: GENERAL MARTIN SPEGELJ

BH DANI, Broj 229, 16 april 2001
Razgovarala: Medina Delalic

General Martin Spegelj, prvi ministar odbrane u osamostaljenoj Hrvatskoj, koji se smatra osnivacem Hrvatske vojske i dugogodisnji suradnik hrvatskog predsjednika Stipe Mesica, u ekskluzivnom razgovoru za "SB" kaze:

U bosanskohercegovackom ratu navijao sam za Armiju BiH:

HVO I DIJELOVI HRVATSKE VOJSKE SU IZVRSILI AGRESIJU NA BiH!

Vi ste osnivac Hrvatske vojske, ali niste imali priliku da rukovodite njome. U svakom slucaju ste kompetentni da ocijenite je li HV ucestvovala u ratu u BiH?

Jeste. O tome nema dileme. Godina 1993. je bila kljucna, najteza godina za Armiju BiH. Tada traje jurnjava za teritorijem. Cilj je osvojiti sto vise teritorija. Udar HVO jedinica da bi se osvojio "hrvatski teritorij" u BiH, nije bio dovoljan. HVO je bio slab tako da se ukljucuje Hrvatska vojska, ali moram Vam reci, bez znanja Glavnog stozera. Sta su oni htjeli? Htjeli su prostor od Mostara, Glamoca do Bihaca da pripoje Hrvatskoj. U BiH su poslani dijelovi cetiri brigade. Jedna brigada broji izmedu tisucu i dvije tisuce ljudi. Te brigade su dobro naoruzane, a sa druge strane imaju lose naoruzanu Armiju BiH. U tom sukobu sam apsolutno bio na strani Armije BiH, jer je bila na konceptu za koji sam se i ja zalagao, konceptu cijele BiH. Ovo priznanje je izuzetno dragocjeno, buduci da je zvanicni Zagreb, pa i mnogi hrvatski generali koji su ratovali u BiH kao recimo Slobodan Praljak, tvrdio da HV nikada nije presla bosansku granicu. Nema spora da su jedinice HV-a sudjelovale u agresiji na BiH. Ne samo sudjelovale, nego su usle u borbu protiv Armije BiH kada se ona nalazila u najtezoj situaciji. To je bila Tudmanova agresija. Nije to radio hrvatski narod kao sto ni srpski narod iz Srbije nije bio agresor. U ratu su sudjelovali HVO i profesionalni dijelovi HV, placenici.

Gdje se nalazite 1995. kada su vodene zavrsne operacije u Hrvatskoj i BiH?

Nalazim se u Zagrebu, bez ikakve funkcije. Jos sam 1994. uspostavio kontakte sa nekim zapovjednicima korpusa Armije BiH i satelitskim telefonima smo odrzavali veze. Najcesce sam kontaktirao sa zapovjednikom Petog korpusa, generalom Atifom Dudakovicem, tako da smo razmatrali neke takticko-operativne teme.

Nije Vam smetalo sto se telefon moze prisluskivati?

Iako se taj telefon moze prisluskivati, vojnici se svojim specificnim zargonom mogu dobro razumjeti, a da ne kazu mnogo. Recimo, Dudakovic me jednom pitao: "Kako da branim Bihac? Krenula je ofanziva!" Pitam ga: "Koliko imas snaga?" Odgovara: "Imam puno snaga". Kazem mu: "Idi sa najmanjim snagama u obranu Bihaca, a sa najvecim snagama idi u pozadinu onih koji te napadaju". To je Dudakovic napravio briljantno. On je njima dosao iza leda, poceo je rusiti njihove komore, djelovati po rezervama...Ta je ofanziva stala i prije nego sto je pocela. Dudakovic me je obavjestavao kakva je situacija, a ja sam mu sugerirao sta da radi. Da se ne bi pogresno shvatilo, ja nisam bio na licu mjesta i nisam znao detalje, samo sam sugerirao. Dudakovic je savrseno ostvario sve.

"BLJESAK" I "OLUJA" SU DOGOVORENE OPERACIJE

Kako ocjenjujete zavrsne operacije Hrvatske vojske "Bljesak" i "Oluju" poslije kojih se konacno oslobada Hrvatska i dijelovi BiH?

Operacija koja je za cetiri dana, na prostoru od Benkovca i Zadra do Sunje i od Karlovca do Une, uspjesno izvedena je pod znakom pitanja! To je u povijesti vojnih djelovanja nepoznato da se za tako kratko vrijeme oslobodi tako veliki prostor. Neki politicki dogovor je morao postojati. Nemam dokumenata kojima bih potvrdio svoju tezu, ali su se dogadaji odvijali kao da je dogovor postojao. Cinjenica je da su poslije "Bljeska" i "Oluje" Srbi otisli u Bosnu, a da su bosanski Hrvati, kosovski i vojvodanski Hrvati dosli u Hrvatsku. Posljedice govore da je takvo premjestanje stanovnistvo islo na stvaranje cistih nacionalnih drzava. Radilo se o dogovoru. Nazalost, za taj fingirani dio vojska nije znala. Vojnici su ginuli i sa jedne i sa druge strane. Tokom ovih operacija Peti korpus Armije BiH se nalazio nadomak Banje Luke.

Pod dosta cudnim okolnostima nije doslo do "smotre Armije u Banjoj Luci" kako je najavljivano. Imam dva pitanja: da li je i Peti korpus - makar nesvjesno - bio ukljucen u "dogovoreni rat" i koja je uloga medunarodnih politicara u ovoj epizodi?

Operacije kod Banje Luke 1995. nisu prekinute zato sto su velike sile zestoko reagirale i trazile zaustavljanje operacija, vec zato sto je zaustavljanje operacija kod Banje Luke znacilo da ce moci opstati Republika Srpska, a s druge strane znaci i Herceg-Bosna. Tudman i Milosevic su bili u neposrednom telefonskom kontaktu svaki dan. Danas se tome mozemo cuditi, ali to je istina. Nazalost, i Izetbegovic je pristao na svoj dio iz te njihove podjele. Granice su iscrtane ondje gdje su topovi utihnuli. Granice su postavljene na mjestima gdje se nalazila srpska, hrvatska, odnosno bosanska vojska. To stanje je Dayton zabetonirao i takvo stanje je neodrzivo.

Zasto nikada nije doslo do primjene Vase koncepcije odbrane?

Zbog dogovora Tudman-Milosevic o podjeli Bosne. Tada se ide na uklanjanje Spegelja, zaustavljanje priprema za odbranu. Mi smo u rat usli nepripremljeni, sto je kasnije zadesilo i BiH. Najveci propust je napravljen u vrijeme kampanje na Sloveniju. Tada smo se trebali dici, krenuti, promijeniti vojni odnos, jer je politicki odnos vec bitno bio promijenjen u korist "ugrozenih republika". Hrvatska je izdala, Tudman je izdao Sloveniju tako da smo potpuno nespremni docekali agresiju u jesen 1991. U toj neorganiziranoj situaciji se stvara Hrvatska vojska. Ja sam uklonjen 30. jula 1991., uz obrazlozenje da provociram rat, da sam general rata, a ne general mira.

Nakon sto ste smijenjeni, kratko je ministar obrane bio Sime Ðodan, da bi nakon preuzimanja duznosti ministra sve konce preuzeo Vas dotadasnji zamjenik, "mirovnjak" Gojko Susak. Sta je njegov prvi korak u radu?

Gojko Susak je ministar obrane od septembra 1991. Njegov prvi korak je obustavljanje nabavke oruzja i municije preko dotad koriscenih kanala u inostranstvu. Oruzje se pocelo kupovati mnogo netransparentnijim metodama, zapravo svercom, dok je domaca proizvodnja zanemarena. Najzasticeniji dio i najveca enigma troskova hrvatskog budzeta bili su troskovi ministarstva obrane. Na temelju neogranicenog raspolaganja novcem Susak stice neogranicenu moc.

Vi ste nakon smjene jedno vrijeme morali napustiti Hrvatsku. Koliko znam, prvo Vam je ponudeno da idete u Kanadu?

Susak je mene i moju suprugu posjetio 6. augusta 1991. u nasem stanu i predlozio da odemo u Kanadu. Taj put se izjalovio, ali bi politicki bilo jako smijesno da general Spegelj mora sa funkcije u emigraciju, i to u Kanadu odakle je Susak dosao, a Susak iz emigracije dolazi na funkciju. Istina, napustio sam jedno vrijeme Hrvatsku, ali u svom aranzmanu. Ono sto je, cini se, opravdano uznemiravalo Srbe u Hrvatskoj je prica o pomirbi ustasa i partizana kroz HDZ. To je govorio i tadasnji predsjednik Tudman...Na Prvom opcem Saboru HDZ-a u Lisinskom, februara 1990. Tudman je rekao kako NDH nije samo puka "kvislinska tvorevina" vec izraz povijesnih teznji hrvatskog naroda za vlastitom samostalnom drzavom. Ta izjava nije izrecena u trenutku nadahnuca, ona je zivjela u njemu. Moje uvjerenje je da je prica o pomirbi ustasa i partizana bila velika prevara. Susak je skoro otvoreno najavljivao da pomirba treba u prvom razdoblju dok ne ojacamo u Hrvatskoj i dok Hrvati ne rasciste sa Srbima. U drugoj fazi slijedio bi obracun unutar hrvatskog nacionalnog korpusa.

Dogovor u Karadordevu je podrazumijevao da rata izmedu Srbije i Hrvatske nema, a rata je ipak bilo. To znaci da dogovor nije uspio?

Milosevic je igrao sa figama u dzepu. Pregovarao je sa Tudmanom i navukao ga je na tanak led kada su dogovorili podjelu Bosne. Milosevic je time uspavao Tudmana, jer on nije htio pola Bosne. Milosevic je htio cijelu Bosnu i jedan dio Hrvatske. Poslije Karadordeva je Milosevic racunao da Franjo nece raditi na pripremama za obranu zemlje i u toj teskoj situaciji - kada dode do agresije - pretpostavljao je da ce Tudman pristati da ostane bez juga Jadrana i dobrog dijela zemlje. To je bila Miloseviceva ideja, crta Karlovac-Karlobag-Virovitica. Kasnije su vrsene redukcije s obzirom kako se odvijalo stanje na terenu.


Da li je dogovor Tudmana i Milosevica racunao da se BiH dijeli na dvoje ili troje. Da li su racunali na stvaranje Armije BiH?

Ne. Nikada. U pocetku su pricali o podjeli na dvoje. Sarajevo je trebalo pripasti Velikoj Srbiji. Gojko Susak je jednom rekao da Srbima u BiH svakako pripada 66 posto teritorije, a Hrvatima negdje oko 25 posto. Ostatak je bio predviden za Bosnjake, ali je ocito da na tih preostalih 9 posto teritorija oni ne bi mogli napraviti drzavu. Sustina koncepcije podjele je bila da, ako se svi Srbi iz BiH ne mogu otjerati preko Drine, neka ostanu na ociscenom srpskom dijelu, dok ce na preostalom "hrvatskom" prostoru Hrvati i Bosnjaci zivjeti zajedno. Tek kada se pojavila Armija BiH, Tudman je shvatio da nece moci manipulirati sa Bosnjacima vec ce morati protiv njih boriti kako bi ostvario prosireni hrvatski teritorij. Tako dolazimo do Sarinicevih sintagmi "velika mala Srbija" i "velika mala Hrvatska".

Znate li ko je od dvojice lidera prvi predlozio podjelu BiH?

Buduci da znamo povijest Tudmanove zelje za Velikom Hrvatskom i Miloseviceve za Velikom Srbijom, tesko je reci. Ja sam mislio da ove utopijske ideje nece moci zivjeti. Na kraju 20. vijeka stvarati Veliku, Tomislavljevu Hrvatsku, stvarati Veliku Srbiju!

Utopija je djelomicno realizirana stvaranjem Herceg Bosne i Republike Srpske.

To je isto dogovor Milosevica i Tudmana. To je dogovor da se od ideja velikodrzavnih projekata spasi sto se spasiti da. Naravno, smetalo im je postojanje Armije BiH na koje nisu racunali. To je kljucni momenat za opstanak BiH - cinjenica da je stvorena Armija BiH. Vojska sa skoro 200.000 vojnika, pa kakva je takva je, lose naoruzana, uticala je da su Tudman i Milosevic poceli traziti manje procente teritorije u BiH, a da ne govorim o strateskom znacaju koje je postojanje bosanske vojske imalo za samu Hrvatsku.

Da li su Bosnjaci nevini u prici o podjeli?

Meni je zao sto su neki bosnjacki politicari pristali na podjelu zemlje. U svakom trenutku su morali insistirati na multietnickoj BiH i na multietnickoj Armiji kakvu je zagovarao general Sefer Halilovic kojeg izuzetno uvazavam. Da su bosnjacki politicari insistirali na takvoj Armiji i takvoj BiH, Bosna bi bila kakva je bila prije pocetka rata. Ako ne 1995., takva BiH bi postojala 1996. godine. Drugacija BiH ne moze postojati nego kao drzava u kojoj su Bosnjaci najbrojniji narod i u kojem se prava manjina osiguravaju Ustavom.

Mislim da se SDS-ovcima i HDZ-ovcima u BiH kosa digne na glavi od pomisli da mogu biti manjina?

Naravno, ali to je njihov problem. Sav civilizirani svijet je ureden na tim principima, principima demokracije koja podrazumijeva zastitu manjina. Bosnjaci su temeljni narod u BiH i oni nikada, bez obzira sta hoce Srbi i Hrvati, ne smiju odustati od BiH kao drzave. To je jedina garancija njihovog opstanka
Valter Gustav
Posts: 371
Joined: 10/12/2019 16:19

#2217 Re: Mostar u ratu

Post by Valter Gustav »

Avdo Huseinović istražuje ubistvo Blaža Kraljevića: Mrak nad atentatom o kojem u Hercegovini skoro svi znaju sve


https://www.ins.ba/bs/article/920/av...-svi-znaju-sve
Piše: Avdo HUSEINOVIĆ

U organizaciji BH radija Odense i udruženja Bošnjaka logoraša iz istog grada, u aprilu ove godine boravio sam u Danskoj, u gradovima Odensi, Koldingu, Vajlu, Fredericiji i Esbjergu, prenosi INS.

Čini mi se da sam u Esjbergu, po završetku programa, obećao hadžiji Faruku Jakiću da ću sa zadovoljstvom u julu biti gost Bošnjacima Ljubuškog na njihovoj tradicionalnoj manifestaciji “Sijelo Ljubušaka”, oko koje se svake godine okupe u svom rodnom gradu.

HOS i HVO

Obećanje je dug, i šesnaestejulske noći, zaputih se u Ljubuški. Zajedno ću u programu učestvovati sa dragim insanima, IsnamomTaljićem i Edinom Krehićem. Sa mnom su Kega i Alija, moja stalna ekipa.

Dočekali nas hadžija Faruk i efendija Šemso Germić u slastičarni u centru grada, okupljalištu ljubuških Bošnjaka.

Do početka programa je više od dva sata. Zamolim hadžiju, da nas odvede do obližnjih Vitine i Lisica, da posjetimo katoličko groblju i muslimansko mezarje u kojima leže BlažKraljević i njegova dvojica pratilaca, Osman Maksić i Šahdo Delić. Hadžija to bez pogovora uradi.

I, evo me poštovani čitaoče, 24 dana prije nego će se navršiti 25. godina od zasjede koja će promijeniti tok rata u Hercegovini, stojim pored groba BlažaKraljevića i mezareva Osmana i Šahde. Do Blaža ukopana majka Mara, umrla osam godina poslije sinove pogibije.

U Vitini, pored mezara Osmana Maksića, ukopani i njegov 28-godišnji sin Vedran (poginuo 01. marta ove godine u saobraćajnojnesreći u mjestu Proboj kod Ljubuškog) i babo Ibrahim, preselio 2010. godine. Zapade mi za oko da je Vedran imao svega tri godine, kad mu je ubijen otac. Nišan Šahde Delića potpuno zapuštan, tako da je teško pročitati i one osnovne podatke ispisane na njemu.

I danas, 25. godine poslije atentata na Blaža Kraljevića i njegovu pratnju, u Hercegovini skoro svi znaju sve o detaljima atentata. Dan prije pogibije, 08. avgusta 1992. godine, Blaž je u svom posljednjem intervjuu za list “Novi danas” između ostalog kazao:

”Mate Boban ima drukčije ideje od HOS-a i mislim da njegova politika nije prijateljska prema Bosni i Hercegovini. Tu se prije svega radi o pitanju njene podjele. Za razliku od HVO-a, mi štitimo sve stanovnike BiH od agresora i pokušavamo igrati pošteno bez zadnjih namjera. Mi želimo samo osloboditi i zaštititi Bosnu od četnika.”

Bojovnici Kažnjeničke bojne Hrvatskog vijeća obrane (HVO), s nestrpljenjem su tog 09. avgusta 1992. godine, kad hercegovačko sunce dozvoli samo najotpornijima da se kreću po nesnošnjivim temperaturama, pogledali u pravcu Mostara, odakle se trebao pojaviti Blaž Kraljević sa svojom pratnjom. Na vrijeme im je javljeno da je grupa od devet ljudi krenula iz Mostara. Najveći izgledi su bili da će za Ljubuški ići preko Kruševa. Za svaki slučaj, sačekuše su bile postavljene i na putu prema Širokom i magistralom niz Neretvu prema Čapljini.

I, negdje oko 13 sati, ljudi-mete su se zaustavili na punktu HVO-a kod Glamuzina kuća u mjestu Kruševo, na putu Mostar-Čitluk.

Za nepune dvije minute, Kažnjenička bojna je pucnjima iz automatskog naoružanja, sa udaljenosti od svega nekoliko metara izmasakrirala Blaža Kraljevića, generala HOS-a i Armije Republike Bosne i Hercegovine i njegovu pratnju.

I, definitivno u Hercegovini, a bogami i u Bosni, nakon ovog mučkog zločina ništa neće biti isto.

No, krenimo redom. Nakon početka srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku, Kraljević se iz Australije, gdje je bio aktivan u desnim krugovima hrvatske emigracije, vraća sa grupom već oformljenih Hrvatskih odbranbenih snaga (HOS), organizuje odbranu Bosne i Hercegovine i stavlja se pod komandu Predsjedništva RBiH.

Nema podjele

Politika HOS-a bila je usmjerena na političko i vojno savezništvo Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini protiv Miloševićeve agresije. Saznavši za dogovor Mate Bobana i Radovana Karadžića u Gracu od 06. maja 1992. godine o podjeli BiH i srpsko-hvatskom savezništvu, tri dana kasnije, 09. maja 1992. godine, Blaž Kraljević je izdao javni proglas u kojem poziva Hrvate i Muslimane, da ne prihvate izdaju Bosne i Hercegovine.

„Nema podjele BOSNE I HERCEGOVINE. Ili ćemo svi izginuti, ili ćemo svi biti slobodni. Radovan Karadžić je ubojica hrvatskog i muslimanskog naroda, a Mate Boban ne može i nema pravo zastupati odnosno odvoditi Hrvate i Muslimane BiH u propast“, pisalo je između ostalog u Kraljevićevom proglasu.

Hrvatske odbrambene snage dostigle su u ljeto 1992. zavidnu jačinu. Nakon oslobađanja Mostara od srpsko-crnogorske agresije, HOS u kojima se pored Hrvata borio i značajan dio Bošnjaka, 06. augusta 1992. godine zauzele su dijelove općine Trebinje. Nakon što je HOS zauzeo dijelove općine Trebinje, Mate Boban poziva Kraljevića na sastanak u Mostar, da se dogovore oko navodnih daljih vojnih akcija u Hercegovini.

Taj sastanak je 09. avgusta 1992. organizovao Vinko Martinović Štela, zapovjednik HOS-a u Mostaru, kasnije osuđen za ratne zločine nad Bošnjacima pred Međunarodnim tribunalom za ratne zločine u Haagu. Odveo je Štela generala Kraljevića na mjesto sastanka. Pri povratku sa sastanka, Kraljević je sa osam saboraca (Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasnići, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac i Marko Stjepanović) upao u unaprijed postavljenu klopku Hrvatskog vijeća obrane. Kraljevićeva pratnja je zasuta iz velikog broja automatskih pušaka. Vodstvo Hrvatskih odbrambenih snaga bilo je likvidirano.

Uloga Ivice Primorca

Kome je smetao i kome se toliko zamjerio Kraljević?

Dobroslav Paraga, predsjednik HSP 1861, najavio je davno da će Kantonalnom sudu u Mostaru podnijeti kaznenu prijavu protiv Brune Stojića, Valentina Ćorića, Mladena Naletilića Tute i Ivana Andabaka, zbog osnovane sumnje da su organizovali i izveli ubistvo general-bojnika Blaža Kraljevića i još osmorice pripadnika HOS-a. U vrijeme ubistva, Stojić je bio predstojnik Odjela obrane HZ Herceg-Bosna, Ćorić zapovjednik Vojne policije HZ HB, a Tuta i Andabak čelni ljudi Kažnjeničke bojne, čiji su pripadnici i ubili Kraljevića i njegovu pratnju.

- Uloga Ivice Primorca, Kraljevićevog zamjenika, u atentatu više je nego zanimljiva, ali je i nerasvijetljena. Dva dana prije atentata, Primorac kreće u Zagreb, po neke materijale. Tamo se nije pojavio. Ispostavilo se da je ostao u Grudama kod Mate Bobana i vrlo brzo dobio čin pukovnika. Kasnije je postao prvi čovjek obavještajne službe u jednom dijelu BiH. Možda su i zato, nadležni u BiH dužni tu stvar izvući iz ladice. Blaž je bio prepreka stvaranju granica HZ Herceg Bosne, koje su dogovorili Boban i Karadžić, došlo je do zahtjeva Radovana Karadžića Mati Bobanu da nešto poduzme, jer se krši sporazum iz Graza i Karađorđeva, da je Neretva granica između Hrvata i Srba. I zbog toga je Blaž morao biti ubijen - kaže Dobrosav Paraga.

Ivan Andabak je u dva novinska intervjua priznao da su Kraljevića i pratnju pobili pripadnici Kažnjeničke bojne, zato što se HOS-ovci na njihovoj barikadi nisu htjeli zaustaviti. Prema službenom izvještaju HVO-a, iz Kraljevićeve kolone je čak otvorena vatra na bojovnike sa te barikade. Navodno je i jedan pripadnik HVO-a poginuo, a drugi teško ranjen.

No, u HSP 1861 domogli su se izjava trojice svjedoka koji su se zadesili na punktu u Glamuzinovim kućama. Izjave su dali istražnom sucu Općinskog suda u Ljubuškom, koji je uviđaj o ubistvu Kraljevića, obavio dan nakon ubistva. Radi se o svjedočenjima braće Gordana i Ivana Martinovića, te Zdenka Džebe. U izjavi Gordana Martinovića, između ostalog, stoji:

- Krećući se vozilom kadet, kojim je upravljao brat Ivan, po dolasku u Kruševo, kod Glamuzinovih kuća, na punktu smo zaustavljeni od strane vojne policije. Policajac je zatražio od mog brata dokumente. Okrenuo sam se pozadi i vidio iza nas dva vozila sa naljepnicom HOS. U tom momentu vidio sam da je iza zida došao u maskirnoj uniformi jedan čovjek koji je imao argentinsku pušku u ruci.Repetirao ju je i kretnjom ruke pokazao vozaču automobila HOS da izlazi. Tada sam se okrenuo naprijed i vidio da je i vojni policajac koji je zatražio dokumenta od mog brata, prošao ispred našeg vozila na drugu stranu, repetirao pušku i pošao u zaklon. U tom momentu, ja sam rekao: “Ivane, gas i legao pozadi”. Najednom se čula rafalna paljba. Ivan je krenuo sa vozilom. Osjetio sam bol u nozi, ali tada nisam znao što je. Džeba Zdenko je počeo vrištati, pa sam ga ja pitao što mu je, a on je rekao da je u nogu ranjen. Došli smo do Mjesnog doma u Kruševu, gdje smo od policajca zatražili vozilo Hitne pomoći - svjedoči Martinović.

Merim Galijašević bio za PAM-om

Jedan od bližih Blažovih ljudi o ubistvu priča:

“U dva ujutro, tog dana u vojarnu bivše JNA u Dretelju, iz Osijeka je stigao kamion sa minobacačkim granatama napunjenim napalmom koje je Blaž Kraljević namjeravao upotrijebiti za napad na Trebinje. Rano ujutro, Kraljević je sa trojicom stalnih pratilaca Osmanom Maksićem iz Vitine kod Ljubuškog, Markom Stjepanovićem i Šahdom Delićem iz Teslića, izvršio pregled naoružanja u Dretelju. Marko i Šahdo su prije rata bili lučki radnici u Pločama. U međuvremenu je stigla i ostala pratnja - Mario Medić, Ivan Granić iz Vitine, Gordan Čuljak iz Vojnica, Vinko Primorac iz Radišića kraj Ljubuškog i Rasim Krasnići, rodom sa Kosova. Nakon toga, oko deset sati ujutro, Kraljević je stigao na sastanak sa tadašnjim mostarskim zapovjednikom HOS-a, kasnije Tutinim šefom za Mostar, Vinkom Martinovićem Štelom. Sastanku je prisustvovao i Marinko Šunjić, mostarski hosovac, koji je poslije sastanka Kraljeviću rekao “da se Štelin brat, arhitekta Jadranko Martinović, uspaničio i da stalno telefonira, pa da će biti bolje da do Ljubuškog putuju preko Čapljine. Blaž je to odbio. U 13 sati zasjeda Kažnjeničke je izmasakrirala Kraljevića i osmoricu pratilaca. Ubojice su tijela kamionom odvezli u Duhansku postaju u Širokom Brijegu, gdje ih je zadovoljni Mladen Naletilić Tuta pregledao, a potom nazvao Vicu Vukojevića, sadašnjeg sudca ustavnog suda Hrvatske, i rekao mu da HOS-a više nema”.

Tijela Kraljevića i njegovih pratilaca su iz Širokog Brijega povezena prema Makarskoj, gdje su trebala biti ukrcana na ribarski brod i bačena na otvorenom moru.

Međutim, vozač kamiona odvezao je tijela u splitsku bolnicu na obdukciju. Nedugo nakon ubistva, Paragi je video-traku sa snimkom cijelog događaja na barikadi, za 10.000 DM ponudio Merim Galijašević, pripadnik Kažnjeničke bojne, koji je javnosti puno poznatiji kao neuspjeli insajder u “slučaju Leutar”. Transfer te video-kasete nije obavljen jer se Galijašević navodno prepao osvete svojih suboraca iz Kažnjeničke bojne. Galijašević je u iskazu koji je objavila Hrvatska domovina kazao “kako je on u akciji bio za jednim od tri pama, za što je dobio 5.000 DM.”

U tu akciju ih je, navodno, poslao Tuta. Učestvovalo je oko 20 ljudi, a ispaljeno je 2.000 metaka. Na spomenutoj video-kaseti se, prema Galijaševićevom kazivanju, vidi Andabak, ali ne i Tuta "jer se krio od kamere".

Ko je ustvario bio Blaž?

Rođen je 19. septembra 1947. godine u Lisicama kraj Ljubuškog. Jedno je od osmoro djece Mare i Nikole Kraljevića. Kad je imao 19 godina iz rodnoga Ljubuškog otišao je na privremeni rad u Njemačku, ali je u ljeto iste godine pobjegao u Australiju. Kao većina, poslovično sposobnih Hercegovaca i Blaž Kraljević vrlo se brzo i dobro snašao u Australiji. Postao je uspješan poduzetnik. Bavio se ugostiteljstvom.

S prvom ženom Džemilom ima dva sina. Bio je pripadnik Hrvatskog Revolucionarnog Bratstva, te je 1972. godine trebao učestvovati u Bugojanskoj grupi, ali u toj namjeri bio je spriječen od australske tajne policije ASIO.

U Hrvatsku je iz Australije došao prije višestranačkih izbora, u proljeće 1990. godine. Po sređivanju obaveza u Australiji, gdje je od nekretnina imao restoran, definitivno se vraća 28. septembra 1990. godine. Po dolasku u Hercegovinu postao je šef promocije Hrvatske stranke prava, a 15. decembra 1991. godine, imenovan je zapovjednikom ratnog stožera HOS-a za Hercegovinu. Tad je imao čin pukovnika HOS-a. U Ljubuškom je formirao logor za obuku HOS-ovaca i svih koji su se željeli pripremati za borbu.

Vlada u Sarajevu je početkom avgusta 1992 godine, heftu prije atentata, imenovala generala Kraljevića, članomGlavnog štaba Armije RBiH.

U Grudama, dvije sedmice nakon Blažovog ubistva, 23. avgusta 1992. godine, između Mate Bobana i načelnika Glavnog stana HOS-a Ante Prkačina, potpisano je raspuštanje HOS-a u BiH.

U Ljubuškom, poslije programa u Fejzinoj bašći, razgovaram i sa dvojicom Bošnjaka, bivših saboraca Blaža Kraljevića. Jednoglasni su u ocjeni da je smrtni grijeh generala Blaža Kraljevića bio taj što je Bosnu i Hercegovinu doživljavao svojom domovinom.

- Blaž je nosio ljiljane na desnoj, a hrvatski grb na lijevoj ruci. Tri dana nakon njegove sahrane, 17. avgusta 1992.godine, skinuta je bosanska zastava sa ljiljanima na trgu u Ljubuškom. Do tada se svakodnevn ovihorila pored hrvatske zastave. Osmanu Maksiću, Šahdi Deliću i Albancu Rasimu Krasnićiju, klanjana je dženaza i obavljen ukop u četvrtak 13. avgusta 1992. u mezarju Vitina, dan prije Blaža. Nekoliko godina kasnije, porodica je posmrtne ostatke Krasnićija prenijela u rodnu Jablanicu kod Peći na Kosovu. I dan danas u Ljubuškom vidljiv je sukob između Blaževih i Bobanovih pristalica. Nakon Blažove sahrane, postojala je opasnost da dođe do velikog međuhrvatskog sukoba u Ljubuškom - otkrivaju mi bivši pripadnici Kraljevićevog HOS-a.

Na rastanku s njima, šutimo.

Ponoć pada na Ljubuški. Vrijeme je da se krene nazad u Sarajevu. Ostade u mrakuovajhercegovačkibiserni grad.

Mrkli mrak, kroz koji se ni prst pred okom ne vidi, odavno je pao i na istragu o ubistvu Blaža Kraljevića i njegovih osamsaboraca. Nigdje išareta, da bi se nad ovim slučajem u Tužilaštvu, uskoro moglo razvijdeti.
Valter Gustav
Posts: 371
Joined: 10/12/2019 16:19

#2218 Re: Mostar u ratu

Post by Valter Gustav »

Hrvatska je Mladiću samo u srpnju '93. platila 9 milijuna DEM!
Haaško tužiteljstvo objavilo je dio dnevnika srpskoga generala
Autor: Snježana PavićObjavljeno: 27. svibanj 2010. 10:19

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatsk ... em-2312177
ZAGREB - Cijeli rat, od 1992. nadalje, general Ratko Mladić sastajao se s hrvatskim generalima, dogovarao prekide vatre, isporuke oružja i nafte i zajedničku borbu protiv Bošnjaka. Dio dnevnika Ratka Mladića objavilo je Haaško tužiteljstvo kako bi ga koristilo kao dokaz protiv Jadranka Prlića, Slobodana Praljka i ostalih čelnika Herceg-Bosne kojima se sudi u Haagu.

General Mladić u svom je dnevniku ostavio bilješke sa susreta s Praljkom, Prlićem, Antom Rosom, Milivojem Petkovićem i drugima, većinom u mađarskom Pečuhu ili Njivicama u Crnoj Gori.

Financijski najteži sastanak
Na jednom od sastanaka u veljači 1994. sudjelovao je hrvatski ministar financija Jozo Martinović. On je bio ministar financija u Vladi Franje Gregurića od kolovoza 1992. Preko Joze Martinovića išlo je financiranje Herceg-Bosne i nakon što je u kolovozu 1992. iz Vlade prešao u Privrednu banku. Uz Gojka Šuška i Hrvoja Šarinića on je bio potpisnik računa u Austriji i član Upravnog odbora RH Alan preko kojeg je kupovano oružje.

Financijski najteži sastanak bio je onaj od 8. srpnja 1993. s Milivojem Petkovićem u Njivicama, u vrijeme sukoba Hrvata i Bošnjaka. Petković je do kraja srpnja 1993. bio načelnik Glavnog stožera HVO-a, a tada ga je zamijenio Praljak. Mladić je zabilježio da su u zamjenu za oružje i “učinjene usluge” položene 1,191.246 tadašnjih njemačkih maraka i dvije cisterne dizela.

Dogovoreno je da Hrvati 8,092.032 marke plate u roku od tjedan dana. Sav taj novac došao je, naravno, iz Hrvatske, jer se u to vrijeme HVO financiralo direktno iz Zagreba.

VEZANE VIJESTI
FILES-This file picture shows former Bosnian Serb leader Radovan Karadzic (R) entering the court room of the International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia (ICTY) at the start of his initial appearance on July 31, 2008 in The Hague. Bosnian Serb wartime leader Radovan Karadzic, 64, is set to go on trial on October 26, 2009 on 11 counts of genocide, war crimes and crimes against humanity. He is charged as one of the alleged authors of a plan to "permanently remove" Bosnian Muslims and Croats from Serb-claimed territory -- including for his role in the 44-month siege of Sarajevo that left 10,000 people dead and the July 1995 massacre of around 8,000 Muslim men and boys in Srebrenica. Serge Brammertz, chief prosecutor of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia in the genocide case against Karadzic said on October 20, 2009 his team was confident ahead of next week's start of the trial 14 years after the first indictment. Karadzic, 64, was arrested on a Belgrade bus in July 2008 after 13 years on the run. AFP PHOTO AFP PHOTO/ POOL/ JERRY LAMPEN
PREKO 200 SNIMKI
Haški sud na YouTube-u i Twitteru: Snimke suđenja najvećim krvnicima bivše Juge
BRAMMERTZ U BEOGRADU
Glavni haški tužitelj: Ratko Mladić nalazi se u Srbiji
Prvi sastanak koji je Haaško tužiteljstvo izdvojilo je onaj od 5. listopada 1992., kad se Mladić u Pečuhu našao s delegacijom Hrvatske i Herceg-Bosne.

Kao predstavnik Hrvatske bio je Slobodan Praljak, koji je od ožujka 1992. do srpnja 1993. bio pomoćnik Gojka Šuška. U srpnju 1993. postaje zapovjednik HVO-a. Praljak od Mladića traži da srpske snage prekinu granatirati Slavonski Brod. Hrvati iz Jajca Srbima će dati struju, a oni će im zauzvrat pustiti vodu. Praljak (ako je vjerovati dnevničkim bilješkama) predlaže Mladiću obustavu sukoba.

‘Podijelit ćemo Bosnu’
Objašnjava mu da Hrvatima nije u interesu rat sa Srbima, rat će prestati dogovorom Hrvata i Srba, a prava opasnost su Muslimani. “Naš cilj je Banovina iz 1939., ako to ne postignemo, nastavljamo rat”, zapisao je Mladić Praljkove riječi. On uvjerava Mladića da je sporazum Tuđmana i Izetbegovića samo formalan, donesen na inzistiranje Amerikanaca, kako bi se dodvorili islamskom svijetu. Posljednja bilješka s tog susreta su Praljkove riječi: “Treba iseliti Hrvate iz Vojvodine”.

Na drugom sastanku, nakon pada Posavine 26. listopada 1992., Praljak kaže: “Na dobrom smo putu da prisilimo Aliju da podijeli Bosnu. Mi ćemo natjerati Aliju da sjedne za stol s Bobanom i Karadžićem. Interes nam je da Muslimani dobiju svoj kanton da bi imali gdje odseliti”. Na tom je sastanku dogovoreno da se održi sastanak Janka Bobetka i Božidara Vučurevića o liniji HV-a kod Trebinja.

Društvo kod Miloševića
Iduće godine, u srpnju 1993., kad je već buktio sukob s Muslimanima, Mladić je na sastanku kod Miloševića u Beogradu. Milošević mu govori da ne bi trebali davati preveliku podršku Hrvatima. Na sastanku je i Karadžić, koji kaže da trebaju pomoći Hrvatima da bi se prisililo Muslimane na podjelu Bosne. Ipak, Karadžić upozorava da, ako Hrvati napadnu RSK, Srbi iz BiH moraju poslati dva korpusa da pomognu Martiću. Milošević tumači: “Ne bih ja išao na presijecanje Muslimana na dvije autonomije. Mi smo ih nudili Hrvatima, a Tuđman je rekao uzmite ih vi”.
Valter Gustav
Posts: 371
Joined: 10/12/2019 16:19

#2219 Re: Mostar u ratu

Post by Valter Gustav »



tekst razgovora je iz arhive hrvatskih tajnih sluzbi.

Zuka i muftija Razgovor Omerbašić - Ališpago, od 21. 9. 1993. godine, "presrele" su hrvatske tajne službe...

Ališpago: Prvo, poselami predsjednika i Tuđmana i cijeli svijet. Ovi svećenici u Konjicu su državljani RBiH. Drugo, dejstva prema Hrvatima neće stati do totalne kapitulacije ili neka nam dobrovoljno napuste Neum i Mostar!

Omerbašić: Zuka, ovo nije vrijeme da se uvjeravamo, međutim, predsjednik već dva dana stalno ponavlja da on ozbiljno želi prekinuti sve sukobe. Molim te, moraš to shvatiti.

Ališpago: Ja predsjednika poštujem i sve je to lijepo, ja ovdje ratujem. Ja zastupam narod i ja ću za ovaj narod i svoj život dati. Ništa me ne može zaustaviti.

Omerbašić: Zuka, ja potpuno razumijem i čujem dobro tvoje riječi, međutim, ja ti kažem jedno, a to je da moramo svi sarađivati i svi slušati predsjednika Izetbegovića. Molim te, ja tebe dobro znam, znam sve šta misliš i kako misliš, ali je krajnje vrijeme da ovo sve prestanemo, oni su jučer dogovorili tamo na brodu kako treba sve probleme rješavati.

Ališpago: Kada stignem u Neum, pregovarat ćemo. Ili će ga dati milom ili ću ga uzeti silom.

Omerbašić: Božiji čovječe, Zuka, Neum će se dobiti pregovorima, ne ratom i ne poginućem.

Ališpago: Šefko, nas je iskustvo naučilo da ćemo mi dobiti samo ono đe čizmom zgaznemo, da drugačije toga nema. Ja hoću da iskoristim ove Srbe što napadaju po Zagrebu i dabogda sve zapalili, cio Zagreb i Hrvatsku. Herceg-Bosna mora pasti kapitulacijom!

Omerbašić: Čuj, to se grdno varaš, nemoj tako da govoriš da će nešto kapitulacijom pasti, pregovorima se sve može riješiti. Urazumi se, Božiji čovječe! Muslimanski narod je u strašnoj krizi i opasnosti i ja ti to ne govorim, ne prenosim ti Alijine riječi, ja ti prenosim naređenje!

Ališpago: Ja u to vjerujem samo kad vidim, inače, ovdje je sve laž i prevara od početka rata pa do sad. Ovo, Šefko, ti kažem, a ti prenesi i Bobanu i svima njima da ja sa ratnim dejstvima neću stati do onoga momenta dok ne oslobodim komunikaciju Jablanica - Mostar, drugi moment, dok nam ne riješe politički sa Neumom, ja neću da stanem. Šefko, neću!

Omerbašić: Zuka, ne bih želio da ti se desi kojim slučajem nešto što bi natjeralo predsjednika da uradi ovo ili ono.

Ališpago: Dobro je, Šefko, neka oni požure sa tim pregovorima oko Neuma, a onog momenta kad naprave dogovor oko Neuma, tog momenta ja stajem sa borbenim dejstvima.

Dakle, Neum, pravac more.

Ne na Drinu.
adapter
Posts: 465
Joined: 10/01/2013 08:41

#2220 Re: Mostar u ratu

Post by adapter »

adapter
Posts: 465
Joined: 10/01/2013 08:41

#2221 Re: Mostar u ratu

Post by adapter »

adapter
Posts: 465
Joined: 10/01/2013 08:41

#2222 Re: Mostar u ratu

Post by adapter »

Kasper100
Posts: 16
Joined: 07/01/2020 04:10

#2223 Re: Mostar u ratu

Post by Kasper100 »

Nasao sam ovo na Herceg Bosna forumu ,pa je moderator brzo pobrisao nije mu se dopalo.Mislim da je dobro.

Lijepa naša mrtva Herceg-Bosna
(presudila joj Armija BiH)

https://www.docdroid.net/q6GksvV/lijepa ... rtf#page=3
adapter
Posts: 465
Joined: 10/01/2013 08:41

#2224 Re: Mostar u ratu

Post by adapter »

adapter
Posts: 465
Joined: 10/01/2013 08:41

#2225 Re: Mostar u ratu

Post by adapter »

Post Reply