žuč

[aldinjo]

Ideš Buća Potokom izađeš do muzeja i restorana na Orliću,mi smo išli vamo ka Živkovićima i Golom brdu ,i spustiš se do Mujikića brda,sad da se nevraćaš možeš ka Vogošći pošto je bolja cesta .Uglavnom kad dođeš do muzeja i restorana,uvijek imaš lokalaca i bivših branioca Žući oni četi pokazati i objasniti sve,tako su i nama pokazali

U prethodnim postovima sam pitao gdje su Orlic, Mujkica brdo i ostali pojmovi vezani za Zuc (isto tako ne znam gdje su Zivkovici pa ni taj restoran "na Orlicu" a ni muzej). Iako pretpostavljam da si ovdje pogrijesio jer ne znam da je ikad iko spomenuo ovdje da ima restoran na Orlicu, ja znam da ima restoran cim se izadje iz Buca Potoka iz ulice Vladimira Preloga, prodje se onaj memorijalni centar pa cini mi se da se tu poslije prodje kraj restorana. Zato sam te pitao kad bi mogao napraviti rutu na google maps pa da ovdje postavis, da vidimo. Jer ovako nabrajat, ides od X do Y, pa nastavis do Z, a mozes i kroz SKLJ....nije bas user friendly.

Restoran "Dom oslobodilaca" nekadašnje jako četničko uporište, tkz. "kuća sa šest prozora", mislim da su je tako zvali pripadnici ARBiH. Oslobođena 8.6.1992. godine. I mislim da nije Orlić u pitanju. Objekat je obnovila Općina Novi Grad i napravila restoran i muzej u istom objektu.

[Emiremir33]

Ideš Buća Potokom izađeš do muzeja i restorana na Orliću,mi smo išli vamo ka Živkovićima i Golom brdu ,i spustiš se do Mujikića brda,sad da se nevraćaš možeš ka Vogošći pošto je bolja cesta .Uglavnom kad dođeš do muzeja i restorana,uvijek imaš lokalaca i bivših branioca Žući oni četi pokazati i objasniti sve,tako su i nama pokazali

U prethodnim postovima sam pitao gdje su Orlic, Mujkica brdo i ostali pojmovi vezani za Zuc (isto tako ne znam gdje su Zivkovici pa ni taj restoran "na Orlicu" a ni muzej). Iako pretpostavljam da si ovdje pogrijesio jer ne znam da je ikad iko spomenuo ovdje da ima restoran na Orlicu, ja znam da ima restoran cim se izadje iz Buca Potoka iz ulice Vladimira Preloga, prodje se onaj memorijalni centar pa cini mi se da se tu poslije prodje kraj restorana. Zato sam te pitao kad bi mogao napraviti rutu na google maps pa da ovdje postavis, da vidimo. Jer ovako nabrajat, ides od X do Y, pa nastavis do Z, a mozes i kroz SKLJ....nije bas user friendly.

Taj restoran gleda i naslanja se na padine Orliča,ljudi koji žive u Buća potoku ,tako su nam rekli i objasnili.Nemam razlog bilo šta da izmišljam ili lažem

[Emiremir33]

Ideš Buća Potokom izađeš do muzeja i restorana na Orliću,mi smo išli vamo ka Živkovićima i Golom brdu ,i spustiš se do Mujikića brda,sad da se nevraćaš možeš ka Vogošći pošto je bolja cesta .Uglavnom kad dođeš do muzeja i restorana,uvijek imaš lokalaca i bivših branioca Žući oni četi pokazati i objasniti sve,tako su i nama pokazali

U prethodnim postovima sam pitao gdje su Orlic, Mujkica brdo i ostali pojmovi vezani za Zuc (isto tako ne znam gdje su Zivkovici pa ni taj restoran "na Orlicu" a ni muzej). Iako pretpostavljam da si ovdje pogrijesio jer ne znam da je ikad iko spomenuo ovdje da ima restoran na Orlicu, ja znam da ima restoran cim se izadje iz Buca Potoka iz ulice Vladimira Preloga, prodje se onaj memorijalni centar pa cini mi se da se tu poslije prodje kraj restorana. Zato sam te pitao kad bi mogao napraviti rutu na google maps pa da ovdje postavis, da vidimo. Jer ovako nabrajat, ides od X do Y, pa nastavis do Z, a mozes i kroz SKLJ....nije bas user friendly.

Taj restoran gleda i naslanja se na padine Orliča,ljudi koji žive u Buća potoku ,tako su nam rekli i objasnili.Nemam razlog bilo šta da izmišljam ili lažem

Da tu je bio prvi napad naših snaga ka kasnijem oslobođenju kote Orlić i dalje ka dubini brda Žuč

[Dimu1927]

Restoran "Dom oslobodilaca" nekadašnje jako četničko uporište, tkz. "kuća sa šest prozora", mislim da su je tako zvali pripadnici ARBiH. Oslobođena 8.6.1992. godine. I mislim da nije Orlić u pitanju. Objekat je obnovila Općina Novi Grad i napravila restoran i muzej u istom objektu.

Mislim da nisi upravu, sadasnji restoran dom oslobodilaca nije isti objekat kao i tzv kuca sa sest prozora.

Ta kuca ti dodje kad se prodje dom oslobodilaca pa se skrene desno i nastavi malo i to je ustvari lokacija ispod orlica. Na google maps se vidi vrlo jasno.

Uostalom evo ima i snimak bas tog naseg napada 1992 i vidi se ta kuca vrlo jasno na pocetku i na oko 30te minute. Po mojoj procjeni ovo je snimano negdje iz pravca pofalica otprilike iznad fabrike zrak

[Nekako s proljeća]

[Emiremir33]

Restoran "Dom oslobodilaca" nekadašnje jako četničko uporište, tkz. "kuća sa šest prozora", mislim da su je tako zvali pripadnici ARBiH. Oslobođena 8.6.1992. godine. I mislim da nije Orlić u pitanju. Objekat je obnovila Općina Novi Grad i napravila restoran i muzej u istom objektu.

Mislim da nisi upravu, sadasnji restoran dom oslobodilaca nije isti objekat kao i tzv kuca sa sest prozora.

Ta kuca ti dodje kad se prodje dom oslobodilaca pa se skrene desno i nastavi malo i to je ustvari lokacija ispod orlica. Na google maps se vidi vrlo jasno.

Uostalom evo ima i snimak bas tog naseg napada 1992 i vidi se ta kuca vrlo jasno na pocetku i na oko 30te minute. Po mojoj procjeni ovo je snimano negdje iz pravca pofalica otprilike iznad fabrike zrak

Upravu si taj im je štab bio skoro u šumi

[selma 83]

Mislim da nisi upravu, sadasnji restoran dom oslobodilaca nije isti objekat kao i tzv kuca sa sest prozora.

Ta kuca ti dodje kad se prodje dom oslobodilaca pa se skrene desno i nastavi malo i to je ustvari lokacija ispod orlica. Na google maps se vidi vrlo jasno.

Uostalom evo ima i snimak bas tog naseg napada 1992 i vidi se ta kuca vrlo jasno na pocetku i na oko 30te minute. Po mojoj procjeni ovo je snimano negdje iz pravca pofalica otprilike iznad fabrike zrak


[/quote]da. samo da se vrati nazad 2 stranice, vidio bi topgrafske karte. Orlić kota je skroz desno do Kobilje glave, samo neka pogleda...A spomen kuća je iznad kuća Mjesna Zajednica Dolac, mada u narodu je sve to Buća Potok. vrlo blizu kuća. on Što priča je kuća baš na brdu ,dosta dugačka vidi se s Otoke . u njoj nije restoran.

[Nekako s proljeća]

Kako su branioci Sokolja i Briješća zadužili oružje od JNA nakon početka agresije na Sarajevo i BiH?

[Emiremir33]

Kako su branioci Sokolja i Briješća zadužili oružje od JNA nakon početka agresije na Sarajevo i BiH?

Bošnjak koji je služio vojsku u kasrani Rajlovocu,nemogu se sjetiti koji je čin imao,posijelio je 300 automatski puški braniocima Sokolja

[Nekako s proljeća]

Zamišljeno je da se na ovom sastanku stanovništvo informiše o sigurnosnoj situaciji u BiH i u okruženju, te da se iznalaze načini – kako da se stanovništvo naoru-ža. Prvi sastanak je, krajem 1991. godine, na prijedlog Nusreta Agića, održan u kući Ibre Ćeske na Sokolju. Na tom sastanku je Šaćir Arnautović, između ostalog, rekao da je sve izvjesniji rat u Bosni i Hercegovini i da se bošnjački narod mora ubrzano, kako zna i umije, naoružavati i na druge načine pripremati za odbranu. Tada je Arnautović tražio od Ibre Ćeske da mu decidno kaže koliko ljudi na Sokolju, po njegovoj procjeni, ima lovačko ili neko drugo naoružanje. Informacijom koju je dobio Arna-utović je bio neprijatno iznenađen, pa je sugerisao da predstavnici civilnih vlasti iz ovog naselja što prije dođu u kasarnu Rajlovac na sastanak kojeg će on organizovati. Poziv za ovaj sastanak je Sokoljanima upućen početkom februara 1992. godine. Na sastanak u kasarnu Rajlovac sa Sokolja su otišli Ibro Ćesko, Nusret Agić i Enver Guh-dija. Ovom sastanku su prisustvovali i komandant kasarne i Vazduhoplovne baze Rajlovac pukovnik Boško Miletić i general major Mensur Krilić, komandant Vazdu-hoplovnog školskog centra u Rajlovcu. Prisustvo komandanta kasarne Rajlovac Mi-letića, u čijoj nadležnosti je bila podjela naoružanja, i generala Krilića je Bošnjacima sa Sokolja ukazivalo na važnost sastanka i ozbiljnost situacije.
Pred početak sastanka, dok još nisu došli Miletić i Krilić, Šaćir Arnautović je dele-gaciji sa Sokolja rekao: „Situacija je veoma ozbiljna. Srbi, vaše komšije, se naoružava-ju već dva puta. S obzirom na položaj vašeg naselja i na druge okolnosti, ja ću učiniti sve da vas naoružamo, ali u tome vi morate biti mudri i kooperativni.“Nakon dolaska Miletića i Krilića, Arnautović ih je upoznao o razlozima dolaska delegacije u kasarnu, naglašavajući da su, ne samo članovi ove delegacije nego i ostalo stanovništvo, veoma zabrinuti – zašto su iz ove kasarne Srbi iz Rajlovca, Do-broševića, Riječice, Zabrđa, Smiljevića, Perivoja, Bačića i drugih okolnih mjesta nao-ružani ne samo pješadijskim naoružanjem, nego i artiljerijskim oruđima, a niko i ne pomišlja da Bošnjacima za odbranu treba dati nešto, pa makar to bio i pištolj. Tada je Mensur Krilić rekao: „Dobro, sve ćemo preduzeti da i vas naoružamo. Samo da znate, naoružani Srbi iz okolnih naselja su pristali da budu naša Teritorijalna odbrana. Oni će braniti kasarnu Rajlovac i druge vojne objekte ukoliko budu napadnuti. Jeste li i vi spremni da budete naša Teritorijalna odbrana i da nam se priključite u eventu-alnoj odbrani na naše objekte? Ako pristajete na to, daćemo vam oružje.“ Ranije je Šaćir Arnautović upoznao članove delegacije sa Sokolja i sa ovom solucijom, sugeri-šući im da je bezrezervno prihvate, što su oni i učinili. Bilo je važno domoći se oružja po svaku cijenu.Nekoliko dana kasnije, postavljene su i prve barikade na području grada Sara-jeva (1. 3. 1992. godine), među kojima i barikade na području Rajlovca. Istog dana stanovnici Sokolja su na putu Stup – Rajlovac (oko 300 metara od kasarne Rajlovac) postavili kontrabarikadu. Na ovoj barikadi Bošnjaci sa Sokolja su imali samo lovač-ko naoružanje, a na barikadama koje su postavili Srbi – pripadnici SDS-a, moglo se primijetiti automatsko naoružanje, među kojim i najnoviji puškomitraljezi, tzv. „sijači smrti“. Ova spoznaja je kod Bošnjaka unijela dodatnu zabrinutost i strah.Odmah poslije prvih barikada u Sarajevu, Bošnjaci sa Sokolja i iz Briješća inten-ziviraju kontakte sa Šaćirom Arnautovićem, zahtijevajući od njega da od Krilića i pukovnika Miletića traži realizaciju obećanja o naoružavanju i Bošnjaka. To je Arna-utović na jednom od narednih referisanja i učinio. I, 7. 4. 1992. godine održan je novi sastanak u kasarni Rajlovac, na kome je donesena odluka da se narednog dana, 8. 4. 1992. godine, pješadijskim naoružanjem, municijom i drugom vojnom opremom zaduže Bošnjaci sa Sokolja i iz Briješća, i to formacijskog sastava dvije pješadijske čete. Naređeno je da se sačine spiskovi onih koji će sutra doći u kasarnu Rajlovac i zadužiti naoružanje.Mnogi Bošnjaci sa Sokolja i iz Briješća su sumnjali da će im JNA iz kasarne u Raj-lovci podijeliti naoružanje. Plašili su se da će svi koji uđu u kasarnu biti uhapšeni.Jer, srpske agresorske snage već su otpočele otvorenu agresiju na Sarajevo, gra-natirajući Baščaršiju, Jarčedole, Vodovod Mojmilo, Hrasnicu, Sokolović Koloniju... Podijelili su se MUP-ovi specijalci, a Karadžićeve snage, uz pomoć JNA, zauzele su Srednju policijsku školu na Vracama. Nekoliko branilaca Sarajeva je poginulo, a više njih, bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, je zarobljeno i odvedeno prema Palama.Ipak, i u takvoj atmosferi, hrabri i odlučni Bošnjaci sa Sokolja i iz Briješća, suočeni sa činjenicom da se bez naoružanja ne mogu odbraniti, a vjerujući u obećanje Šaćira Arnautovića da im se ništa ružno neće desiti, 9. aprila 1992. godine u koloni, kreću u kasarnu Rajlovac - po naoružanje!Na kapiji kasarne Bošnjake je dočekao Šaćir Arnautović i saopštio im da će sve biti uredu i da će zadužiti dobro naoružanje. Bez puno oklijevanja pristupilo se za-duženju naoružanja. Taj dan je patriotima sa Sokolja i Briješća dato 362 automat-ske puške, 22 puškomitraljeza M – 72, 150 metaka uz svaku cijev, odnosno 57.600 metaka 7,62 mm. Bošnjacima je podijeljeno još 240 vojnih uniformi i izvjestan broj vojničkih čizama. Naoružani do zuba, Bošnjaci sa Sokolja i iz Briješća su iz kasarne JNA u Rajlovcu u koloni krenuli svojim kućama. Ostala je priča kako je jedan od Boš-njaka, kada je naoružan došao kući, rekao supruzi: „Vidi me, Fato, sada sam ti jači nego NATO!“Pokazalo se da je to naoružanje imalo ključnu ulogu u herojskoj odbrani Sokolja i Briješća, ali i drugih dijelova grada, jer je ovo od JNA „zaduženo“ oružje posuđivano i drugim jedinicama u gradu. A ponekad su dobro naoružane grupe boraca sa Soko-lja i Briješća išle na ispomoć u odbrani drugih, ugroženih dijelova Sarajeva.Odmah nakon isporuke naoružanja Bošnjacima sa Sokolja, najodgovornije star-ješine iz kasarne Rajlovac našli su se na udaru kritika moćnika SDS-a. Tražena je od-govornost generala Krilića, pukovnika Boška Miletića i kapetana Šaćira Arnautovića, pa i komandanta Pete armijske oblasti Milutina Kukanjca. O ovoj podjeli naoružanja isti dan su obaviješteni Komanda Pete armijske oblasti JNA u Sarajevu i Generalštab JNA u Beogradu. Narednog dana u kasarnu Rajlovac su došli Biljana Plavšić, Nikola Koljević, Momčilo Krajišnik, general Milutin Kukanjac i oficir bezbjednosti iz Koman-de Pete armijske oblasti JNA da traže odgovornost onih koji su podijeli naoružanje Bošnjacima sa Sokolja i iz Briješća. Ova podjele naoružanja Bošnjacima okarakterisa-na je kao najviši stepen izdaje srpskog naroda, te čin slabljenja borbene moći JNA, a jačanja Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine. Na sastanku je zaključeno da se odmah pronađe i kazni glavni krivac za ovu „izdaju“.Kao što se moglo i pretpostaviti, pošlo se od kapetana Šaćira Arnautovića, načel-nika bezbjednosti u Vazduhoplovnoj bazi Rajlovac, koga su smatrali odgovornim za podjelu naoružanja, a pukovniku Miletiću je naređeno da, u što kraćem vremenu, vrati svo podijeljeno naoružanje i municiju u kasarnu, ako treba, i po cijenu žrtava. Miletić je to vrhušci SDS-a i pretpostavljenim starješinama čvrsto i obećao.Narednog dana pukovnik Miletić je telefonom nazvao Ibru Ćesku, a zatim i još neke članove jedinice TO sa Sokolja, ukazavši im na „ozbiljnost situacije“ i potrebu hitnog vraćanja naoružanja u kasarnu Rajlovac. Kao razlog za ovakvu odluku naveo je, navodno, kršenje dogovora da mještani Sokolja ne otvaraju vatru prema kasarni Rajlovac i naselju Zabrđe. Miletić je na kraju oštrim tonom kazao: „Naređujem da u roku od 24 sata u kasarnu Rajlovac vratite svo naoružanje, municiju i vojnu opremu koju sam vam dao! U protivnom, ja ću lično sa tenkovima i „niškim specijalcima“ doći gore da vam sve to oduzmem! Ako mi se u tome usprotivite, naselje ću vam sravniti sa zemljom, kao što je sravnjen Vukovar“. Sokoljani su mu odgovorili: „Gos-podine Miletiću, mi oružje, u ovakvim okolnostima, nećemo vratiti, a ako ti misliš da to možeš učiniti silom, izvoli, pokušaj ga oduzeti!“Miletić se nije više javljao do maja 1992. godine, kada su agresori izveli jak arti-ljerijsko-pješadijski napad na Sokolje. Napad je počeo 9. maja i trajao četiri sata. Pro-cjene su da je tada na ovo herojsko naselje palo oko 4000 granata raznih kalibara. Borci Sokolja su odlučno branili i odbranili svoje naselje i svoje porodice. Pukovnik Miletić se narednog jutra ponovo javio telefonom i još jednom uzalud zatražio da Sokoljani vrate naoružanje. To je bilo posljednje javljanje Miletića Sokoljanima i po-sljednji zahtjev da se oružje vrati JNA, tada već otvorenom agresoru na našu zemlju.Odmah nakon podjele naoružanja Bošnjacima Sokolja i Briješća, u kasarnu Raj-lovac su stigla dva helikoptera sa „niškim specijalcima“, koji su 10. 4. 1992. odveli Ša-ćira Arnautovića u Beograd. Na prvom saslušanju mu je saopšteno da je o njegovoj „izdaji“ upoznat i vojni i politički vrh, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u Jugoslaviji. Arnautovića su saslušavali veše dana. Jedno od pitanja je bilo i – koliko je dobio novca od Ibre Ćeske i drugih Muslimana sa Sokolja i Briješća. Šaćir je negirao sve optužbe, jer je odluku o naoružavanju Bošnjaka potpisao pukovnik Boško Miletić.Usljed nedostatka dokaza o njegovoj krivici, a i pod pritiskom javnosti, Arnau-tović je oslobođen odgovornosti i odobreno mu je da napusti JNA. Arnautović se ubrzo tajnim kanalima vratio u Sarajevo i priključio braniocima glavnog grada.Mještani Sokolja i Briješća bili su veoma sretni kada su sredstva informisana obja-vila da se Šaćir Arnautović priključio Teritorijalnoj odbrani Bosne i Hercegovine. Bilo je i onih koji su, u znak radosti, ispucali nekoliko okvirova municije - u pravcu nepri-jateljskih položaja.Stanovnici Sokolja, Briješća i sad su veoma zahvalni Šaćiru Arnautoviću za njegov doprinos u njihovom naoružavanju.

[Emiremir33]

Kako su branioci Sokolja i Briješća zadužili oružje od JNA nakon početka agresije na Sarajevo i BiH?

Kamo sreće mogao je i Hadžihasanović koji transporter proslijediti ka Dobrinji i Alipašinu(sa Vodovoda)

[argyle]

Kako su branioci Sokolja i Briješća zadužili oružje od JNA nakon početka agresije na Sarajevo i BiH?

Bošnjak koji je služio vojsku u kasrani Rajlovocu,nemogu se sjetiti koji je čin imao,posijelio je 300 automatski puški braniocima Sokolja

Sacir Arnautovic 8:48

[aldinjo]

Restoran "Dom oslobodilaca" nekadašnje jako četničko uporište, tkz. "kuća sa šest prozora", mislim da su je tako zvali pripadnici ARBiH. Oslobođena 8.6.1992. godine. I mislim da nije Orlić u pitanju. Objekat je obnovila Općina Novi Grad i napravila restoran i muzej u istom objektu.

Mislim da nisi upravu, sadasnji restoran dom oslobodilaca nije isti objekat kao i tzv kuca sa sest prozora.

Ta kuca ti dodje kad se prodje dom oslobodilaca pa se skrene desno i nastavi malo i to je ustvari lokacija ispod orlica. Na google maps se vidi vrlo jasno.

Uostalom evo ima i snimak bas tog naseg napada 1992 i vidi se ta kuca vrlo jasno na pocetku i na oko 30te minute. Po mojoj procjeni ovo je snimano negdje iz pravca pofalica otprilike iznad fabrike zrak

A koliko je onda Dom oslobodilaca udaljen od kuće "sa šest prozora" ako se ne radi o istom objektu?

[plava strijela]

[plava strijela]

Mjesto gdje je dom zove se Arnautka a na Orliću se nalaze antene.

[aldinjo]

Mjesto gdje je dom zove se Arnautka a na Orliću se nalaze antene.

Mislio sam sam da je Arnautka ali nisam bio siguran.
A je li današnji Dom oslobodilaca ona kuća sa "šest prozora ili se radi o nekom drugom objektu?

[plava strijela]

Kuća sa šest prozora mislim da i danas postoji(preuređena)i nalazi se ispod Volujka.



Nisam 100% siguran.

[plava strijela]

Volujak je odmah ispod Orlića.

[Emiremir33]

Kuća sa šest prozora mislim da i danas postoji(preuređena)i nalazi se ispod Volujka.



Nisam 100% siguran.

Te kuće su večinom prodate

[aldinjo]

Kuća sa šest prozora mislim da i danas postoji(preuređena)i nalazi se ispod Volujka.



Nisam 100% siguran.

Uglavnom, radi se o dva različita objekta. Vjerovatno nisu puno daleko jedno o drugog objekta, pa sam bio u zabuni. Hvala na informaciji.

[plava strijela]

[plava strijela]

[Emiremir33]

Nemaš upisano mjesto pogibije Envera Šehovića

[plava strijela]

Evo ide

[Emiremir33]

Od doma ka Golom brdu tu je negdje spomenik Šehoviću